DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 8 <-- 8 --> PDF |
_ 6 ~ već i taj kratki ogled na prošlost naše strukovne društvenosti i prejasno dokazuje, kako i najljepši čini i namjere bezuspješni ostaju, ako ne ima u njih snage i one tajinstvene moći, koja se u đomoljubju i požrtvovnom radu svih članova očitovati mora. Kamen do kamena, dakle hrvatski šumari, da sagradimo bar temelj bolje budućnosti hrvatskoga šumarstva u onom slogu, kakav nam vriedni predčastnici naši jur pred više od pol vieka označiše i utemeljiše. Koji pako, i to brez razlike poriekla i mjesta, šumara širom domovine naše neće da bude uz nas, neka se sjeća one gore navedene — ^Tko ni s nami — proti nami I« Poučno putovanje* slušatelj a III. šum. tečaj a na kr. šum. učilišt u god´ 1880. u Češku. ,11.11< Već početkom školske godine 1879—80., stupivši u treći tečaj, dogovarasmo se i kovasmo osnovu za putovanje, koje bi se svake gođiae dozvolom visoke kr. zem. vlade preduzimalo sa slušatelji trećega tečaja kr. gospodarsko-šumarskog učilišta križevačkog. Nu doskora se to pitanje ušutka, jer mu preuzme mjesto razređjenje sati, izpiti itd. Pošto pako mora svaka stvar za vremena imati svoj početak, tako se je i ovdje već početkom travnja stalo ozbiljno o toj stvari ugovarati; složila se naime nadpolovična većina slušatelja trećega tečaja sa predlogom profesora Kesterčaneka na putovanje preko Graca, Semeringa u Beč, odavde u Cesku na domenu Frauenberg kneza Schwarzenberga, natrag pako preko Linča, Lambacha, Gmund- ena, Ischla, Cjelovca, Maribora, Zidanoga mosta i Zagreba u Križevac. Osnova ova bi po visokoj kr. zem. vladi potvrdjena. Proračun bio je ustanovljen na 50 for. za osobu. Napomenuti mi je, da se je g. profesor Hlava sa slušatelji drugoga tečaja takodjer tomu putovanju priključio. Nastojanjem gg. predvoditelja dobismo skoro sniženu cienu na željeznicah, te bi takodjer najavljen naš dolazak. *) Ovaj opis sastavljen je uz privolu pisca´ djelca »Bine forstliche Studienreise « po tamo spomenutih pođatcih. Uredničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 9 <-- 9 --> PDF |
_ 7 - Pošto dodjoše karte željezničke te pošto bi nam zajamčen liep doček, krenusmo i sbilja nas 16 na broju u jutro dne 22. svibnja iz Križevca preko Kaniže put Graca. Ovdje boravismo dva dana, pa je izmedju ostaloga vriedno napomenuti tvornicu strojenja koža. kao i pravljenja cipela „Rieckli & Sohn", koju posjetismo. U toj tvornici boravili smo preko dva sata, te promotrili cieli postupak osobito sa hrastovom korom i šiškami. — Siške se ovdje dobivaju većim dielom iz Male Azije i to od Quercus valonea, kora pako stranom iz Ugarske, stranom iz Hrvatske iz naših mladih hrastika. Ovdje se znatno drvo troši za pravljenje kalupa iz bukovine. Veličina te tvornice i savršena dioba radnje može se lasno iz toga razabrati, što se je za vrieme rusko-turskoga rata u toj tvornici za jedan dan izradilo 800 pari čizama za rusku vojsku, a radilo je 200 radnika. Isto tako posjetismo i anatomički muzej, prekrasne naravoslovne sbirke na tehnici, botanički vrt itd. Razgledav ovako sve. što je važnije, odputismo se u jutro dne 24. svibnja put Beča. U koliko je put do Beča kroz Magjarsku monoton i suhoparan, u toliko je protivno preko Grraca i Semeringa zanimiv i romantičan. One divne