DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 38     <-- 38 -->        PDF

-~ 94 —


ličnost lišća, žira i kapica-može se svakako razabrati neki
glavni smier, kojim svaki lirast pokazuje težnju ili na jednoličnost
i unutar granica ove jednoličnosti na proiajeaak ili na
bitno oddieljeni .oblik.


Za točnije međjutim raspoznavanje ne smijenio se nikada
ograničiti na pojedine grane ili svrži, niti jedino na žir, nego
treba motriti cielo, drvo, i to ne samo jedno, nego ako moguće,
cim više njih; osim toga valja paziti i na najranije proljetno
lišće na svržib i na mladicali, jer i proljetno lišće imade
svoj osobiti značaj i cesto puta razlucuje se od one forme^
koju kasnije ljetno lišće dobiva.


Od velike važnosti je napokon plod t. j . žir, medju kojim
imade m.nogo razlika. U našem hrvatskom jeziku imade različitih
imena za hrašće, a može se sigurno tvrditi, da svako od
ovih raznih imena pripada i sasvim razlicnim hrastovom; narod
naš u svih predjelih, u kojih imade lugova, dubrava i gac\
a. naučio se je od starodavnih vremena razpoznavati i cieniti
koristi, koje hrastovi donose, te ih je po tom razlučio i
ozvao. Takova su n. pr. imena: lužnjak, rosnjak, tonac, konear,
gradun^ golubnjak. kestenjarj medunuc, sladim, siljkaritd.


ßazlifite yiestie


Novi cienik za drvo I koru. Zagrebačka trj^´ovačka i obrtničku


kniiiojji tuobcda je u bioju ´207. „Nar Nov/´ od 28. pro&inca IbHO. 2U
ravuaiijc iri^ovd^^a s drvi i pobjednika ouma vaiuii viont, du cd siočnja
t, g. stupa u ki-iepo&t na svib ])ostajab južno i agarske dA-žavne željeznice
novi iznimni ciculk 2a drvo i kom. Cienik sam može bC viditi u
uredu zagrebačke trgovačke kt))nore.


liOV na medjedku sa pet mladih medvedića. Dno 14. biečnja
188J. obdržavan bje na imanju Ču)xs,r u reviern „Police" pod vodstvom
g. bumava Malnara lov na medyjcdkn su pet ndadi. Lovei sa&ioječi
se od domaćeg Šumarskog osoblja, nadjoäe medvjedku ti samom bižaju u
jami. Čim su se brlogu približili, zaskoči Itiesna medvjedka iz sknlje biesnom
^navalom na lovce, a ovi opulišo na jeiici u glavu. Kako je baä prema g. gumaru !\[alu;ini z.ijkof^da, to o^aj u
najveooj opasnosti na istu upalio obje oievb K ul je pr\ u cicv izprjunio
bio, bila je medvjedka samo jos- tri l^oraka od njcg-i udaljena, a opaliv
jos i drugu cicv, srudibi mu se OVH pred noge. U b)4ogn nadjožc lovei
peter o mladi h ntedvodiča, jedno od tih hijate smrvljeno, smrvi ga




ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 95 ~~
pako mcdvjodka sama, kad je bila pred lovce izkočila. Ostalo četvero
mladi bilo je živo, nn još posve udadi- (još ni ne vidjose) i tako slabi pokrepaše
putenu Kako i sam g. Malnar priznaje, koji je već Čežee imao
prilike lov na medjede loviti, nečuveno je čudo za taj kraj, da je u brlogu
uz staro još pet mladi bilo, pošto je poznato, da medvjedka obično ^
samo dva do tri mlada imade.


