DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 1 <-- 1 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST. Br. 2. U Zagrebu dne 1. ožujka 1881. God- T. Osnova nove naredbe o polaganju državnog izpita za samostalnu šumarsku upravu u Hrvatskoj i Slavoniji. u zadnjem broju ovoga lista imasmo prilike apomenuti, da je visoka kr. zem. vlada povjerila učiteljem šumarstva na kr. šum. učilištu u Križevcu izradbu nove osnove o drzavnib izpitih šumarstva, danas ju pako evo već u cielosti priobćujemoj kako slieđi: Na temelju odpisa visoke kr. zemalj. vlade od 3. studena 1880. br. 24507. ravnateljstvu ovog kr. šumarskog i gospodarskog učilišta nadjoše najpokornije podpisani po savjestnom i temeljitom proučanju stvari skodnim^ kako sliedi, priležeću „osnovu noye naredbe za polaganje državnog izpita za osposobljenje za samostalnu šumarsku upravu" ovoj Visokoj kralj, zemaljskoj vladi na blagokotno uvaženje pođastrieti. Izradjujući pako najpokornije podpisani tu osnovu, obzi raku se, kod svojih radnja prije svega na sliedeće važne točke: 1. Na dosada još u nas postojeću naredbu za polaganje višeg šumarsko-državnog izpita od 16. siečnja 1850. godine. 2. Na jur cešce po javnik našik glasilik, a i našem krv.slavonskom šumarskom družtvu na temelju izkustva očitovana mnienja i želje obzirom na shodne preinake ustanova prije spomenute naredbe od g. 1850. 3. Na obće odnošaje našeg hrvatskog sumarsko-upravnog osoblja. 4. Na postojeće uredjenje i svrhu kr. šumarskog učilišta u Križevcih i tamo svoje naukovanje svršivših pitomaca5. Na postojeće uredjenje državno-šumarske uprave u nas. 6. Na obće zahtjeve znanosti i prakse šumarskoga gospodarenja, i |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 68 7. Na jur i u inib državnih dielovih austro-ugarske monarkije postojeće slične uredbe, iraenito pak o na postojeće ministarske naredbe zapolaganje takovih državnih izpitauBecu i Pešti, kao i na postojeće naredbe u tom pogledu u inih naprednih državah srednje Europe. Nastojeć tako po mogućnosti zadovoljiti toli postojećim u nas odnošajem, koli takodjer i svim obćim zahtjevom šumarske znanosti i umjeća, nadaju se najpokornije podpisani, đa će Visoka kr. zemaljska vlada, razabiruć sve i sva potrebna, ovu tako sastavljenu osnovu milostivo za podlogu toli nuždne reorganizacije poznate naredbe od 16. siecnja 1850. god. uzeti.*) § 1 Znanstveno i praktično osposobljenje za postignuće stalnoga javnoga namještenja za tehničkog i upravnog činovnika šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji ima se dokazati izpitom, obavljenim po sliedećih ustanovah (temeljecih se prije svega na ustanovah §. 22. šumskoga zakona od god 1858; — carski patent od 24. lipnja 1857.). ", §. 2., ; Za moći pako podvrći se tomu izpitu, potrebno je,- đa kandidat dokaže: a) Da je svršio trogodište i položio strogi konačni izpit iz šumarske struke na kr. šumarskom učilištu u Križevcih, ili da je svršio šumarske nauke na kojoj akademiji ili vi . sokoj školi za šumarstvo u ovoj monarhiji, zadovoljiv ipak uz to još i ustanovam ove naredbe, u §. 2. pod a. spomenutim. h) Da je po ostavku križevačkog učilišta kroz najmanje tri godine bezprekidno u praktičnoj službi kojega šumarskoga ureda, kojemu je predstojnik po državi za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva osposobljeni i priznani šamar, boravio. U slučaju pako, đa je kandidat svoju stru *) Tom sgodom, kad se već radi o preustrojenjn naših šumarskih državnih izpita,^ moUli bismo podjedno Yisoku kr. zemalj. vladu, da dade i bolji oblik i ogled svjedočbam, nego li je dosadanji. (Opazka uredničtva.) |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 89 — kovtiu naobrazbu na akademiji ili kojoj visokoj