DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 38 <-- 38 --> PDF |
-~ 94 — ličnost lišća, žira i kapica-može se svakako razabrati neki glavni smier, kojim svaki lirast pokazuje težnju ili na jednoličnost i unutar granica ove jednoličnosti na proiajeaak ili na bitno oddieljeni .oblik. Za točnije međjutim raspoznavanje ne smijenio se nikada ograničiti na pojedine grane ili svrži, niti jedino na žir, nego treba motriti cielo, drvo, i to ne samo jedno, nego ako moguće, cim više njih; osim toga valja paziti i na najranije proljetno lišće na svržib i na mladicali, jer i proljetno lišće imade svoj osobiti značaj i cesto puta razlucuje se od one forme^ koju kasnije ljetno lišće dobiva. Od velike važnosti je napokon plod t. j . žir, medju kojim imade m.nogo razlika. U našem hrvatskom jeziku imade različitih imena za hrašće, a može se sigurno tvrditi, da svako od ovih raznih imena pripada i sasvim razlicnim hrastovom; narod naš u svih predjelih, u kojih imade lugova, dubrava i gac\ a. naučio se je od starodavnih vremena razpoznavati i cieniti koristi, koje hrastovi donose, te ih je po tom razlučio i ozvao. Takova su n. pr. imena: lužnjak, rosnjak, tonac, konear, gradun^ golubnjak. kestenjarj medunuc, sladim, siljkaritd. ßazlifite yiestie Novi cienik za drvo I koru. Zagrebačka trj^´ovačka i obrtničku kniiiojji tuobcda je u bioju ´207. „Nar Nov/´ od 28. pro&inca IbHO. 2U ravuaiijc iri^ovd^^a s drvi i pobjednika ouma vaiuii viont, du cd siočnja t, g. stupa u ki-iepo&t na svib ])ostajab južno i agarske dA-žavne željeznice novi iznimni ciculk 2a drvo i kom. Cienik sam može bC viditi u uredu zagrebačke trgovačke kt))nore. liOV na medjedku sa pet mladih medvedića. Dno 14. biečnja 188J. obdržavan bje na imanju Ču)xs,r u reviern „Police" pod vodstvom g. bumava Malnara lov na medyjcdkn su pet ndadi. Lovei sa&ioječi se od domaćeg Šumarskog osoblja, nadjoäe medvjedku ti samom bižaju u jami. Čim su se brlogu približili, zaskoči Itiesna medvjedka iz sknlje biesnom ^navalom na lovce, a ovi opulišo na je najveooj opasnosti na istu upalio obje oievb K ul je pr\ u cicv izprjunio bio, bila je medvjedka samo jos- tri l^oraka od njcg-i udaljena, a opaliv jos i drugu cicv, srudibi mu se OVH pred noge. U b)4ogn nadjožc lovei peter o mladi h ntedvodiča, jedno od tih hijate smrvljeno, smrvi ga |
ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 95 ~~ pako mcdvjodka sama, kad je bila pred lovce izkočila. Ostalo četvero mladi bilo je živo, nn još posve udadi- (još ni ne vidjose) i tako slabi pokrepaše putenu Kako i sam g. Malnar priznaje, koji je već Čežee imao prilike lov na medjede loviti, nečuveno je čudo za taj kraj, da je u brlogu uz staro još pet mladi bilo, pošto je poznato, da medvjedka obično ^ samo dva do tri mlada imade. Njegova Visost kraljević Rudolfe o jastrebu, (vultm-cine- reus). Biti ce poznato, da je kraljević Kudolf lani objelodanio djelo pod naslovom „Fünfzehn Tage auf der Donau^´, kojemn je ljetos još nadovezao studiju „Allerlei gesammelte ornithologische ßetraebtungen". Djela ova se po knjižarah ne dobiju, al im je sadržaj ipak manje više i u javnost putem javnih glasila dopro. U potonjem se djelu Njegova Viisost očituje na sliedeei način o svom Ijetošnjem boravku u Cereviću, spominjuć svoja opažanja o jastrebu (vultur cinereus): „Toga proljeća imao sam priliku tu vrst jastreba (den Kuttengeier) češće u samom gnjezdu promatrati. U divnih sriemskih šumah obitava taj orao posvuda. Od sela Cerević "na desnoj obali Dunaja počamši — pravio sam kroz više dana izlete diljem divotnih šuma fruško-gorskih, Nahadjajući prečesto tih jastreba, vldjeh ih visoko pod oblaci, tražeće plien — ili nažderane sjedeć po suhih granah prastarih dubova ili pako i po samih gnjezdih zabavljene. Više od osam ih nigda ne nadjoh u zajednici na jedanput. U tih krajevih je taj jastreb prava šumska ptica, što se pako gnjezda i ležišta njegovog tiče, nalaze se ova u sriedini na milje se sterućih šuma. Piranu si traži izvan tih pravcatih gora, na golih kamenih hridih, koje se stranom sjeverno Dunaja, stranom južno put savske nizine prostiru. Čvrsto sam uvjeren, da ovaj jastreb ća i u bosanske i srbske gore na plieu zalazi; velika snaga poleta te ptice podkriepljuje me u toj tvrdnji. On ljubi klisure za odmaranje po podne, a čini se, da ih i u onih stranah, gdje ih. nije, traži. U fruškoj gori nadjosmo sried šume tek neznatnu hrpu kamenja, gdje se po podne skupljaju jastrebi; nevjerojatno množtvo smrada i peradi dovede me na pomisao, da im je tuj obično sjedište. Oajezdo jastreba nalazi se obiĆno na vrhu krošnje starih hrastova med suhimi brci ; gusto obrasle krošnje izbjegava, buduć mu i polet, koji mu je i onako težak i polagan, otegoćuju. Giijezdo mu je veće i od onog najjačih orlova^ a činilo mi se i jače ter marljivije gradjeno od onih. Zemlja, kojom su mu krajevi omazani, ter čvrste hrastove grane, koje mu temeljem služe, čine, da gnjezdo sivo izgledje. Jastreb taj veoma je brižan za svoje mlade, pazeć manje na pogibelji od orlova. Mužak i ženka izmienjuju se u brizi glede sjedjenja u gnjezdu, čega nisam kod orlova njgda vidio. Neka bezbrižnost značajna je u te ptice, dok sjedi u gnjezdu. Samo težkom ga je mukom moći sklonuti, da ga ostavi, a nekoliko časaka po preplahi eto ga i opeta natrag, gdje se nastoji u nutarnjost kućišta zavlačit. Kad dolazi u gnjezdo i kad ga ostavlja, to se snažna ta ptica svaki puta prije na kraju gnjezda izpravi, ogledavajuć se naokolo dugoljasto izkrenutim vratom, a tek zatim Vidi: „Die Preise". Abendblatt. Nro, 348, — SB. Jahrgang: „Ein Buch des Kronprinzen" |
ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 40 <-- 40 --> PDF |
, — 96. — , uz priponioü krila sjedne iiajudobnije u gnjozdo. Ja sam znadem (iz vlastitog izkustva) pet gnjezda te vrsti jastreba, četiri bijabu na prastarih duborih, jedno pako na staroj divjaki kruški. Kod svili pako ostaviše ptice tek po velikom uzbunjivanju leglo. Grlasno vikanje, udaranje po deblu, dobacivanje suhim granjem jedva ga preplašiti mogu". Ne spominjuć ostalo o doživljajili visokog gosta prigodom tog lova, upućujemo one, koje bi stvar još više zanimala, na jtir spomenuti članak u bečkoj ^Pressi", odkuda smo evo i to preveli. Šumarska željeznica za Slavoniju i podravje. Čitamo u broju. 340. godine 1880. ^^Pester Lloyda", da je zajedničko ministarstvo komunikacija podielilo poznatomu našemu sučlanu i šumarnikn gospodinu Qustavu Folaku iz Našica dozvolu za gradnju (uzkoprnžne) vicinalne željeznice od Osieka, preko Našica u Bare ili Koprivnicu. Buduć bi rečena željeznica prije svega imala otalikotiti izvoz i unovčenje silnog blaga iz okolištnib suma tili sjevernih krajeva Slavonije, to želimo samo u interesu stvari, da se gospodin Polak čim prije okoristio tim svojim privilegijem, koji će moći ne sanio njemu na čast, no i cieloj nam domovini na llepu korist služiti I Dobra dražba šume . G-osp. Pongratz, veletržac iz Zagreba, kupio je dne ´29. studena poznatu Šumu „turnski lug" kraj Karlovca od šumarskog