Njegova Visost kraljević Rudolfe o jastrebu, (vultm-cine-
reus). Biti ce poznato, da je kraljević Kudolf lani objelodanio djelo pod naslovom
„Fünfzehn Tage auf der Donau^´, kojemn je ljetos još nadovezao
studiju „Allerlei gesammelte ornithologische ßetraebtungen". Djela ova se
po knjižarah ne dobiju, al im je sadržaj ipak manje više i u javnost putem
javnih glasila dopro. U potonjem se djelu Njegova Viisost očituje na
sliedeei način o svom Ijetošnjem boravku u Cereviću, spominjuć svoja opažanja
o jastrebu (vultur cinereus): „Toga proljeća imao sam priliku tu
vrst jastreba (den Kuttengeier) češće u samom gnjezdu promatrati. U divnih
sriemskih šumah obitava taj orao posvuda. Od sela Cerević "na desnoj
obali Dunaja počamši — pravio sam kroz više dana izlete diljem divotnih
šuma fruško-gorskih, Nahadjajući prečesto tih jastreba, vldjeh ih
visoko pod oblaci, tražeće plien — ili nažderane sjedeć po suhih granah
prastarih dubova ili pako i po samih gnjezdih zabavljene. Više od osam
ih nigda ne nadjoh u zajednici na jedanput. U tih krajevih je taj jastreb
prava šumska ptica, što se pako gnjezda i ležišta njegovog tiče, nalaze se
ova u sriedini na milje se sterućih šuma. Piranu si traži izvan tih pravcatih
gora, na golih kamenih hridih, koje se stranom sjeverno Dunaja,
stranom južno put savske nizine prostiru. Čvrsto sam uvjeren, da ovaj jastreb
ća i u bosanske i srbske gore na plieu zalazi; velika snaga poleta te
ptice podkriepljuje me u toj tvrdnji. On ljubi klisure za odmaranje po
podne, a čini se, da ih i u onih stranah, gdje ih. nije, traži. U fruškoj
gori nadjosmo sried šume tek neznatnu hrpu kamenja, gdje se po podne
skupljaju jastrebi; nevjerojatno množtvo smrada i peradi dovede me
na pomisao, da im je tuj obično sjedište. Oajezdo jastreba nalazi se obiĆno
na vrhu krošnje starih hrastova med suhimi brci ; gusto obrasle krošnje
izbjegava, buduć mu i polet, koji mu je i onako težak i polagan,
otegoćuju. Giijezdo mu je veće i od onog najjačih orlova^ a činilo mi se
i jače ter marljivije gradjeno od onih. Zemlja, kojom su mu krajevi omazani,
ter čvrste hrastove grane, koje mu temeljem služe, čine, da gnjezdo
sivo izgledje. Jastreb taj veoma je brižan za svoje mlade, pazeć manje na
pogibelji od orlova. Mužak i ženka izmienjuju se u brizi glede sjedjenja
u gnjezdu, čega nisam kod orlova njgda vidio. Neka bezbrižnost značajna
je u te ptice, dok sjedi u gnjezdu. Samo težkom ga je mukom moći sklonuti,
da ga ostavi, a nekoliko časaka po preplahi eto ga i opeta natrag,
gdje se nastoji u nutarnjost kućišta zavlačit. Kad dolazi u gnjezdo i kad
ga ostavlja, to se snažna ta ptica svaki puta prije na kraju gnjezda izpravi,
ogledavajuć se naokolo dugoljasto izkrenutim vratom, a tek zatim


Vidi: „Die Preise". Abendblatt. Nro, 348, — SB. Jahrgang: „Ein Buch
des Kronprinzen"




ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 40     <-- 40 -->        PDF

, — 96. — ,


uz priponioü krila sjedne iiajudobnije u gnjozdo. Ja sam znadem (iz vlastitog
izkustva) pet gnjezda te vrsti jastreba, četiri bijabu na prastarih duborih,
jedno pako na staroj divjaki kruški. Kod svili pako ostaviše ptice
tek po velikom uzbunjivanju leglo. Grlasno vikanje, udaranje po deblu,


dobacivanje suhim granjem jedva ga preplašiti mogu".


Ne spominjuć ostalo o doživljajili visokog gosta prigodom tog lova,
upućujemo one, koje bi stvar još više zanimala, na jtir spomenuti članak
u bečkoj ^Pressi", odkuda smo evo i to preveli.