školi šumarstva ove monarhije slušao, dovoljno je, da se tako spomenutom dvogodišnjom praksom izkaže, c) Da je 22. godinu života navršio. sub a) a. Kandidati, bivši slušatelji akademija ili visokih škola šumarstvaj imadu se, hoteć se tomu državnomu izpitu podvrći, izkazati još osim sa absolutorijem takodjer svjedocbami o dobrim uspjehom položenih kolokvijih bar iz onih predmeta, koji su propisani za konačni izpit kr. - šumarskog učilišta u Križevcih (u smislu naredbe kr. zem. vlade, odjel za unut. posl. od 21. svibnja 1879, br. 10008). §.3. Izpit se u pravilu obdržaje svake godine i to tečajem mjeseca svibnja kod Vis. kr. zem. vlade u Zagrebu. Molbenice sa priloženim! zahtjevi §. 2. za dozvolu polaganja izpita, imadu se prema tomu po kandidatih najdulje do konca mjeseca studena Visokoj kr. zemalj. vladi dostaviti. Kandidatom, kojim se bude dozvola izpita đopitala, dodielit će se podjedno sa riešenjem dozvole u roku od najdulje četiri nedjelje takodjer i posebno, po stalnih clanovih izpitnog povjerenstva kandidatu na izradba doznačeno pitanje kao kućna radnja. Ovu domaću radnju dužan je kandidat najdulje u roku od 10 tjedana po primitku samostalno izraditi, ter Visokoj kr zemalj. vladi na dalnje uredovanje priposlati. Visoka kr. zem. vlada dopituje te radnje putem šum. izvjestitelja predsjedniku ovoročnog izpitnog povjerenstva na bezodvlačnu ocjenu i uredovanje. Za izradjivanje te radnje slobodno je kandidatom sva poznata šumarska djela i pomagala prema uvidjavnosti rabiti. §. 4. Izpitno se povjerenstvo sastoji: a) Od stalnog odbora za vodjenje višjeg državnog izpita, sastojećeg se od ravnatelja državnih suma u Hrvatskoj i Slavoniji kao predsjednika, jednog od izvjestitelja šumarstva, nalazećih se kod središnjih ureda u Zagrebu, kano podpredsjedničkog zamjenika, a dragog kao člana odbora, |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 60 — a zatim od jednog professora šumarstva sa kr. šumarskog učilišta u Križevcik. h) Od vremenih povjerenika za višji državni izpit šumarstva, kojih je nkupno deset, i to dielomice državnih, dielomice pako šumara imovnih obćina, obćina i veleposjeda u Hr vatskoj i Slavoniji, kao i profesora šumarstva, sa kr. šum. učilišta. Stalne kao i vremene članove povjerenstva imenuje ban. Yremeni se članovi povjerenstva imenuju za trogodišnju perijodu iz ovećeg broja predloženih šumara, a predlaže ih na poziv kr. zem. vlade šumarsko drnžtvo u Zagrebu. Svako se izpitno povjerenstvo pako ima sastojati iz jednog višjeg državnog šumarskog činovnika, jednog profesora šumarstva^ ter jednog šumarskog činovnika imovnih obćina ili pako veleposjeda, pozvanih iz broja spomenutih izpitnih povjerenika. Po mogućnosti se za svaki izpitni rok imade drugo izpitno povjerenstvo sastaviti, a sazivlje ga početkom´ svake godine prema potrebi i broju kr. zem. vlada. Za jedan te isti izpitni rok mogu se i dva izpitna povjerenstva sazvati^ nu to samo onda, ako je broj kandidata veći od pet, inače pako mogu se takodjer i dani obdržavanja izpita podieliti. Za svaki se izpitni dan pred Jedno povjerenstvo ne smije više od pet kandidata pozvati. Ako su dva izpitna povjerenstva istodobno sazvana, to predsieda jednomu predsjednik, drugomu pako zamjenik predsjednika stalnog izpitnog odbora, Za svaki izpitni rok opređieljuje zem. vlada iz broja povjerenika za svako izpitno povjerenstvo još i po jednoga zamjenika, koji je dužan u slnčajUj da koji elan izpitnog povjerenstva oboli ili da bude inače prepriećen ovoga zastupati; pi´edsjednika pako zastupa zamjenik ili ako je inako potrebno, najstariji elan povjerenstva. Predsjednik izpitnog povjerenstva rukovodi čitav posao, a napose ima brigu, da se zapisnik viećanja pravovaljano