DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 120 — made samo na zbilja ošumljenu površinu od 246.505 rali, to nam odpada po ral 4891 kubična stopa, koju neznatnu zalihu treba pripisati stranom visokoj starosti sastojine, a stranom i štetonosnomu uplivu velikih i dugotrajnih poplava na uspjeyanje šume. Br. 17, koja šuma neposredno sa prijašnjom medjaši, zahtieva takodjer s istih razloga umanjenje izkazanog površja šumskog za kojih 20% , po čem bi na preostalih 696.746 rali odpalo po prilici 5585 kub. stopa drva na svaku ral šume. Ta je šuma međjutim manje podvrgnuta poplavi od prijašnje, ali zato opet sadržava dvie oveće čestice slabije stojbine s nepropustnom podlogom, kojih riedki porast i zločest priraštaj umanjuje popriečnu količinu inače dobre i liepog uzraštaja sastojine, tako da bi se ća i s onom pod br. 9 spomenutom prispodobiti mogla. U istoj se nadalje šumi nalazi i razmjerno velik broj bukovih stabala, kako i u br. 9, kojih jedrina znatno zaostaje za onom hrastova, što mora bez dvojbe takodjer umanjiti količinu drvne gromade po rali. Prema tim izpravkom površine šuma br. 16 i 17 mienjaju se takodjer i podatci i faktori izkazani u Lj II., III., IV. i V. kako to tamo i zbilja označišmo. Podatci izkazani u IV. i V. za sve šume služe nam za obogaćenje izkustya o proizvodnoj snagi sastojina naravnim načinom uzraslih šuma bez čovječjeg upliva; o gospodarskih efektih i momentih, pa izpitujući ove spoznajemo one činjenice, koje obećaju inake i bolje uspjehe u gospodarstvu. One nam pružaju nadalje pomoćno sredstvo za one slučajeve, kad nam valja drvnu zalihu i vriednost sličnih šuma na brzo približnom točnošću ustanoviti, kakovo nam je primjerice stupac „osnov^ niče" (Standseite) kod skrižaljke IV, — Velevažni faktori stojbinske snage i s ovimi u savezu stojeći faktori progale u stupcu „razmak stabalja" (Abstandszahl) služe nam pako za prispodabljanje godišnjih uspjeha porasta samih tvorivnih hrastova, nu te se brojevne vriednosti mogu međjutim samo u. savezu sa stojbinskimi vrstnoćami ocieniti. Polazeć s gledišta, da samo premoćna tvorivna stabla u šumi uplivišu na mjerodavne „brojeve razmaka" stabalja, uzamši nadalje obzir na potežkoće, koje bi bile nastale, kad bismo bili |