Šumarska željeznica za Slavoniju i podravje. Čitamo u broju.


340. godine 1880. ^^Pester Lloyda", da je zajedničko ministarstvo komunikacija
podielilo poznatomu našemu sučlanu i šumarnikn gospodinu Qustavu
Folaku iz Našica dozvolu za gradnju (uzkoprnžne) vicinalne željeznice od
Osieka, preko Našica u Bare ili Koprivnicu. Buduć bi rečena željeznica
prije svega imala otalikotiti izvoz i unovčenje silnog blaga iz okolištnib
suma tili sjevernih krajeva Slavonije, to želimo samo u interesu stvari, da
se gospodin Polak čim prije okoristio tim svojim privilegijem, koji će moći
ne sanio njemu na čast, no i cieloj nam domovini na llepu korist služiti I
Dobra dražba šume . G-osp. Pongratz, veletržac iz Zagreba, kupio
je dne ´29. studena poznatu Šumu „turnski lug" kraj Karlovca od šumarskog
ureda u Oliai za 37.000 fr., — procienjena je pako bila samo na.


30.370 for.
Shodna naredba. Da se sačuvaju mladi nasadi cmogorice u okolici
grada Zagreba i da se zaprieče kradje, što no se o božično vrJeme
Čine haranjem jelovih, smrekovili i borovih stabalaca^ odredio je zagrebački
gradonačelnik, da se ovakova stabalca i njihove grane ne mogu u područje
grada Zagreba donašati ili uvažati, nego uz potvrdnicu dotičnoga obćinskoga
poglavarstva ili vlastelinstva, da su takova stabalca ili grane nabavljene
dozvoljenim načinom.


Prekršitelji ove naredbe da će se kaznit bez iištrba postupka kazneno-
sudbenoga, ako mu mjesta bude, zatvorom do 10 dana ili globom do
50 for.


Hajka na vukove. U mjesecu studenu pojaviše se kurjaci u Šumi
Bedeniku ni daleko Belovaia u znatnijem broju. Štete, što ih po okoliŠju
pot miot bij ilni \ilo osjetljive, te je podžupanija uslied pritužba sa strane
seljana bila pnsiljeni odiediti hajku. U prvoj hajci pala su dva kurjaka i
nekolil^o hsica nu osvjedoči^ bc prisutni aranžeri hajke, gg.. nadšumari
Hajck 1 ^Vmkh 1 da je još uviek tuj u istinu sielo kurjaka i da bi se sa
manje ah < iliamh pogomča dao mnogo bolji uspjeh polučiti, odrede odmah
osaui dmi iza pi^ e hajke diugu, te pozove u hajku pričuvnike stojeće
\ojbke 1 domobranstva, koje je vodja te hajke g. kr. podžup. pero


\ odj i \ Wmklei moL, m vojnnknni signali lievo i desno prema potrebi
ia\nari, kiko to vec terai hajke i položaj sume zahtievaše. U istinu padobe
u tuj dmgoi hajri cetui kuij ika i devet lisica, a osim toga ranjena
^u tezko d\a kuijaka U ticćo} hajld pako, koja se je i opet u kratko za
diugom obdi/avala, p ila ou opet d\ i kurjaka. Hajki, koja se pako 11. pro-
ann-a 1 SHO obdizavala piibU´^t\o\ alo je i više otmenih gosti iz Zagreba,
mfriju ostalnm takod]ei i Njfg Yisost princ Nasaovski, major grof Wurm


ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 07 —


brand ^ general Piokticker, a iz Helovara prisustvovao je bio takodjer i


vehki župan gosp. Davidovie. Princ ubio je tom sgodota prvi put u svom


vioku velikog kurjaka, stoje sve prisutne, a i njega samog vele obradovalo!