vodi. Zapisnik vrhu izpita ostaje u pohrani kod zem. vlade, a vodi ga najmladji elan povjerenstva, |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 61 ™ Izpitni povjerenik, koji je s kojim kandidatom u rodu ili u tastbinstvii, ne smije kod izpita istoga kandidata prisustvovati kao povjerenik. Stalni odbor zavodjenje višjeg državnog izpita za šumarstvo ne ima se sam po sebi smatrati nekim stalnim izpitnim povjerenstvom. §. B. Izpit sastoji se iz pismenoga i ustmenoga điela. Sva pitanja za oba izpitna điela imadu, uz dovoljni obzir na pomoćne znanostij ponajprije uočivati praktične potrebe šumara, osobitim obzirom na dužnosti i zadaću samostalnih šumarsko- upravnib činovnika. Predmeti izpita jesu: a) Sumogojstvo i to koli u svojib naravoslovnih dielovib, koli i šumarsko-iinancijalnili, a i narodno-gospodarskib momentih, osobitim obzirom na pravila poznata za uzgojivanje golieti i pustara. h) Zaštita šuma i šumsko redarstvo osobitim obzirom na šumski i lovni zakon, lovnu zaštitu, a donekle i na amo spadajuće ustanove obćeg kaznenog zakona i sudbenog postupka. c) Šumarska tehnologija i uporaba^ obubvacajuća temeljna načela i pravila pravodobne sječe i žetve, izradjivanja i pripreme glavnih šumskih proizvoda, tvorina i koristi, osobitim obzirom na opredieljivanje vriednosti, prodaje i sacuvauje istih. d) Greodezija, u koliko se ova šumara tiče, osobitim obzirom na poznavanje ustanova kod nas, propisanih naputaka za mjerenje, omedjivanje i uredjivanje državnih, a i inih javnih šuma. e) Ustanovljivanje šumarskih obhodnja, gospodarskih osnova, pretvaranje i osnuće uzgoja toli po teoriji, koli u praksi. f) Šumarska taksacija u cielom svom obsegu, osobitim obzirom na proračunanje vriednosti šuma, šumarsko-financijalno gospodarenje, ter posebitu uporabu taksacije kod komasacije, segregacije, izvlastbe i prodaje šuma. g) Šumarsko graditeljstvo, n koliko se isto prije svega odnosi na gradnju šumskih puteva i prometila u obće, kao i ine |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 6 <-- 6 --> PDF |
_ 62^ — po šumarstvo važne gradjevine, kano lugarskei drvarske stanove, odvodnje, provodnje i t. d. h) Državno šumarsko upravoslovje u obće, a napose pozna vanje svih državno-šumarsko-upravnih odnošaja u nas (šum ski zakon, naredba o nredjenju urbarnih i imovnih ob cina i t. d.). i) Ođnošaj privatnog prava prema šumarstvu i lovstvu, oso bitim obzirom na posjed^ vlastnost, služnosti, ugovore, na knadjivanje šteta, smetanje posjeda, o punomoćih i poslovih bagatelnog postupkak) Temeljna načela neposrednog oporezivanja. 1) Obća načela lovstva. m) Obći pregled ratarstva, u koliko je poznavanje toga potrebno kandidatu za upravu manjih gospodarskih objekta. §6. Pismeni izpit traje jedan dan, ter su kandidati dužni najdulje u roku od osam sati izraditi odgovor na pitanja, koja jedan od kandidata neposredno pred početkom izpita iz ovećeg broja takovih izvuče. Kandidatom daju se tri pitanja na izradbu, nu dovoljno je, da kandidat ma samo dva pitanja povoljno rieši. Pitanja ta imadu biti takove obćenite naravi, da je moguće i srednje osposobljenomu kandidatu u opredieljeno vrieme posvema nanj odgovoriti. Kandidati ne smiju se kod izradjivanja tih radnja nijednom drugom znanstvenom pripomoći služiti do onih pomoćnih tablica, koje im možda povjerenstvo na razpolaganje stavi ili rabiti dozvoli. Kandidatom predložit se imajuća pitanja sastavlja povjerenstvo neposredno pred izpitom iz ovećeg broja takovih pitanja, koje si zem, vlada godimice stranom po profesorih šumarstva na kr. šum. učilištu, stranom pako i po inih odličnicih šumarske struke predložiti dade. Predložena ova pitanja ostaju pod´prvotnim pečatom sastavitelja sve dotle, dok ih pred izpitom predsjednik povjerenstva u prisutnosti povjerenstva ne otvori. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 7 <-- 7 --> PDF |