planine štajerske, koje su vjekovitim sniegom pokrivene, kao i one liepe šume ariša, mora da ganu srdce prvi puta ovuda putujućega; sama pako gradnja željeznice na Semeringu,. kao što i oni veličanstveni mostovi (viadukti), te jedan za drugim nanizani prorovi (tuneli), sve je to ´ neopisivo djelovalo na nas slušatelje, kojih većina nije nikada ovuda putovala. Sva ta razmatranja prikratiše nam veoma put do Beča. Od nemale važnosti za nas bile su šume nedaleko od Bečkoga Novoga Mjesta, i to borove šume, u kojih su se lasno mogle vidjeti škodljive posljedice preintenzivnoga stelarenja. Približujuć se Beču, nehotice ostavismo naša strukovna razmatranja, jer ovdje preuze mah divna okolica i krasne vile, koje se pružaju po bližnjih brežuljcih i šumicah, kao takodjer mnogobrojne tvornice u okolici bečkoj, koje nam već unapred navještahu veliku priestolnicu. Kao u snu provezli smo se u blizini groba knezova hrvatskih Zrinjskoga i Frankopana, svaki se od nas ponešto zadubio u misli, ali Leopoldsberg i Kalenberg oslobodiše nas do |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 8 ~ skora te sjetnosti, a pogled na krasne vinograde voslanske i modlingske dade nam posve drugi izraz lica. Došavši u Beč, dočeka nas nekoliko bečkih sveučilištnih gradjana Hrvata na kolodvoru, kod kojih na njihov poziv i ona tri dana našega boravka u Beču stanovasmo, odnosno spavasmo. Drugi se dan nastavi naš izlet kroz Sehonbrunn i Hietzing preko Lerchenfelda u Josefstadt do visoke škole za šumarstvo i gospodarstvo, kamo smo po programu u 10 sati pr. podne i prispjeli. Tu nas gg. profesori Henpel, Guttenberg i Henschel najudvornije primiše. Grosp. prof. Guttenberg odvede nas najprije u svoju sbirku. Tu su učevna sredstva za sastavljanje gospodarske osnove kao i uredjenja i taksacije, pa i najvažniji strojevi dendrometrije. Ne samo što nam je prof. Guttenberg ovdje pokazivao šumoviđe, kao: šumovid bielac, preglednik itd., pa i neke strojeve, već nam je takodjer, što bijaše za nas najvažnije, i obširno predavanje držao. Med ostalim raztumačio nam je po njem samom popravljeni i usavršeni Vinklerov visomjer, Brajmanov univerzalni nastroj, kao i sve gospodarske mape šumarskoga uredjenja u Tirolu. Nakon pomenutoga predavanja vodio nas je prof. Henpel u svoju sbirku sadjenja i tehnologije. — Akoprem je veći dio predmeta za ovu sbirku još u prostorijah bivše Mariabrunske akademije, to je ipak ova sbirka za nas od velike važnosti bila, pošto se kod nas u Križevcih žalibože ovakovi predmeti šumske tehnologije kao i sadjenja šuma jošte ne nalaze. Ovdje mi je napomenuti medju inim krasne modele za transport drva, kao klizi, i to sve vrsti (puto-, vođo-i zemljo-klizi); nadalje krasne i podpune herbarije kao i pročelne drvoreze od dra. E. Kaisera u Berlinu; krasne sbirke sjemenja itd., itd. — Posije toga podjosmo u mali kućni vrt, gdje je osobito važan physiologični laboratorij g. prof. Bohma, pospješivanje klicanja pomoćju drvenog i karaenougljenog pepela, kao i djelovanje sjene staroga drveća na mladi naraštaj i t. d. Pošto se je već približavalo podne, pogledasmo si samo jošte bogatu sbirku zareznika, te nam je g. prof. Henschel u kratko protumačio način učenja i motrenja njihove škodljivosti na pojedinih ohjektih; posije toga ostavismo c. kr. visoku školu i podjosmo k ručku. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 11 <-- 11 --> PDF |