Isto tako obdržavana je i dne 22. siečnja t. g. hajka na kurjake i


u lekeničkoj sumi kraj Siska pod vodstvom gospodina vlastelinskoga šumara


Vjeteč´ke. Ubito bi ukupno šest vukova, medju ovima četiri vučice, zatim


jedna lisica. I ovoj je hajci prisustvovao princ Nasovski, zatim grofWurm


brand, sisački podžupan gosp. Mu/Jer, te više otmenib lovaca lekeničke


obćj"´^


eine.


Izvoz hrastovih duga sa hrvatskih postaja u Trst. Tečajem


g. 1880. bude sa sliededih željezničkih postaja odveženo u Trst ukupno
32,716.157 komada duga, i to iz Siska 29,252.044 kom,, iz Velike Gorice
2,038.053 kom., iz Križevca 140,047 kom., iz A^-bovca 138.551
kom., iz Lekenika 111.600 kom., iz Zdenčine 951.028 kom., iz Zagreba
67.595^ kom., iz Zaprešiča 10.800 kom., a iz Osieka 6.409 kom.
Šumski proizvodi Bosne i Hercegovine. U br. 18. „Ustava"
od t. g. nalazimo pod gornjim naslovom sliedeče: „Unatoč pustošenju i
zločestomu^ gospodarstvu ove zemlje ipak je još uviek znamenito blago u
sumah, koje počam od austrijske okupacije postadošc izvorom (?) dohodaka
Cmi se, da je polovica (?) sveukupnoga zemljišta ovih zemalja ošumljeua,
i to sa preko 1,250.000 engl, rali gorskih šuma fsa po prilici 140,000.000
kub. met. drva.) Bjelogorice odtud zapremaju 78,000.000, a crnogorica
0-^,000.000 kub. met. Ponajviše imade brezovine, hrasfovine i borovine.
Nisu pako neobična stabla, koja imadu promjer od 3 — 7 stopa, a visinu
đo 130 stopa!"


Vuk u Zagrebu. U zagrebačkih novinab od 29. siečnja t. g. čitasmo
medju ostalim i to, da je isti dan u 11^4 sati prije podne odrasao
vuk, goneći kuju, dospio ča na Eibnjak u vrt kuće broja 14. Kako je
oko polovine siečnja i zbilja zima ljuto pritisnula, nije ni čudo, da su se
takovi nezvani gosti posvuda pojavili bili. I mi imasmo prilike 24. i 25.
siečnja viditi ptice, koje su tih noći od studeni, a donekle i gladi poskapale.
Ne bi bilo s gorjega, da svi prijatelji naravi prionu, da se i u nas
u tako nepredvidjenih danih stroge zime pticam pjevicam bar po gradovih
i selih po koje zrnce dobaci — kako to po drugih zemljab jur od davna
dobri ljudi čine.


Austrijski šumarski kongres za god. 1881- Na dne 7, ožujka
1881. urečcn bje austrijski šumarski kongres u Beču, sastanak u 10 sati
prije podne u prostorijab c. kr. gospodarskoga, družtva u Beču


uz sliedeći dnevni red:


1. Izviešće odbora kongresa od g. J880., ter odluka, gledom na tisak
dogovora i zaključaka kongresa.
2. Izbor predsjednika, dvaj^^h podpredsjeđnika i dvijuh bilježnika za
sam kongres (§. 9. poslovnika).
3. Priobćenja gosp. ministerijalnog savjetnika dra. viteza Lorenza o
stanju pitanja šumske klime na internacijonalnom kongresu gosp. Šumarske
metereologije.


ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 42     <-- 42 -->        PDF

i. Izviešće dolujo-austrijskog šumarskog družtva o pitanju pieinake
sistema šumarskib državnih ispita.
5. Eeferat šumarskog odsjeka e. kr. gosp. dru/^tva bejjačkih bumak
i 0 njihovom gospodarstvu itd.
6. Razni predloži.
. 7. Zaključak obzirom na obdržavanje dojdu6eg Šumarskog kongresa
— 112 naznaku dnevnog reda.
Nešto O lovu u našoj Krajini. Pod tim naslovom donose ,^Nar.
Nov." ^^ broju 14. od 19. sieenja t. g. dopis iz Karlovca kako sliedi:
^,Odkada su obćine dobile pravo iznajmljivati lov, poSelo se j sistematično
raditi 0 zatoru plemenite divljači. Jedan ili više njih dostane se lova na
dražbi, primi više njih u družtvo i onda svaki strieljaj svaki dan. U lovištu,
gdje se ne gleda, da se utamani grabežljiva zvjerad, kao Što su lisice,
jastrebij kobci itd., ne može se uzdržati plemenita divjaČ ; naši zakupnici
lova, premda su na to i zakonom obvezani, ne briim se ipak za
grabežljivce, jer je dakako puno lakše ubiti zeca ili, trčku, koja sirota na
veliku sniegu i u cićoj zimi dolieće i u sela, da traži hrane. Lugari sami
na svoju ruku strieljaju i uz nagradu puste druge neovlaštene strieljati (?)


Uz to je oblast proti prestnpkom zakona o lovu sasvim ravnodušna. Prošloga
petka bijaše mnogo zečeva ovdje na trgu. Odkuda Ijudem toliko zečeva,
jesu li oni imali pravo poubijat ih i donictl na prodaja, za to nitko
ne pita. I zakupnici i nezakupnici, odkada je zapao snieg, idu svaki dan
po ti-agu^ te postrieljaše i ono malo još zečeva,-sto ih imasmo. To su zbilja
vandalski odnosaji (nijesu, koliko čujemo, bolji ni u provincijalu, naročito
oko Zagreba i Križevca Ur.) ! Trebalo bi im bar aa buduće doskočiti, ako
ne eemo, da se plemenita, divljač u nas sasvim iz;koricni. ü obće se lov
ne bi smio davati u zakup družtvom. Ako bi zakupnik dao lov u podzakup,
valjalo bi mu lov uzeti. — Najbolje bi ipak bilo, da se iznajmljivanje
prava lova u Krajini na godinu ili dvije dana i sasvim obustavi, pošto su
zakupnine i onako sasvim neznatne".


Dobavljanje sadjenica iz primorskih središnjih biljevišta.
Kao što svake godine, tako če se takodjer ljetos od strane e. kr. primorskih
biljevišta u Gorici itd. primjereni broj biljka i to u ukupnoj količini
od 504.355 komada, medju kojimi je 18.885 kom. četinjača, 447.340
listača i 38.130 vočaka divjaka, stranom uz cienikom ustanovljenu nizku
cienu, stranom, u osobitih slučajevih takodjer i bezplatno na pojedine pri-^
morske, a i druge obeine i kupce izdati. Prodavati če se pako, odnosno
dieliti sliedeće vrsti drveća:


1. Četinjače: Pinus austriaca, P. maritima 2400 kom., P. halepeusis
5000 kom-, Abies excelsa, Thnja orientalis 11.485 kom., Laris europea.
2. Listače : Aesculus Hippocastanum 5.160 kom., Acer Negundo
10.700 kom., A. Pseudoplatanus 5.300 kom., Catalpa syringifolia 7.600
kom., Celtis australis 78.300 kom., Cercis ssHquastrum 4.000 kom., Oj~
tisus laburnum 2.300 kom., Corylus Avelana 1.200 kom., C. colurna 50
kom., C, tubulosa 16 kom., Fraxinus exeelsior 47.200 kom., F. oruus 604
kom., Gleditschia triacanthos 41.000 kom., liibiscus syriacus 36.300 kom.,


ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 43     <-- 43 -->        PDF

~ 99 ™


Mino^a juHbrasiu 8.000 kom., Morur^ .ilU.i 7 000 kom. Popnlu,^ nii.´;ra ~
Platanus orientaJIa t*.r>00 kom , Ivohinia p,-eudoaeacia ´)8,G0O koin., IMiUb
eotinub 3.000 kom., ^opboj´a japonica i^GOO koni., Uluuib cainpcbixiö
86.H0O kom., Ul. ciliiba 1 0:>0 kom.