-^ 63 — Pitanja ova imadu po mogućnosti obuhvaćati Uh praktičn i dio šumarstva, osobitim obzirom na postojeća životna pitanja šumarstva u nas. Kod ovog pismenog izpita ima biti bezprekidno i strogo nadziranje kandidata, ter se osim toga ima i o obdržavanju nadzora i učinih pojedinih kandidata potrebno u zapisniku spomenuti. Napisani odgovori na pitanja mogu se takodjer i u prvotnom sastavku izpitnomu povjerenstvu uručiti. Predati mora se taj sastavak ili umah načinjeni prepis posije dov-ršenog odgovora, i to za svako pitanje na posebnom arku. Toli u §. 3. spomenute pismene domaće radnje, koli sada u §. 6 spomenute pismene radnje, imadu se hrvatskim jezikom sastavljati. U jednom te istom prostoru ne smije biti više oä pet kandidata zajedno. Najmanja zloporaba imade za posljedicu za prvi put ponovljeni izpit, za koga predsjednik povjerenstva kandidatu namah druga pitanja dodieli, a u opetovanom slučaju ima se dotičnik za taj izpitni rok od svakoga dalnjega izpita izključiti. Pismene te izradbe preuzimlju članovi povjerenstva zajedno sa predsjednikom na ocjenjivanje, pri čem ima svaki član povjerenstva za se sve radnje ocieniti, a tek tako ocienjene radnje ocienjuje konačno skupno povjerenstvo u sjednici^ koja se ima najdulje 48 sati iza obdržavanja pismenog izpita sastati, te u kojoj se sjednici podjedno i na temelju dosad postignutih uspjeha odlučuje, ima li se kandidat pripustiti još k dalnjemu ustmenomu izpitu ili ne. Drugi dan po tako obavljenom pismenom izpitu sliedi javni ustmeni izpit, koji se najprije u sobi obdržava. Pri tom se kandidati imadu onim redom pozivati, kako se dan prije poređahu kod vučenja, ter se za svakoga ustanovljuje trajanje izpitivanja si najdulje dva sata. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 64 — Ustmenomu tomu izpitu imadu prisutni biti svi članovi izpitnog povjerenstva. Buduć da je taj izpit javan, to se dan obdržavanja istog imade putem javnih glasila obnarodovati; tko želi prisustvovati, ima se prijaviti predsjedniku povjerenstva. § 9. Taj se ustmeni izpit nastavlja konačno jednoga od sliedećih dana u obližnjoj kojoj šumariji ili šumi. Izpit taj u šumi služi naročito za dokaz, da li kandidat pođpnno poznaje prirodu šume, zatim sposobnost u prosudjivanju šumarsko-gospodarskih učinih, odgovarajućih mjestnim i sastojinskim odnošajem, vještinu kod riešavanja zadaća pomladjivanja i gojenja sastojina^ provadjana uredjenja šuma po raz" nih načinih, i vještina u ocienjivanju, porabe, unovčivosti itd, §. m Posije dovršena izpita imadu izpitni povjerenici u posebnoj sjednici viećati o sposobnosti kandidata, pri čem mora biti mjerodavnim po svakoga povjerenika ne samo posljedak čitavog izpita, nu i izradba domaće radnje. U toj sjednici imade svaki član izpitnoga povjerenstva upravo glasa. Uspjeh viećanja dolazi takođjer u zapisnik vrhu obavljenog izpita^ koji se ujedno tom sgodom ima zaključiti i po svih članovih povjerenstva podpisati. §. U. Kandidatom, koji su izpit taj položili, izdaje se o tom uz biljegu od 1 for. posebna svjedočba pod pečatom kr. zemaljske vlade i uz podpis izpitnog povjerenstva. Kandidat se može proglasiti „odlično" ili pako samo „jednostavno osposobljenim´^^ za samostalnu -šumarsku upravu u Hrvatskoj i Slavoniji. Nesposobnimi pronađjeni kandidati ne dobivaju svjedočba. Nesposobnim se proglašuje kandidat, ako je dokazao pod punu nesposobnost za samostalnu šumarsku npravu; samo u |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 9 <-- 9 --> PDF |
