DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1881 str. 10 <-- 10 --> PDF |
,— 114 - Kod izbrajarija, mjerenja i procjene tih sastojina n prodajne svrhe uzimao se je osobiti obzir na faktore vrstnoće hrastova kao i inih xa gradju sposobnih yrsti stabala, jakosti promjena, čistoću debla, oblikovinu i kalavost stabalja, s kojega uzroka ustanovismo za hraste tri razreda vrstnoće (Qualitäts- Classen), od kojih svaki predočuje za se bitno različnu vriednost debala, a već prvi pogled na svakomu od tih razreda odgovarajući broj debala, prispodobiv ga sa uzor-stabli svakog razreda, omogućuje nam već sam po sebi stvoriti si neki približni sud 0 yrstnoci tih šuma, predpostavljajuć dakako jednaku zdravost stabalja. Šume s najtanjimi i najmladjimi stabli zaostaju za inimi toli obzirom na trgovačku koli uporabnu cienu istih, akoprem mogu množtvom stabalja i opet syojim brojem drvne zalihe po rali ine sa manje stabala obilnjuće, nu deblja stabla sadržavajuće šume takođjer i nadmašiti. Ako to i jeste toli po izkustvu koli po naravi same stvari živim dokazom prevelike važnosti „?> užitnog postotka´´ (h des Weiserprozentes), to ipak zaslužuje i stabalni višak, koji k povišenju toga h kao i k umnažanju gustoće šume mnogu doprinaša, pođpun obzir, tiem više, što su baš gromada i vrstnoća zajedno žudjenim ciljem šumskog gospodarstva. Ne valja nadalje pin tom zaboraviti niti na to, da gustoća uzraštaja sastojina takođjer bitno upliviše na uzcuvanje zemljištne snage, služeć. proti preotimanju čbunja i korovja u šumi, kao i proti istim baš u tih južnih krajevih cesto vladajućim bolestim drva, čega radi se u obće samo uvjetno može riedkim šumam dati prednost pred inakimi. Uslieđ toga pako, što se u jednoj te istoj sastojini uz debela i starija stabla nalaze takođjer i pojedini razredi tankih i mladjih stabala, naravno da su i razlike u starosti pojedinih stabala prilično znatne, Čega radi neću ipak da uztvrdim, da veličina promjera i starost stabala u istom razmjeru stoje, pošto nas izkustvo dapače i o protivnom osvjeđočuje, dokazujuć nam, da baš ona gustoća uzrasta, gdje je sklobovitost podpuna, dakle gdje su krošnje stabala slabo razvite, ne pokazuje najveći prirast kakvoće. Ovo je bez dvojbe dokaz velike ekonomičke važnosti uzgajanja suma, koji se pako podnipošto ne bi mogao našim starijim sastojinam pripisati, pa s toga i možemo tek ^^iJ^l"^^^^^^^^^ uticaju naravi, kao i u kasnijih godinah * Vidi: JuJihefii „der Oesterrejehisoheu Monatechrift fur Forstwesen 1880." |