3. yo(;kc divjakü: Amygdalus communi,-^ 500 k(»m., Castauoa vesca
— Jnglans regia 5.0:^0 kom., Piinis malub ´i,´>.llb kom, P. commonis,
Prunus avium -1 405 kom., P. JMahaleb 5.O00 koui.
Za pošiunljivanja u svrhu ob<´,eg blagostanja davati će sr biljko uz
pol ciciiO tarifa, a siromačnim obeiuam i pObjediukoni dati će ^e cveiituabnt
biljke i bozplatno, ako se radi o ])Osumljenju golieti. Molbe za pripoKlanje
biljka valja upraviti na c. kr. namjoytnictvo u Tratu (K. K. t^talfchalterei
in Tricst).


Novinstvo prema hrvatskom šumarstvu. Od kada so proöuo
Hrvatskom glas o spojitbi Krajine sa materom zemljom, čitamo čeSće i
vole :^namenitib izjava i članaka toli iz pera šiuaara na-slh, koU i inib pisaca,
koji svi toli sadržajem koli pravcem pisanja nastoje, da i ^^sumarsko
pitanje" u nas već jednom na dnevni red dodje, na polju oljće uprave i
zakonodavstva.


Tako donose n. pr. „Nar. Nov." u br. 294. od ´23. prosinca 18´80..
članak pod naslovom ,,Sumarstvo i šumska služba´´ ; „Obzor" od 2 7. prosinca
1880. br, ´296. članak „ Spoj itba Kraj ine i kraj iške državu e šume" ,
a u br. "20. od g. 1881. članak „Osamite, opustošene i gole glavice ovih
strana"; Ustav od 21). prosinca 1880. br. 79. članak pod naslovom ^.Što
će biti sa krajiškom šumom ?". Nu i strane šumarske novine kao u. pr.
^,CentralbIatt für d. gcsammte Porstwesea", „Oesterreichische Monatsschrift",
a i „Allgemeine Porst umd Jagdzeitung" posvećuju u najnovije doba takodjer
i hrvatsko-šumarskim odnožajem svoju osobitu paaku.


Obrtnička škola 2a drvo-rezbarstvo, pletarstvo i tokarstvo.
Čujemo^ da gosp. nadšumar R—ć kani u Lokvah ustrojiti sukromnu obrtničku
školu üa drvo-rczbarstvo, tokarstvo i pletarstvo. Zavod imao bi biti
pod nadzorom kr. zemaljske vlade, koja bi mu ujedno u interesu primorskog
pučanstva primjerenu podporu iz zemaljskih sredstva osjegurala. I
austrijska je vlada baš zadnjih godina po tamošnjih alpinskih pokrajinali
nekoliko takovih zavoda uredila, koji su već za to kratko doba svog obstanka
zasvjedočili liep )iapredak i korist, a i liepu privredu pružili okolišnomu
žiteljstvu. Imali smo prilike pohoditi zavode takove vrsti \x Halstadtu,
Ausse-u i Gmundenu^ a i lanjska obrtiiička izložba u Beču jasno
nam predočivaše lic23u korist takovih poduzeća. Mislimo nadalje, đa bi baš


i. lutždno bilo, ,da se našemu j;)rimorskodtraškomu žiteljstvu omogući kakova
privreda, bez koje se, kako je poznato, ne može na kultivaciju tamošnjih
krajeva ni pomisliti. Liep naravni dar naroda našeg pako toli u rezbariji,
koli vezarstvu i nakon kućnom rukotvorstvu pođkriepljnje nas u nadi, da
bi spomenuto j)oduzeće pod vještim vodstvom moglo od omašne koristi po
naše primorje postati.
Družtvenij:. računi. Da se p. n. gg. članovi 0 družtveuili računih
pobliže informiraju, priobćujemo u sliedećem proračun za g. 1881. i zaključni
račun za g, 1880,:




ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 100 —


za godinu 1881.


