DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 12     <-- 12 -->        PDF

^ 116


veće, toli obzirom na kolikoću, koli obzirom na vriednost, doći
moći do znamenitih razlika u iznosih.


Kora tvorivnih debala (Wexkhokschäfte)^ za tehničku porabu
nesposobna i bez ciene, odbita je od izmjerene količine promjera
u onom iznosu, kako joj se je već za svaku pojedinu
vrst drveća poprießna debljina pronašla, po tom su sadržine
debala bez nje , ukupna jedrlna pako hi još jednom i to posebice.
obzirom na tu radnju i naknadno proraöunana, uzev u
obzir takodjer sadržinu kore, koje iznos svakako takodjer spada
drvu, pak se stoga nije ni smio u izkazih prihoda na dryo po
rali šume izostaviti. Jedrina cjepanica i klipovja po složajih
u hvatu proračunana bi po tuj obiSajnoj prostornoj mjeri od


11.7
c/ pro hyat.
Odtale i proizlazi izkazana ukupna gromada tvorivnih i
gorivih stabala posebice po vrsti drveća, kojih je proracunani
iznos po rali, obzirom na odnosne za šume br. 10., 16 i 17.
prije već spomenute izpravke, predmnievajuć naravnim putem
pravom izcekivati se imajući prihod nä dryu, brojevno znatno
manji, nego li je n. pr. za slične stojbinske vrstnoće i za tek
samo slabu sklobovitost imajuću sastojinu u sastojinsko-normalnih
skrižaljkah prihoda propisanih za Austriju izkazan.
Prvi pogled na pod IV. izkazane skrižaljke ša „činbenici
sastojinske gustoće" dokazuje nam, da je zastorina (Stammgrundfläche)
stabalja za sva stabla u mnogih od spomenutih
šuma veća, nego li to sada još postojeći broj stabala bezuvjetno
zahtieva, ter da bi, kad si pomislimo taj suvišni prostor dotičnih
šuma izpunjen, broj stabala, a i ral mogla za toliko više
drva imati, koliko manjka, da se izpune brojevni izkazi gori
spomenute „normalne skrižaljke prihoda" približno ili posve,
mi pitanje je ipak, ne bi li u tom slučaju bio razvoj krošnje
u toliko ograničen, da bi prirast na drvu manji bio; isto tako
bi se moglo i na to pomisliti: da naravno uzrasle šume riedko
kada imadu pravilno, jednolični porast pospješujuće podieljenje
stabalja površinom, pak se zato mora uzeti obzir i na naravju
nastavše oblike sastojinskih odnosaja, njihove starosti i sadanju
faktičnu zalihu na drvu. Obzirom na stabalnu zastorinu samih
tvorivnih stabala (svijuh i ponajglavniji razred sacinjavajućih)
moći je šume, izuzam one pod br. 4., 10., 16 i 17 spomenute,
obzirom na starost i te krajeve smatrati u sklopu uzraslimi i