-9 — Posije podne bijaše nam posjetiti muzej i to najprije austrijski muzej industrije i umjetnosti, a posije toga oko 4 sata podjosmo u tehnologički najnoviji muzej obrti, i to napose u odsjek drvotrošećih obrta, gdje nas ravnatelj istoga, tajni savjetnik i profesor šumarstva, dr. Vilim Franjo Exnei´, dočeka i udvorno primi. Rečenomu ravnatelju podje za rukom nakon mnogogodišnjega nastojanja pokrenuti družtvi dolnjo-austrijskih drvotrošećih obrtnika, da ustroje takav muzej. Posto je obrtnički ovaj muzej djelo najnovije, napomenuti ći\ mu u kratko zadaću. Zadaća onakovoj sbirci je mogućnost spoznavanja uporabe drva u svih drvotrošećih obrtih. — Svrha ova će se pako postići na temelju: 1. Sakupljivanja i to: a) surovina i pomoćnih sredstva svih obrta; 6) orudja, pomoćnih i potrebnih strojeva, kemičkih i fizikalnih aparata, modela i risarija i c) polufabrikata i izvodnina (produkta). 2. Na temelju podignuća i uzdržavanja što podpunijih posebnih knjižnica, sadržavajućih literaturu pojedinih obrtnih grana. 3. Na temelju ustrojenja laboratorija za kemičke kao i fizikalne pokuse sa surovinami i za pokuse sa obrtničkim orudjem, aparati i pomoćnim! strojevi. 4. Na temelju surovinskih posebnih tečaja za izkušavanje orudja i makina te za njihovo usavršivanje, i napokon 5. na temelju nudkanja i podpore ka stručno-obrtničkomu naobraženju. Što se pako napose tiče ovoga odjela drvotrošećih obrta, to se on sastoji iz: 1. Sakupljenina, i to : a) uzoraka drva, }>) pomoćnih sredstva k industriji drva, c) obrtničkoga orudja i strojeva, kemičkih i fizikalnih aparata u naravi, te modela i risarija, i d) podpunih i polufabrikata. 2. Podpune strukovne knjižnice. 3. Pokušalista za iztraživanje svojstva izradjivanja pojedinih vrsti drveća, te za pokuse sa raznimi vrsti obrtničkoga orudja, strojeva itd. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 10 — Sbirkom ovom upravlja gospodin savjetnik i profesor dr. Exner, komu su dodieljeni tajnik i jedan poslužnik. Djelokrug ove sekcije obsiže osim navedenoga takodjerdržanje posebnih predavanja i praktičnih vježba, pravljenja pletenih košara; obuhvaća osobito težke načine pletenja po modelih kao i pravljenja pokiićtva materijalom za pletivo, stranom domaćim a stranom inozemnim, pa i risanje prostoručno, koje služi k pravljenju predložaka za pletenje. Napomenutim tečajem upravlja kao ravnatelj, instruktor i putujući učitelj pletenja košara c. kr. trgovačkoga ministarstva g. J. Gr. Karg; kao učitelj prostoručnoga crtanja g. August Ressler; kao destinateur c. kr. dvorski poduzetnik pletenja g. Friderik Aft; kao učitelj poznavanja tvari i obrtničkoga orudja g. Ernest Pliva, a kao asistent na tehnologičko obrtnom muzeju i docent na c. kr. visokoj školi za šumarstvo g. dr. Jakob Breitenloner. Za naučanje teorije ođredjeno je na nedjelju 11 sati, ostalo pako vrieme drže se praktične vježbe. Učenici vježbaju se takodjer za lažna, što je jedino u nedjelju moguće, u pravljenju modela, podučava ih pako koji tokarski majstor. Osim toga postoji jošte tečaj za predavanja o nasadjivanju vrba kao i obradjivanju tla, rezanju vrba itd. U ovaj tečaj može se svake godine primiti samo 10 učenika, i to marljivih, tako da ne