ureda u Oliai za 37.000 fr., — procienjena je pako bila samo na. 30.370 for. Shodna naredba. Da se sačuvaju mladi nasadi cmogorice u okolici grada Zagreba i da se zaprieče kradje, što no se o božično vrJeme Čine haranjem jelovih, smrekovili i borovih stabalaca^ odredio je zagrebački gradonačelnik, da se ovakova stabalca i njihove grane ne mogu u područje grada Zagreba donašati ili uvažati, nego uz potvrdnicu dotičnoga obćinskoga poglavarstva ili vlastelinstva, da su takova stabalca ili grane nabavljene dozvoljenim načinom. Prekršitelji ove naredbe da će se kaznit bez iištrba postupka kazneno- sudbenoga, ako mu mjesta bude, zatvorom do 10 dana ili globom do 50 for. Hajka na vukove. U mjesecu studenu pojaviše se kurjaci u Šumi Bedeniku ni daleko Belovaia u znatnijem broju. Štete, što ih po okoliŠju pot miot bij ilni \ilo osjetljive, te je podžupanija uslied pritužba sa strane seljana bila pnsiljeni odiediti hajku. U prvoj hajci pala su dva kurjaka i nekolil^o hsica nu osvjedoči^ bc prisutni aranžeri hajke, gg.. nadšumari Hajck 1 ^Vmkh 1 da je još uviek tuj u istinu sielo kurjaka i da bi se sa manje ah < iliamh pogomča dao mnogo bolji uspjeh polučiti, odrede odmah osaui dmi iza pi^ e hajke diugu, te pozove u hajku pričuvnike stojeće \ojbke 1 domobranstva, koje je vodja te hajke g. kr. podžup. pero \ odj i \ Wmklei moL, m vojnnknni signali lievo i desno prema potrebi ia\nari, kiko to vec terai hajke i položaj sume zahtievaše. U istinu padobe u tuj dmgoi hajri cetui kuij ika i devet lisica, a osim toga ranjena ^u tezko d\a kuijaka U ticćo} hajld pako, koja se je i opet u kratko za diugom obdi/avala, p ila ou opet d\ i kurjaka. Hajki, koja se pako 11. pro- ann-a 1 SHO obdizavala piibU´^t\o\ alo je i više otmenih gosti iz Zagreba, mfriju ostalnm takod]ei i Njfg Yisost princ Nasaovski, major grof Wurm |
ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 07 — brand ^ general Piokticker, a iz Helovara prisustvovao je bio takodjer i vehki župan gosp. Davidovie. Princ ubio je tom sgodota prvi put u svom vioku velikog kurjaka, stoje sve prisutne, a i njega samog vele obradovalo! Isto tako obdržavana je i dne 22. siečnja t. g. hajka na kurjake i u lekeničkoj sumi kraj Siska pod vodstvom gospodina vlastelinskoga šumara Vjeteč´ke. Ubito bi ukupno šest vukova, medju ovima četiri vučice, zatim jedna lisica. I ovoj je hajci prisustvovao princ Nasovski, zatim grofWurm brand, sisački podžupan gosp. Mu/Jer, te više otmenib lovaca lekeničke obćj"´^ eine. Izvoz hrastovih duga sa hrvatskih postaja u Trst. Tečajem g. 1880. bude sa sliededih željezničkih postaja odveženo u Trst ukupno 32,716.157 komada duga, i to iz Siska 29,252.044 kom,, iz Velike Gorice 2,038.053 kom., iz Križevca 140,047 kom., iz A^-bovca 138.551 kom., iz Lekenika 111.600 kom., iz Zdenčine 951.028 kom., iz Zagreba 67.595^ kom., iz Zaprešiča 10.800 kom., a iz Osieka 6.409 kom. Šumski proizvodi Bosne i Hercegovine. U br. 18. „Ustava" od t. g. nalazimo pod gornjim naslovom sliedeče: „Unatoč pustošenju i zločestomu^ gospodarstvu ove zemlje ipak je još uviek znamenito blago u sumah, koje počam od austrijske okupacije postadošc izvorom (?) dohodaka Cmi se, da je polovica (?) sveukupnoga zemljišta ovih zemalja ošumljeua, i to sa preko 1,250.000 engl, rali gorskih šuma fsa po prilici 140,000.000 kub. met. drva.) Bjelogorice odtud zapremaju 78,000.000, a crnogorica 0-^,000.000 kub. met. Ponajviše imade brezovine, hrasfovine i borovine. Nisu pako neobična stabla, koja imadu promjer