DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 69 —


naše ki^vatske rašeljkovine iz Dalmacije, Bosne i inib naših
pokrajina sve većma padati, i to tim više, što su dotične vlade,
obrtnici i ini poduzetnici u Beču i okolišju sve više svoj zanat
i obrt unapredjiyalij a tako umjetno uzgajane dudaljke sve
ljepše, miomirisnije, a tim dakako i znatno uporabljivije i cjenije
od samih naših divj´aka postale.


Dugo doba bila je ciena takovih rašeljkovih dudaljka baš
nenaravna^); ta još oko godine 1850. se plaćalo za svežanj od
100 komada poprieko 30—40 for. Uzgajanje to se je dakle toli
izplacivalo, da su se svi, koji su se tim poslom bavili, do mala
obogatili. Nu tim prouzročeno znatno umnažanje takovih razsadnika
do skora i opet potisnu ciene, tako da se je u Beču
već godine 1860. svežanj po 100 dudaljka samo još popriečno
sa 20 do 30 for., a godine 1877. ćak i samo sa 15 do 20 for.
plaćao. Još znatnije pale su ciene god, 1879. naime na 8 do
12 for. po svežnju, al kraj svega toga je ipak još 1 te godine
cisti prihod takovih dudaka do poldrug stotine forinti iznašao,
nedvojbeno uspjeh, koji se riedko inom kojom težatbom postići
može, kamo li pako onaj od god. 1850.; koji davaše nevjerojatni
cisti godišnji prihod od poldruge hiljade for. po rali.
Poznati austrijski šumar i bivši savjetnik šumarstva kod
namjestnictva u Dalmaciji pl. Gruttenberg, spominje^), da rašeljka
po Dalmaciji čini čitave male sastojine, obzirom na stojbinu
istih pako veli, da ljube kameno tlo, gdje do 320 m. iznad
morske površine, kao grm al i kao maljušno stablo od 3 do 6 m.
visine uspieva. Drvo da je prilißno čvrsto, žilavo, smedjo-crveno
i vlaknasto, ter jakog, kod svežeg drva neugodnog, kod suhog
pako miomirisnog vonja. Specifična težina == 0.84, Osim ploda
i drva rabi se takodjer lišće i košćice, osobito u sapunarstvu
miomirisa radi. Mnogo obširnije govori o rašeljki poznati i u
nas Hrvata cienjeni šumarski učenjak Josip Wessely, koji, spominjajuć
uzgajanje rašeljkovine po Dolnjoj Austi-iji, opisuje
uzgoj iste na sliedeći način ^)´. Ra^eIjka goji se u sitnih šumah
trogodišnje obhodnje. Duduki (die Rohrstäbe) traže, za


0 Vidi: Josef Wessely „forstliches Jaiii-bueb 11. Jahrgang 1881"- erster Theil
strana 264.


- ^) Vidi: Gentralblatt für gesammtes Forstwesen 1876, „Beit^´ägö zur Kenntniss
der ia Südösterreich heimiseiien Holzarten" von Guttenberg str, 420.
^) Vidi: forstliches Jahrbuch 1881. strana 265.