zanemare svoje dužnosti, te koji se mogu izkazati, da su pođpuno vješti pletenju. Molbe za dozvolu ustupa u rečeni tečaj imadu se upraviti svake godine do 1. listopada na ravnateljstvo obrtničkoga muzeja (Beči., Eschengasse 11); polazak predavanja i ovakovih praktičnih vježba je bezplatan_ Što se nadalje samoga muzeja tiče, važno je osobito iztaknuti sbirku obrtničkoga orudja napose, medju ostalim i je dinu svoje vrsti sbirku blanja mnogovrstne konstrukcije za razne vrsti drva i raznu porabu. — Za našega boravka u tom muzeju bijahu upravo u laboratoriju izloženi mnogovrstni nastroji, kao cirkularna pila i dr. Osobito je važan parni stroj Ottov od 8 konjskih sila, kod kojega nije motor para, već svjetleći plin. Ovo je jedno od najnovijih iznašašća, iz tvornice svjetlećega plina Langer i Wolf u Beču. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 11 — Osobitu zahvala dugujemo g. prof. Exneru i njegovomu pristavu, buduć su nas liepo primili, pa i na sve važnije po našu struku stvari u tom muzeju upućivali, tako da smo rečeni muzej istom kasno pred večer ostavili, mi pako možemo podpunim pravom reći, da je ovo jedna od najvažnijih točaka našega putovanja. 26. svibnja, t. j . drugi dan našega boravka u Beču posjetili smo šumarsku akademiju u Veidlingau-u, odnosno u Mariabrunnu, gdje je od godine 1818—1874. postojala c. kr. javna šumarska škola u nekadanjem samostanu Augustinaca, gdje su i djaci imali cielu obskrbu t. j . postojao je tako zvani „Konviktsystem". Kao što se svaki zavod vremenom usavršuje i preustrojava, tako se je i mariabrunska akademija usavršila u godinah 1844—1854., dok konačno godine 1867. ne postade akademijom, a godine 1872. odnosno 1873. prenesena bi u novoustrojenu c. kr. visoku školu za šumarstvo u Beču. Podpunim se pravom može reći, da je sada muzej šumarske akademije u Mariabrunu jedan od najkrasnijih i najpodpunijih šumarskih muzeja svieta; — pa akoprem je već skoro trećina predmeta prenesena u Beč, to je ipak još danas 12 prostranih soba puno krasnih modela i predmeta raznih grana šumarstva. Osim toga nalazi se ovdje krasan šumarski botanički vrt, te i pokušalište c. kr. šumarskoga pokušalištnoga zavoda u Beču. — Muzejski predstojnik i upravitelj g. prof. Franjo Grossbauer primio nas je najljepše, tumačeć i pokazivajuć nam sve prostorije akademije. Sbirke tehnologije, uporabe i industrije drva toli su obsežne i zanimive, da se mi jedva i žalostnim srdcem — ne mogavši, držeć se točno programa, na nikakav način ovdje dulje boraviti, — s tom krasotom razstadosmo, hoteći još sveudilj nasladjivati se toli važnimi i liepimi predmeti. Neću se upuštati u specijalno razmatranje toga muzeja, samo ću spomenuti, da se sastoji iz: 1. Sbirke od preko 300 vrsti plugova, i to od najjednostavnijega egipatskoga pa do najkompliciranijeg amerikanskog. 2. Sbirke japanske domaće industrije. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 12 ~ 3. Sbirke više stotina vrsti drva iz svih dielova svieta, uz veoma bogatu sbirku surovoga drva (to su većinom sakupnine parižke, londonske i bečke izložbe). 4. Veoma bogate sbirke produkta drva u obće i napose. Ovdje je važno napomenuti razne vrsti parketa, kao i skelet broda. 5. Sbirke orudja, koje se rabi kod izradbe drva, i 6. Sbirke modela svih .