DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 15 <-- 15 --> PDF |
._ 71 ^ Najljepši izboji dobivaju se obično već u drugoj godini, ostali tek u trećoj, a osobito vrieđni i liepi (Elite-Exemplare) ostavljaju se i do Öetrtve godine na stablu. Sjeća se izvadja pod kasnu jesen pilom tik panja. U nekih plantažah rabe mjesto kolja brazde. Da li su izboji posve ravni ili ne, ne čini mnogo, pošto se mogu krivi lasno kasnje parom izravnati. Glavno je, da imadu liepu, rumenu, gladku i cistu koru. Najviše im s toga može škoditi krupna tuca, osobito prve godine. Pojedini gojci montiraju duduke sami, t. j . oni ih izprave (u vrućini) i provrtaju sami, nu većina ih prodaje surove tokarom. Po Wesselyu iznaša danas čist prihod takovih plantaža rašeljkovine godimice po rali u okolici Beča od 120—190 for. popriečno, bez dvojbe dakle prihod vele izdašan i znamenit, koji je za nas Hrvate još i tim znamenitiji, sto bi se te vrsti gojitbe već i po naravi podnebnih i inih odnošaja naših primorskih, a osobito pako naših dalmatinskih strana, u tih krajevih ne samo uspješno urediti dale, već bi se takodjer mogle učiniti shodnim pripomaganjem mjerodavnih krugova naših liepim vrelom bogatstva za tamošnje pošteno i radino, no nada sve osiromašeno pučanstvo, i to tim više, buduć bi se s tom vrsti uzgoja lasno mogla i onako u nas toli liepo postojeća kućna obrt rezbarstva usavršiti i po obću produkcija važnom učiniti, kako to n. pr. u Austriji jur počeše s drvom uljike i inimi kojekakvim! po rukotvorstvo i rezbarstvo važnimi tvarmi činiti, podižuć po raznih krajevili države javne obrtne škole, kao n. pr. u Aussen, Halstattu, Grmundenu i t. d., koje već liep uspjeh i na ovogodišnjoj izložbi u Beču ižkazaše. Ne bi dakle s gorjega bilo, da se već sada jednom i u nas stane razmišljati o podignuću blagostanja tih naših zlosretnih kraških krajeva, što bi se bez dvojbe nioglo takodjer postići usavrši vanjem i umnažanjem takovih rašeljkovih plantaža i sustavnom obrti robe te vrsti, koja se, kako to jur i gore više dovoljno iztaknusmo, u nas i onako već od naravi osobito po Dalma ciji i Bosni na liepom stepenu razvitka nalazi. Zaključujuć pako time ove sitnice ob uzgoju i koristi višnje^nne i rašelj kovine, žalim, da ne imam točnijih brojnih podataka i dokaza 0 stanju i važnosti iste, osobito po našu Dalmaciju, a želim, da |