_ 66 slučaju, gdje bi se kod cjelokupnoga ocienjivanja vanredne sposobnosti kandidata pokazale, može se isti proglasiti „odlično osposobljenim." Svjedocba o položenom tom državnom izpitu pako ima osim osposobljenja sadržavati još i pođpuni rođopis kandidata, u kom se ima takodjer navesti, gdje je strukovne nauke i dosadanju šumarsku praksu stekao. §. 12. Nesposobnim proglašeni kandidat može izpit ponoviti u roku, što mu ga izpitno povjerenstvo ustanovi. Kad se pako pri tom roku i opet nesposobnim pronadje, to ima izpitno povjerenstvo ujedno odlučiti, da li mu se imade još jedno i ujedno posliednje ponavljanje dozvoliti ili ne. Obzirom k opetovnim izpitom valjaju takodjer; ustanove §.3. .^ ;§. 13..., Za polaganje izpita plaća se posebna taksa u iznosa od 25 for., koju mora kandidat svakako najdulje dan prije polaganja pismenog izpita kod kr. zemalj, vlade u Zagrebu uplatiti, a tek kad se izkaže namirom, koju ima prije izpita predsjedniku povjerenstva na uvid predložiti, pripušta se izpitu. Kandidati vriedni nu siromašni mogu eventualno u osobitom pojedinom slučaju takodjer i od plaćanja pol takse oprošteni biti. Molbenice za oprost od polovine takse imadu se navesti takodjer u molbi za pravo polaganja izpita uz prilog ovjerovljenih svjedocba siromaštva kandidata. . -. §-14. ´ U državnoj službi ne stojeći izpitni povjerenici imadu pravo na nagradu od 6 for. na dan i na odštetu slučajnih putnih troškova, — odgovarajućih IX. dnevnom razredu javnih državnih činovnika; državni činovnici pako dobivaju, u koliko su oni izvan uredovnoga mjesta, kao, izpitni povjerenici redovite dnevnice i putni trošak iz državne blagajne. §. 15. Oä polaganja toga izpita oslobodjeni su oni za sada u državnoj službi upotrebljeni pitomci, koji su možda već piije |
| ŠUMARSKI LIST 2/1881 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 66 izdanja ove naredbe položili državni šumarski izpit polag naredbe kr., zemaljske vlade od 16. siečnja 1850. Oni pitomci pako, koji su kao bivši slušatelji kr. šumarskog učilišta u Krizevcih taj zavod prije preustrojstva od g. 1877. ostavili bili, mogu iznimice, ako još državni izpit položili nisn, taj izpit i bez ustanova §. 2, lit. a. polagati, nu to vriedi samo do konca godine; 1882. ; §. 16. Da li u inozemstvu ili drugoj kojoj zemlji ove monarhije položeni državni izpit i naukovanje odgovara ustanovam §§. 1. i 2. i da li absolviranje nauka na kojoj inoj možebitnoj srednjoj školi i bez polaganja konačnog izpita na kr. šum. učilištu u Križevciit (u smislu naredbe kr. zemalj. vlade odjela za unutarnje poslove od 21. svibnja 1879. br. 40008) kandidata za polaganje ovog državnog izpita usposobljuje ili ne, imati ce od slučaja do slučaja odlučiti kr. zemaljska vlada. U Križevcih dne 28. prosinca 1880. Dragutin Hlara m. p. Fran X. Kesterčanek m. p. Vladimir Kiseljak na. p. Sitnice ob uzgoju i koristi višnjevine i rašeljkovine. Za moga ovogodišnjega tercijalnoga putovanja po južnonjemaćldli zemijah pohodio sam medju ostalim takodjer i u starodrievnom bavarskom Norimbergu neku oveću tvornicu rezbarske, tokarske i ine galanterijske ili takodjer tako zvane „niirnberžke robe." Nabavljajućemu tom sgodom raznih predmeta pokaza mi gazda takodjer i više vele ukusno i liepo izradjenih stvari iz višnjevine. — Bilo je tuj palica, kamiša, puceta ormarića, držala, škatulja i mnogo drugih predmeta, jedan ljepši od drugoga, u svih si pako ćutio prekrasan i jak miomiris rašeljkovine — čemu se i ne malo čudih. — Ilpitay znatiželjan gazdu, odkuda li si dobavlja potrebni materijal višnjevine u tolikoj mjeri i takove vrstnoće, re6e mi, da je ta visnjevina sva iz Ugarske,— tamo negdje nedaleko Štajerske i Hrvatske medje — (valjda od Neudorfla?), gdje da ju plaća po snopu (svežanj od 100 komada šiba) sa 10 for. Taj me evo |