od 3 — 7 stopa, a visinu đo 130 stopa!" Vuk u Zagrebu. U zagrebačkih novinab od 29. siečnja t. g. čitasmo medju ostalim i to, da je isti dan u 11^4 sati prije podne odrasao vuk, goneći kuju, dospio ča na Eibnjak u vrt kuće broja 14. Kako je oko polovine siečnja i zbilja zima ljuto pritisnula, nije ni čudo, da su se takovi nezvani gosti posvuda pojavili bili. I mi imasmo prilike 24. i 25. siečnja viditi ptice, koje su tih noći od studeni, a donekle i gladi poskapale. Ne bi bilo s gorjega, da svi prijatelji naravi prionu, da se i u nas u tako nepredvidjenih danih stroge zime pticam pjevicam bar po gradovih i selih po koje zrnce dobaci — kako to po drugih zemljab jur od davna dobri ljudi čine. Austrijski šumarski kongres za god. 1881- Na dne 7, ožujka 1881. urečcn bje austrijski šumarski kongres u Beču, sastanak u 10 sati prije podne u prostorijab c. kr. gospodarskoga, družtva u Beču uz sliedeći dnevni red: 1. Izviešće odbora kongresa od g. J880., ter odluka, gledom na tisak dogovora i zaključaka kongresa. 2. Izbor predsjednika, dvaj^^h podpredsjeđnika i dvijuh bilježnika za sam kongres (§. 9. poslovnika). 3. Priobćenja gosp. ministerijalnog savjetnika dra. viteza Lorenza o stanju pitanja šumske klime na internacijonalnom kongresu gosp. Šumarske metereologije. |
ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 42 <-- 42 --> PDF |
i. Izviešće dolujo-austrijskog šumarskog družtva o pitanju pieinake sistema šumarskib državnih ispita. 5. Eeferat šumarskog odsjeka e. kr. gosp. dru/^tva bejjačkih bumak i 0 njihovom gospodarstvu itd. 6. Razni predloži. . 7. Zaključak obzirom na obdržavanje dojdu6eg Šumarskog kongresa — 112 naznaku dnevnog reda. Nešto O lovu u našoj Krajini. Pod tim naslovom donose ,^Nar. Nov." ^^ broju 14. od 19. sieenja t. g. dopis iz Karlovca kako sliedi: ^,Odkada su obćine dobile pravo iznajmljivati lov, poSelo se j sistematično raditi 0 zatoru plemenite divljači. Jedan ili više njih dostane se lova na dražbi, primi više njih u družtvo i onda svaki strieljaj svaki dan. U lovištu, gdje se ne gleda, da se utamani grabežljiva zvjerad, kao Što su lisice, jastrebij kobci itd., ne može se uzdržati plemenita divjaČ ; naši zakupnici lova, premda su na to i zakonom obvezani, ne briim se ipak za grabežljivce, jer je dakako puno lakše ubiti zeca ili, trčku, koja sirota na veliku sniegu i u cićoj zimi dolieće i u sela, da traži hrane. Lugari sami na svoju ruku strieljaju i uz nagradu puste druge neovlaštene strieljati (?) Uz to je oblast proti prestnpkom zakona o lovu sasvim ravnodušna. Prošloga petka bijaše mnogo zečeva ovdje na trgu. Odkuda Ijudem toliko zečeva, jesu li oni imali pravo poubijat ih i donictl na prodaja, za to nitko ne pita. I zakupnici i nezakupnici, odkada je zapao snieg, idu svaki dan po ti-agu^ te postrieljaše i ono malo još zečeva,-sto ih imasmo. To su zbilja vandalski odnosaji (nijesu, koliko čujemo, bolji ni u provincijalu, naročito oko Zagreba i Križevca Ur.) ! Trebalo bi im bar aa buduće doskočiti, ako ne eemo, da se plemenita, divljač u nas sasvim iz;koricni. ü obće se lov ne bi smio davati u zakup družtvom. Ako bi zakupnik dao lov u podzakup, valjalo bi mu lov uzeti. — Najbolje bi ipak bilo, da se iznajmljivanje prava lova u Krajini na godinu ili dvije dana i sasvim obustavi, pošto su zakupnine i onako sasvim neznatne". Dobavljanje sadjenica iz primorskih središnjih biljevišta. Kao što svake godine, tako če se takodjer ljetos od strane e. kr. primorskih biljevišta u Gorici itd. primjereni broj biljka i to u ukupnoj količini od 504.355 komada, medju kojimi je 18.885 kom. četinjača, 447.340 listača i 38.130 vočaka divjaka, stranom uz cienikom ustanovljenu nizku cienu, stranom, u osobitih slučajevih takodjer i bezplatno na pojedine pri-^ morske, a i druge obeine i kupce izdati. Prodavati če se pako, odnosno dieliti sliedeće vrsti drveća: 1. Četinjače: Pinus austriaca, P. maritima 2400 kom., P. halepeusis 5000 kom-, Abies excelsa, Thnja orientalis 11.485 kom., Laris europea. 