šumskih gradnja kao: klizi, ustava, splava, tvornice klicanja sjemena, ugljevnika, peći za dobivanje smole itd., itd. Ovako sve dobro promotriv, razstadosmo se sa ravnateljem, a u znak zahvale odpjevasmo mu liepu pjesmu: „Za dom mili ..." Valjalo nam sada putovati cilju našega putovanja — u Cesku. Prispjev.ši na kolodvor u Frauenbergu, dočekaše nas tuj g. nadšumar Hoidar i šumarski pristav g. Marterer. Brzo dojurismo na vlastelinskih kolih u mjesto t. zv. Podhrad, nastanismo se u uglednoj gostioni na predlog nadšumarnika Hoidara, dočim su gg. profesori stanovali u uredovnoj sgradi kneza Schwarzenberga. Prije nego što ću se upustiti u posebno opisivanje ob uredjenju šumarstva na ovoj domeni, nacrtat ću ovdje u kratko njezin cieli pregled: f Cielo dobro kneza Ivana Adolfa Schwarzenberga u Ceskoj obuTTtaća 309.124 jutra i 1040 četvornih hvati, od koje površine odpada samo na šumarstvo 181.979 jutara, 104.362 jutra poljskomu gospodarstvu, 6906 jutara inomu zemljištu, a napokon 15.877 jutara odpada na ribnjake. Ova površina, obuhvaćajuća preko 30 četvornih milja, sačinjava „veleposjed". Kneževski posjed u Ceskoj sačinjava samo jedan dio od svekolikoga posjeda ove obitelji; znatna su još imanja u doljnjoj Austriji, Salzburgu, Štajerskoj i kraljevini Bavarskoj. Kao što se iz prediđućega pregleda viditi može, tvori šumarstvo jednu od najvažnijih gospodarstvenih grana na ovoj domeni. Napomenuti mi je za bolje ravnanje, da se cieli posjed u Ceskoj dieli na „gornji" i „dolnji", prema tomu, da li leži na sjevernoj dolnjoj ili južnoj gornjoj terasi Ceske. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 13 — Prema tomu odpadaju na gornji posjed sliedeća dobra Krumau, Wittingau, "VVinterberg, Prečin, Frauenberg, Stubenbacb, Langendorf, Protivin , Lilepić, Nettolitz, Cheynor, Bzy, Forbes i Valern; na dolnji pako; Lobositz, Zinovitz, Postelberg, Citolieb, Kornhaus, Vrschovitz , Taretin, Neuschloss i Dornauschitz. Gornjemu posjedu pripada znatno veća površina nego dolnjemu, u cielom skoro osam puta veća. Najznatniji dio suma leži na jnžnoj strani domene. TJsljed slabih komunikativnih odnošaja pokazuje se ovdje još i sada znatan dio prašuma; na samoj domeni Krumau zauzimlju prašume 6500 jutara. Prvi užitci iz ovih šuma mogli su se vaditi samo pomoću staza, jer naravni putevi kao i ina prevozišta ovdje su posve nemoguća bila- Malo kasnije stale su se šume sve više i vise trošiti usljed liepo cvatuće tvornice stakla; nu ni to ne potraja dugo te su se šume ove sve više i više prozračivale tim više , Sto se je u polovici 18. stoljeća i pepelarenje uvelo, a šume su se prodavale kupcem na stablu samo okularno procienjene. Ciene bijahu ipak još godine 1754. ove: 1" mehka drva 3" cjepanice po 15 novč., a tvrda cjepanice po 20 novč. U većoj mjeri počele su se šume upotriebiti uređjenjem splava i inih prevozila. Temelj potrajnomu šumarenju udaren je god. 1851., pošto je stalna komisija za uredjenje šuma uvela i ovdje sistem, poprimljen u kr. saskih državnih šumah. Za evidenciju obstoji u Prauenbergu samostalna šumskouredovna revizija pod upravom g. nadšumarnika Hoidara. Pošto sada imademo glavni pregled sveukupnoga posjeda kneza Schwarzenberga, preći ćemo na posebna razmatranja lih dobra Frauenberg. 