DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 69 — naše ki^vatske rašeljkovine iz Dalmacije, Bosne i inib naših pokrajina sve većma padati, i to tim više, što su dotične vlade, obrtnici i ini poduzetnici u Beču i okolišju sve više svoj zanat i obrt unapredjiyalij a tako umjetno uzgajane dudaljke sve ljepše, miomirisnije, a tim dakako i znatno uporabljivije i cjenije od samih naših divj´aka postale. Dugo doba bila je ciena takovih rašeljkovih dudaljka baš nenaravna^); ta još oko godine 1850. se plaćalo za svežanj od 100 komada poprieko 30—40 for. Uzgajanje to se je dakle toli izplacivalo, da su se svi, koji su se tim poslom bavili, do mala obogatili. Nu tim prouzročeno znatno umnažanje takovih razsadnika do skora i opet potisnu ciene, tako da se je u Beču već godine 1860. svežanj po 100 dudaljka samo još popriečno sa 20 do 30 for., a godine 1877. ćak i samo sa 15 do 20 for. plaćao. Još znatnije pale su ciene god, 1879. naime na 8 do 12 for. po svežnju, al kraj svega toga je ipak još 1 te godine cisti prihod takovih dudaka do poldrug stotine forinti iznašao, nedvojbeno uspjeh, koji se riedko inom kojom težatbom postići može, kamo li pako onaj od god. 1850.; koji davaše nevjerojatni cisti godišnji prihod od poldruge hiljade for. po rali. Poznati austrijski šumar i bivši savjetnik šumarstva kod namjestnictva u Dalmaciji pl. Gruttenberg, spominje^), da rašeljka po Dalmaciji čini čitave male sastojine, obzirom na stojbinu istih pako veli, da ljube kameno tlo, gdje do 320 m. iznad morske površine, kao grm al i kao maljušno stablo od 3 do 6 m. visine uspieva. Drvo da je prilißno čvrsto, žilavo, smedjo-crveno i vlaknasto, ter jakog, kod svežeg drva neugodnog, kod suhog pako miomirisnog vonja. Specifična težina == 0.84, Osim ploda i drva rabi se takodjer lišće i košćice, osobito u sapunarstvu miomirisa radi. Mnogo obširnije govori o rašeljki poznati i u nas Hrvata cienjeni šumarski učenjak Josip Wessely, koji, spominjajuć uzgajanje rašeljkovine po Dolnjoj Austi-iji, opisuje uzgoj iste na sliedeći način ^)´. Ra^eIjka goji se u sitnih šumah trogodišnje obhodnje. Duduki (die Rohrstäbe) traže, za 0 Vidi: Josef Wessely „forstliches Jaiii-bueb 11. Jahrgang 1881"- erster Theil strana 264. - ^) Vidi: Gentralblatt für gesammtes Forstwesen 1876, „Beit^´ägö zur Kenntniss der ia Südösterreich heimiseiien Holzarten" von Guttenberg str, 420. ^) Vidi: forstliches Jahrbuch 1881. strana 265. |