2. Listače : Aesculus Hippocastanum 5.160 kom., Acer Negundo 10.700 kom., A. Pseudoplatanus 5.300 kom., Catalpa syringifolia 7.600 kom., Celtis australis 78.300 kom., Cercis ssHquastrum 4.000 kom., Oj~ tisus laburnum 2.300 kom., Corylus Avelana 1.200 kom., C. colurna 50 kom., C, tubulosa 16 kom., Fraxinus exeelsior 47.200 kom., F. oruus 604 kom., Gleditschia triacanthos 41.000 kom., liibiscus syriacus 36.300 kom., |
ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 43 <-- 43 --> PDF |
~ 99 ™ Mino^a juHbrasiu 8.000 kom., Morur^ .ilU.i 7 000 kom. Popnlu,^ nii.´;ra ~ Platanus orientaJIa t*.r>00 kom , Ivohinia p,-eudoaeacia ´)8,G0O koin., IMiUb eotinub 3.000 kom., ^opboj´a japonica i^GOO koni., Uluuib cainpcbixiö 86.H0O kom., Ul. ciliiba 1 0:>0 kom. 3. yo(;kc divjakü: Amygdalus communi,-^ 500 k(»m., Castauoa vesca — Jnglans regia 5.0:^0 kom., Piinis malub ´i,´>.llb kom, P. commonis, Prunus avium -1 405 kom., P. JMahaleb 5.O00 koui. Za pošiunljivanja u svrhu ob<´,eg blagostanja davati će sr biljko uz pol ciciiO tarifa, a siromačnim obeiuam i pObjediukoni dati će ^e cveiituabnt biljke i bozplatno, ako se radi o ])Osumljenju golieti. Molbe za pripoKlanje biljka valja upraviti na c. kr. namjoytnictvo u Tratu (K. K. t^talfchalterei in Tricst). Novinstvo prema hrvatskom šumarstvu. Od kada so proöuo Hrvatskom glas o spojitbi Krajine sa materom zemljom, čitamo čeSće i vole :^namenitib izjava i članaka toli iz pera šiuaara na-slh, koU i inib pisaca, koji svi toli sadržajem koli pravcem pisanja nastoje, da i ^^sumarsko pitanje" u nas već jednom na dnevni red dodje, na polju oljće uprave i zakonodavstva. Tako donose n. pr. „Nar. Nov." u br. 294. od ´23. prosinca 18´80.. članak pod naslovom ,,Sumarstvo i šumska služba´´ ; „Obzor" od 2 7. prosinca 1880. br, ´296. članak „ Spoj itba Kraj ine i kraj iške državu e šume" , a u br. "20. od g. 1881. članak „Osamite, opustošene i gole glavice ovih strana"; Ustav od 21). prosinca 1880. br. 79. članak pod naslovom ^.Što će biti sa krajiškom šumom ?". Nu i strane šumarske novine kao u. pr. ^,CentralbIatt für d. gcsammte Porstwesea", „Oesterreichische Monatsschrift", a i „Allgemeine Porst umd Jagdzeitung" posvećuju u najnovije doba takodjer i hrvatsko-šumarskim odnožajem svoju osobitu paaku. Obrtnička škola 2a drvo-rezbarstvo, pletarstvo i tokarstvo. Čujemo^ da gosp. nadšumar R—ć kani u Lokvah ustrojiti sukromnu obrtničku školu üa drvo-rczbarstvo, tokarstvo i pletarstvo. Zavod imao bi biti pod nadzorom kr. zemaljske vlade, koja bi mu ujedno u interesu primorskog pučanstva primjerenu podporu iz zemaljskih sredstva osjegurala. I austrijska je vlada baš zadnjih godina po tamošnjih alpinskih pokrajinali nekoliko takovih zavoda uredila, koji su već za to kratko doba svog obstanka zasvjedočili liep )iapredak i korist, a i liepu privredu pružili okolišnomu žiteljstvu. Imali smo prilike pohoditi zavode takove vrsti \x Halstadtu, Ausse-u i Gmundenu^ a i lanjska obrtiiička izložba u Beču jasno nam predočivaše lic23u korist