DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 12 <-- 12 --> PDF |
^ 116 veće, toli obzirom na kolikoću, koli obzirom na vriednost, doći moći do znamenitih razlika u iznosih. Kora tvorivnih debala (Wexkhokschäfte)^ za tehničku porabu nesposobna i bez ciene, odbita je od izmjerene količine promjera u onom iznosu, kako joj se je već za svaku pojedinu vrst drveća poprießna debljina pronašla, po tom su sadržine debala bez nje , ukupna jedrlna pako hi još jednom i to posebice. obzirom na tu radnju i naknadno proraöunana, uzev u obzir takodjer sadržinu kore, koje iznos svakako takodjer spada drvu, pak se stoga nije ni smio u izkazih prihoda na dryo po rali šume izostaviti. Jedrina cjepanica i klipovja po složajih u hvatu proračunana bi po tuj obiSajnoj prostornoj mjeri od 11.7 c/ pro hyat. Odtale i proizlazi izkazana ukupna gromada tvorivnih i gorivih stabala posebice po vrsti drveća, kojih je proracunani iznos po rali, obzirom na odnosne za šume br. 10., 16 i 17. prije već spomenute izpravke, predmnievajuć naravnim putem pravom izcekivati se imajući prihod nä dryu, brojevno znatno manji, nego li je n. pr. za slične stojbinske vrstnoće i za tek samo slabu sklobovitost imajuću sastojinu u sastojinsko-normalnih skrižaljkah prihoda propisanih za Austriju izkazan. Prvi pogled na pod IV. izkazane skrižaljke ša „činbenici sastojinske gustoće" dokazuje nam, da je zastorina (Stammgrundfläche) stabalja za sva stabla u mnogih od spomenutih šuma veća, nego li to sada još postojeći broj stabala bezuvjetno zahtieva, ter da bi, kad si pomislimo taj suvišni prostor dotičnih šuma izpunjen, broj stabala, a i ral mogla za toliko više drva imati, koliko manjka, da se izpune brojevni izkazi gori spomenute „normalne skrižaljke prihoda" približno ili posve, mi pitanje je ipak, ne bi li u tom slučaju bio razvoj krošnje u toliko ograničen, da bi prirast na drvu manji bio; isto tako bi se moglo i na to pomisliti: da naravno uzrasle šume riedko kada imadu pravilno, jednolični porast pospješujuće podieljenje stabalja površinom, pak se zato mora uzeti obzir i na naravju nastavše oblike sastojinskih odnosaja, njihove starosti i sadanju faktičnu zalihu na drvu. Obzirom na stabalnu zastorinu samih tvorivnih stabala (svijuh i ponajglavniji razred sacinjavajućih) moći je šume, izuzam one pod br. 4., 10., 16 i 17 spomenute, obzirom na starost i te krajeve smatrati u sklopu uzraslimi i |