1 ovdje, mislim, biti će shodno, ako u kratko nacrtam cieli statistieko-topografički pregled, osobitim osvrtajem na njegove šume po izviešću nadšumarnika Hoidara. Domena Frauenberg sa dobri Cirnau i Chvalsovitz postade godine 1661. za svotu od 385.000 for. vlastničtvom obitelji Schwarženberg. Do godine 1848. poveća se Frauenberg za 7´7 četvornih milja, pošto mu je pripao trg Lischau. dva podredjena trga (Podhrad i Adamstadt), 68 cielih i 9 u 32 katastralne obćine dielećih se sela. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 14 - Domena leži u sjevernom dielu okolice budjejovičke (Budweis), a sam grad sa trgom Podhrad leži od pomenutoga grada udaljen 7´B kilometra. Cieli posjed sieče za brodarenje prikladna rieka Moldava u dva skoro jednaka diela, koji dielovi sačinjavaju posjed od 17.525,249 hektara; odpada pako na: šume 10.109.260 H. A. oranice 2.621.646 sjenokoše 1.458.479 livade 814.513 vrtove 30.582 perivoje 138.458 „ „ ribnjake 2.141.368 „ „ sgrade 22.719 „ „ ceste, puteve, potoke itd 187.924 Same šume leže većim dielom na sjevernoj i zapadnoj strani, te su često u komplekse podieljene, stranom kneževskimi, stranom pako tudjimi zemljišti inih kultura. Sve se šume diele u 13 srezova (Reviere). Tri glavna šumska diela iznose u površini, i to: prvi : 6.299.266, drugi : 2,138.890, treći : 888.710 H. A., a na izolirane šumske srezove odpada 1,315.971 H. A. Teren karakterizuje : Prastara brežnata formacija, sastojeća iz granita i rulje (Gneist) ; tercijerna formacija: piesak i šljunak; permska formacija dolnje zone: brusilovac i pjeačenik; aluvium, u koji spada naplava Moldave i postanak treseta. Tvorba tla je naprama pomenutim forraacijam različna; tlo je osobito prikladno za uzgoj četinjača. Što se tiče zračnih struja, bojati se je najvi.še zapadnih i sjeverozapadnih vjetrova. Tako je oborio vjetar godine 1868. 12.280 stabala sa 18.210 jedrih metara sadržaja, a 26. i 27. listopada 1870. opet 41.000 stabala sa 51.200 jedrih metara sadržine. Ljetna suša počinja takodjer znatan kvar u mladih nasadih. Akoprem se nailazi ovdje skoro na sve poznate škodljive šumske zareznike, to se oni ipak riedko u većoj mjeri pojavljuju, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — izuzam u godinah 1869., 1872. i 1873., kad je omorikov pisar (Bostrihus typographus) i ovdje silnu štetu počinio. .Jednoličnosti u vrsti drveća uzrokom su dobri odnošaji klime pa i prikladnost samoga tla. Početne sn vrsti ovdje omorika, bor, jela, bukva, hrast, kitnjak i lužnjak, crna jalša, lipa, breza i vrba, dočim su ariš, jasen i biela jalša većim dielom kasnije umetnute vrsti. — Kao vladajuće su: omorika, bor, jela, bukva i brast. Od toga zauzimlje u mješovitih sastojinah omorika GO^/o, bor 27"/«, a bukva sa hrastom lO"/o, razumjeva se u visokih šumah. Sve šume, pripadajuće ovoj domeni, bez svakih su služnosti; seljaci dobivaju trulež, travu i stelju samo uz naknadu radnih sila. Šumsko gospodarstvo rukovodi na temelju sankcioniranih mapa šumski ured, komu je glava nadšumarnik; za kontrolu, računovodstvo i mapovanje dodieljeni su šumskomu uredu šumski mjernik, šum. protustavnik i četiri šum. pristava. Šumski ured podredjen je neposredno dvorskoj pisarni; nadšumarnik i protustavnik imadu na sjednicah činovničtva obće administracije pravo prisustvovati i pravo glasa. Za nadzor čuvarskoga osoblja i nadzor