DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 121 —


imali i gorivna stabla zbilja mjeriti, ne uzesmo posljednja u
račun, što u ostalom ne može smetati one, koje možda zanima
to znati, označiti si osebujno približno broj razmaka za sva
stabla u šumi pomoću danih brojeva i sadržina gorivnih stabala
po vrsti samog drveća. Sada bi valjalo samo još pomoću tih
sastavljenih „izkustvenih podataka^´ takodjer označiti i funkcije
snage tla za odgovarajuće starosti stabala i stabalne zastoriiie
(Stammgrundfläche) u primjerenoj pregledno] skrižaljci, , da se
uzmogne iz nje razpoznati uzrastni uspjeh (Wachsthums-Erfolg)
i za ovaj ili onaj stupanj progale dobiti označen pravac njenog
ciljaj kao i zato, da bude moguće na njih osnivati predloge
željenim gospodarstvenim ciljevom, obzirom na dobu obhodnje
kao i gustoću sastojine. U tu neka nam svrhu služi sliedeća
skrižaljka na sti\ 122.


Ako u stupcu h sadržane „brojeve užitnog postotka^´ (Weiserzahlen)
smatramo valjanimi i za oznacenje prii^astaja sastojina,
to nam odgovara stojbinskoj vrstnoći I. šuma pod brojem 2,
šuma pod brojem 3. je pako drugom uzor-sumom, i to podpunim
pravom obzirom na izkaze stupaca e, /*, Ä^ i ? za šumu br. 2.
Cetirgodišnja razlika u starosti obijuh bit će valjda uzrokom,
da u šumi br. 2 nalazimo nešto manji broj hrastova po rali,
ali zato zapremaju opet veći zastor, nasuprot pako govore
stupci e, f i h bezuvjetno u prilog šume 2, od kojih su i opet
os.obito e zatim k od velikog gospodarskog kao i tehničkog zamašaja.
Razlika medju drvnimi zalihami šuma br. 3 i 2 postoji
valjda sbog različnosti starosti istih, pošto ne ima sumnje, da
bi šuma br. 3 nakon 4 godine mogla doći do stanja šume br. 2,
dapače još i većega, jer za to bi se doba mogli takodjer i brojevi
stupca k izjednačiti; naprotiv valja opet konstatovati, da
se u šumi br. 3 nalazi znatno veći broj stabalja nuzgredne vi^ti,
koje znatno na povišenje izkaza drvne gromade po rali upliviše.
Šuma br. 1. pako pokazuje, da je moći i uz manji razmak sta,
balja (17.35) još veću drvnu gromadu po raJi postignuti, nego


je kod prvih dvijuh izkazana, nu iz izkaza postojeće stabaljnö
količine u I, razabrati je moći, da se u toj šumi nalazi još
mnogo hrastova i slabijih razreda, koji bi ih mogli svakako za
one različne dobe od 6 do 10 godina obzirom na jakost promjera
dostići, po čem bi se ta šuma još prije od onih mogla
smatrati uzornom za ova stojbinsku vrstnoću. Šuma br. 6 ođ


2