DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 85 ~ ,
odjelkom ovog zakona toliko je tek koliko da zaplašuje. Istina
zakona blagost u ovome može se podpuno da opravda time.
što je u vremenu sastavljanja ovoga zakona malo i bilo možda
potrebe, da se taj dio do pojedinosti i u većoj strogosti razvija,
jer satiranje gore ni iz daleka nije bilo onda tolikoga objama
i tako i´aznostrucnOj kao što je ono kasnije nastalo i kao što
iz dana u dan sve veći mah obuzima.


Ovom šumskom uredbom htjelo se je da reguliše i pitanje
0 davanju zemlje oskudnim ljudima. No u njem je kanda najveća
pogrieška učinjena, kao da se onakovim propisom, kakovo
postoji u ovoj šumskoj uredbi, išlo više na to, daše oskudnima
pomogne, nego li što bi to bilo kakvo pravo zakonsko uredjenje.


U samoj stvari ništa više i nema no golo uputstvo, kako
da oskudni dodju lahko i jeftino do zemlje najprije za uživanje,
a po tom i kao zakone sobstvenosti. I doista priznat će
svakij koji se je ijole bavio promatranjem naših šuma, da je
ovo „davanje oskudnima" najvećim diel om našu šumu upropastilo.
Ovo davanje išlo je svakojako, kako gdje ~ tek većinom
sasvim nepravilno, nezakonito, otraički i do skrajnosti varljivo.
Pod ovakovom obrazinom i najveći bogataši prigrabili su veće
ili manje, a gdje gdje i grdno velike prostorije šuma obće narodnih
i obćinskih. U najviše prilika vlast davanja i odredjivanja
zemlje oskudnima koncentrirala se jedinstveno u kmetovima,
u obćinskoj vlasti, i na taj način izbjegla se i ta jedina
kontrola u tom davanju, na ime: odobravanje od strane više
državne vlasti, da se kome zemlja dade.


Kmetovi i odbornici odpoćeli su sami riešavati i davati
zemlje oskudnima, i kada već i sami kao „oskudni^´ prigrabe
mastne prostorije šumske ili utrinske zemlje, onda razumije se
ne može se već na ino, no i svima drugima dati, samo ako se
jošt imade odkuda da daje. Iz ovakovog pak davanja zemlje
oskudnima proizašlo je zatim prisvajanje i otimanje obće narodne
i obćinske šume i zemlje, te tako mnoge obćine, pa i
čitavi srezovi i okruži, ne imaju više ni stope obće narodne ni
obćinske šume, pri svem tom, što su ih prije nedavnoga Yvemena
imale u izobilju.


To su glavniji predmeti, koje je šumski zakon obuhvatio.
0 podizanju i njegovanju šume, o njenoj upotrebi, pa zatim o
regulisanju prava službenosti, o čuvanju šume, postavljanju