DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 85 ~ , odjelkom ovog zakona toliko je tek koliko da zaplašuje. Istina zakona blagost u ovome može se podpuno da opravda time. što je u vremenu sastavljanja ovoga zakona malo i bilo možda potrebe, da se taj dio do pojedinosti i u većoj strogosti razvija, jer satiranje gore ni iz daleka nije bilo onda tolikoga objama i tako i´aznostrucnOj kao što je ono kasnije nastalo i kao što iz dana u dan sve veći mah obuzima. Ovom šumskom uredbom htjelo se je da reguliše i pitanje 0 davanju zemlje oskudnim ljudima. No u njem je kanda najveća pogrieška učinjena, kao da se onakovim propisom, kakovo postoji u ovoj šumskoj uredbi, išlo više na to, daše oskudnima pomogne, nego li što bi to bilo kakvo pravo zakonsko uredjenje. U samoj stvari ništa više i nema no golo uputstvo, kako da oskudni dodju lahko i jeftino do zemlje najprije za uživanje, a po tom i kao zakone sobstvenosti. I doista priznat će svakij koji se je ijole bavio promatranjem naših šuma, da je ovo „davanje oskudnima" najvećim diel om našu šumu upropastilo. Ovo davanje išlo je svakojako, kako gdje ~ tek većinom sasvim nepravilno, nezakonito, otraički i do skrajnosti varljivo. Pod ovakovom obrazinom i najveći bogataši prigrabili su veće ili manje, a gdje gdje i grdno velike prostorije šuma obće narodnih i obćinskih. U najviše prilika vlast davanja i odredjivanja zemlje oskudnima koncentrirala se jedinstveno u kmetovima, u obćinskoj vlasti, i na taj način izbjegla se i ta jedina kontrola u tom davanju, na ime: odobravanje od strane više državne vlasti, da se kome zemlja dade. Kmetovi i odbornici odpoćeli su sami riešavati i davati zemlje oskudnima, i kada već i sami kao „oskudni^´ prigrabe mastne prostorije šumske ili utrinske zemlje, onda razumije se ne može se već na ino, no i svima drugima dati, samo ako se jošt imade odkuda da daje. Iz ovakovog pak davanja zemlje oskudnima proizašlo je zatim prisvajanje i otimanje obće narodne i obćinske šume i zemlje, te tako mnoge obćine, pa i čitavi srezovi i okruži, ne imaju više ni stope obće narodne ni obćinske šume, pri svem tom, što su ih prije nedavnoga Yvemena imale u izobilju. To su glavniji predmeti, koje je šumski zakon obuhvatio. 0 podizanju i njegovanju šume, o njenoj upotrebi, pa zatim o regulisanju prava službenosti, o čuvanju šume, postavljanju |