takovih poduzeća. Mislimo nadalje, đa bi baš i. lutždno bilo, ,da se našemu j;)rimorskodtraškomu žiteljstvu omogući kakova privreda, bez koje se, kako je poznato, ne može na kultivaciju tamošnjih krajeva ni pomisliti. Liep naravni dar naroda našeg pako toli u rezbariji, koli vezarstvu i nakon kućnom rukotvorstvu pođkriepljnje nas u nadi, da bi spomenuto j)oduzeće pod vještim vodstvom moglo od omašne koristi po naše primorje postati. Družtvenij:. računi. Da se p. n. gg. članovi 0 družtveuili računih pobliže informiraju, priobćujemo u sliedećem proračun za g. 1881. i zaključni račun za g, 1880,: |
ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 100 — za godinu 1881. P r i li 0 d.. Novčani iisnos Poimence: for. ne. Družtveni prinos od 258 članova pravih po 2 for. 516 Od podupirajnćih članova 418 Pređplata za list od {IAD<^5 löO^^anovaP" „ ^ ^r 300 fr. 1 „ .lOćJ „ 403 4 po 2 fr. Fredplata odpredbrojnika 80 po 4 fr. 8 po 24 fr. 1 216 5 Za družtvene diplome 10 6 Pristupnina od novih članova ´,*.. 10 7 2a uvrstbu oglasa ti šumarski list . 30 8 Gotovina predvidljiva u blagajnici koncem g. 1880. 239 9 Kamate od uložaka.. ^. . . 10 10 Zaostatci od godine 1878., 1879. i 1880. 1520 30 11 Nepredvidljivi primitci, prinos od novih članova, subvencije itd. 50 ukupna svota prihoda 3422 33 Odbiv razhod 1985 Ostaje ,1437 33 Predstojeći proračun jest prihvaćeH i odobren u IV. redovitoj U Vinkove ih, 11. kolovoza 1380. |
ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 45 <-- 45 --> PDF |
101 (osamdeset prvu.) R a s li 0 d. Poimenc e 1 Za tiskanje družtvenog lista 2 Za expediciju lista 3 Za šumsku kroniku 4 Nagrada tajnika (mjeseeno po 15 for.) 5 Nagrada za poslovodju (mjeseeno po 10 for.) 6 Placa za poslužnika f 7 Stanarina za družtvene prostorije 8 Pokućtvo i inventarne stvari 9 Biljega, tovarni listovi i pouzetbene karte - 10 Pisaće stvari 11 Tiskanice ´ 12 Ogriev.-..-.. . 13 Za strukovne knjige, zbirke, časopise 14 Poštarina 15 Za družtvenog odaslanika l(j Honorar za suradnike šumarskog lista 17 Nagrada (podvorniku i Ustonošam 1. siecnja)18 Trošak prigodom glavne skupštine* 19 Za vezanje družtvenili knjiga 20 Za litografiju okružnica za družtvene delegate 21 Nepredvidljivi troškovi Ukupna svota razboda- - Noveani iznos for. ne. 700 60 10 180 120 36 200 30 20 15 30 14 200 30 100 50 20 100 40 10 20 1985 glavnoj skupštini hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva. Upravljajući odbor. |
ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 46 <-- 46 --> PDF |
102 Zaključni račun P r i li 0 d, Prema tomu g I pokazuje se Posiiieiice: Opazka 6 ^.r; i g S vise manje O D n.f fr. (n.f fr. |n. fr. n. Glasom proračuna dozvoljeno S035 Druzcveni prinos od pravih eiaiiova I 500 164 336 Prinos od podupirajućih eianova 400 335 _65 Pred p] a t-A ü a š u m arski list od pravih članova, j 350 224 431 inje iini.sJo Predplata od predbrojnika , j 200 48 50 -151 50 Za druztvene diplome.. 1 25 __25 Pristupnina | 20 JI Za uvrstbu oglasa a družtveni orsran 30 13 17 Gotovina blao-ajnice kon više ostalo cem g. 1879.. j 500 707 81 207 8J Kamate ´ I 25 _^^15 1´85 Zaostatci od god. 1877., 1878. i 1879., 685 3,91 293 nije nnišlo Nepredvidljivi prijetci. (prinos od novih članova i subvencije 300 — I 89 20 260 Ukupno 303i: 1908 601 267 81 1394 Sravniv razhod sa prihodom. 1880 1485 38 313 11 707 Ostatak koncem e;. 1880... - 423 Revizionalni odbor, izabran na dne 11. kolovoza 1880. obdrzavanoj IV. redovitoj glavnoj U Zagrebu, dne 31. prosinca 1880. |