P r i li 0 d..


Novčani iisnos


Poimence:


for.


ne.
Družtveni prinos od 258 članova pravih po 2 for. 516
Od podupirajnćih članova 418


Pređplata za list od {IAD<^5 löO^^anovaP"

^ ^r 300 fr.
1 „ .lOćJ „ 403
4
po 2 fr.
Fredplata odpredbrojnika 80
po 4 fr.
8
po 24 fr.
1 216
5 Za družtvene diplome 10
6 Pristupnina od novih članova ´,*.. 10
7 2a uvrstbu oglasa ti šumarski list . 30
8 Gotovina predvidljiva u blagajnici koncem g. 1880. 239
9 Kamate od uložaka.. ^. . . 10


10 Zaostatci od godine 1878., 1879. i 1880. 1520 30
11 Nepredvidljivi primitci, prinos od novih članova,
subvencije itd. 50
ukupna svota prihoda 3422 33
Odbiv razhod 1985
Ostaje ,1437 33


Predstojeći proračun jest prihvaćeH i odobren u IV. redovitoj
U Vinkove ih, 11. kolovoza 1380.




ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 45     <-- 45 -->        PDF

101


(osamdeset prvu.)


R a s li 0 d.


Poimenc e
1 Za tiskanje družtvenog lista
2 Za expediciju lista
3 Za šumsku kroniku
4 Nagrada tajnika (mjeseeno po 15 for.)
5 Nagrada za poslovodju (mjeseeno po 10 for.) 6
Placa za poslužnika f
7 Stanarina za družtvene prostorije
8 Pokućtvo i inventarne stvari
9 Biljega, tovarni listovi i pouzetbene karte -
10 Pisaće stvari
11 Tiskanice ´
12 Ogriev.-..-.. .
13
Za strukovne knjige, zbirke, časopise
14 Poštarina
15 Za družtvenog odaslanika
l(j Honorar za suradnike šumarskog lista
17 Nagrada (podvorniku i Ustonošam 1. siecnja)18
Trošak prigodom glavne skupštine*
19 Za vezanje družtvenili knjiga
20 Za litografiju okružnica za družtvene delegate
21 Nepredvidljivi troškovi
Ukupna svota razboda- -


Noveani iznos


for.


ne.


700
60
10


180
120
36


200
30
20
15
30
14


200
30


100
50
20


100
40
10
20


1985


glavnoj skupštini hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva.


Upravljajući odbor.




ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 46     <-- 46 -->        PDF

102


Zaključni račun


P r i li 0 d,


Prema tomu
g I pokazuje se


Posiiieiice: Opazka


6 ^.r;


i g S vise


manje


O D


n.f fr. (n.f fr. |n. fr. n.
Glasom proračuna dozvoljeno
S035


Druzcveni prinos od pravih
eiaiiova I 500 164 336
Prinos od podupirajućih
eianova 400 335 _65


Pred p] a t-A ü a š u m arski
list od pravih članova, j 350 224 431


inje iini.sJo


Predplata od predbrojnika
, j 200 48 50 -151 50
Za druztvene diplome.. 1 25 __25
Pristupnina | 20


JI


Za uvrstbu oglasa a družtveni
orsran 30 13 17
Gotovina blao-ajnice kon


više ostalo


cem g. 1879.. j 500 707 81 207 8J
Kamate ´ I 25 _^^15 1´85
Zaostatci od god. 1877.,


1878. i 1879., 685 3,91 293


nije nnišlo


Nepredvidljivi prijetci.
(prinos od novih članova
i subvencije 300 — I 89 20 260


Ukupno 303i: 1908 601 267 81 1394


Sravniv razhod sa prihodom. 1880 1485 38 313 11 707


Ostatak koncem e;. 1880... - 423


Revizionalni odbor, izabran na dne 11. kolovoza 1880. obdrzavanoj IV. redovitoj glavnoj


U Zagrebu, dne 31. prosinca 1880.