DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 37 <-- 37 --> PDF |
^ m padnim^´ — U prvu hrpu spadaju: Quercus Hex. L. Suber. L. i pseudosuber Santi. Hrastovi ove vrsti đospievaju samo u Dalmaciji i stranom u toplijem Primorju našem, te su tako karakteristični, da glede njiliova razpoznanja ne može biti nikakove dvojbe, — U drugu hrpu spada ogromni broj svega htašća, kojim obiluje sva ravna i gorska Hrvatska; medju obiljem ovim imade glavnih primjeraka, koji se odlikuju kao oštro označeni typi ili ogledci, na koje se svi drugi oblici i odlike imadu privezati Ogledci ovi jesu: 1. Quercus pedunculata Ehrh. Hrast lužnjak. Obilježja glavna jesu: žir na dugoj stap ci; lišće vazda na kratkoj peteljci; drvo veliko; raste u lugovih i dnbravah t, j-, samo ui- avnicah i đolinah, te se razvija pozno. 2. Quercus sessiJiflora Sm. Grrađun. Žir sjedi na grančici bez svake stapke; list na dugoj peteljci; raste po briegovih ; cvate ranije; drvo veliko. 3. Quercus pubescens "Willd. Međunac. Žir sjedi na grančici bez stapke (kadšto na vrlo kratkoj stapci)^ lišće na sto kraćih, što duljih peteljkah; grančice pahuljaste, pustene i vunene ; raste na brežuljcih i kamenitih suncu izvrgnutih mjestih; drvo srednje veličine ili bus. 4. Quercus Cerris L. Sladun ili cer. Žir na grančici ili na vrlo kratkoj stapci; kapice sa dugimi, ježastimi zavinutimi Ijuskami; lišće debelo, mnogolićno; drvo veliko". U čislu graduna imade hrastova, na kojih žir nije na grančicu pritisnut, nego sjedi na kratkoj stapci, koja medjutim nije zeljnasta niti vitka, nego drvenasta, tako da se niti ne može zvati pravom stapkom; hrastove te vrsti, koje nekoji botanici ozvaše imenom Quercus intermedia, označio je Vukotinović imenom „pseudopedunculata" t. j . nadristapeite. Pojav ovaj medjutim je promjenlji\^, jer sam već i sam izkusio, da jedan te isti hrast građun, koji je jedno ljeto rodio plodom, sjedećim na takovoj kratkoj stapci, imao sliedeće ljeto žir bez stapke, grančici sasvim pritisnut; ta igra se. kako je vidjeti, opetuje i upravo zato, jer to biva, valja i na nju obzir uzeti. Četiri ova oblika imadu se dakle smatrati kao glavne korjenike, a na nje treba svesti sve druge. Uz veliku mnogo |