lov.stva postoje srezni šumari (Revierforster), koji opet imadu kao pomoćnike svaki po jednoga šumskoga pristava. Lugari se diele u tako zvane seoske i gospoštijske (Dominikal u. Rustika!); prvi su od vremena do vremena zvani od ureda te dobivaju plaću iz ključivo u novcu, dočim su di-ugi t. j . dominikalni imenovani vlastelinskim dekretom te dobivaju plaću u novcu i surovinah a stanuju u sgradah vlastelinskih. Uzdržavanje stalnih radnika ovdje je suvišno, pošto je okolica veoma napučena, pa se stoga radnici plaćaju po od mjerenih stalnih cienah, samo radnici za gradnje plotova, pu teva, kopanje graba itd. plaćaju se uz pogodbu. Za nesrećom postradale radnike, kao i ostai´jele postoji fond (glavnica), iz kojega se takovim u slučaju potrebe daje podpora); ova glavnica utemeljena je od samoga kneza, te joj se pribraja od svakoga izradjenoga jednoga metra drva ´´/4 novčića. Potrajno šumarenje uvedeno je ovdje još pod konac pro šloga vieka; god. 1794. ustanovljeno je i izvedeno razdieljenje |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 16 — polag jednakih ploha, kasnije god 1813. po poprečnoin prirastu a još kasnije, god. 1952.—1856. ustanovljeni su srazovi i uveden saksonski način procjene. Veoma izkrivudana površina razdieljena je u uređjajne razrede i prouzrokuje razne pravce sječnja. Za svaki pojedini srez ustanovljeni su posebni dobni razredi, sječni red i osnova za kulture na 10 godina. Posije svakih 10 godina drže se tako zvane revizije, kojim je zadaća sve kroz prošlih 10 godina važne momente u obzir uzeti i prema tomu 10 daljnjih godina ustanoviti. Visoke šume imade 9,959.423 H. A.; od toga odpada na listače 460.185 H. A. a na četinjače 9,499.238 H. A. obhodnja je 120 godina. Ustanovljeni godišnji etat troši se stranom u mjestu, stranom se pako izvaža; posljednje biva većim dielom splavljanjem po Moldavi do Praga. Tako se je n. pr. u godinah 1870.—1875. od godišnjega etata 43.373 jednih metara drva uporabilo u mjestu 43"/o, dočim se je transportiralo Moldavom u Prag 57"/´»-— Sječa se obavlja izključivo u zimi, a proređjivanje kasnim ljetom i jeseni. Da uzmogne drvo u pravo vrieme k splavljenju dospjeti, imade se sječa do konca veljače već svršiti. Drva se prodaju za gorivo ili u cielih trupcih ili pako u odsjecih od 0´8 metra. Transport do tovarišta obavlja se ili u vlastitoj režiji ili uz pogodbu; dolazi po prilici od jednoga metra po kilometru 20 novč. tovarnine. Ciena se di-vu odmjeruje po vlađajućem trgu u Pragu, a ovisna je od udaljenosti šume do rieke Moldave. Kubični se sadržaj na svakom tamošnjem dobru opredieljuje na jedan te isti ustanovljeni način. — Kora omorike dolazi jedino do unovčenja, kad kolaju sokovi, a to je kod nepredvidjenih proljetnih sječa, nu to je riedje jer je (kako već gore napomenusmo) lih zimska sječa ustanovljena. Unovčuje se u pojedinih srezovih po razređih stabalja i to dražbom. Pošto je nadaleko znatniji dio na ovoj domeni šume četinjače, to se većim dielom obavlja čista sječa. Sjetvom pronikle biljke ugušuje bujni korov i trava, stoga se preporuča a i izvađja većim dielom sadnja. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 17 - Mladice dobivaju se iz sjemeništa i razsađnjaka, pošto se većinom odmah na sječini takove ograde; uporabljaju se i div jaci, nu to biva riedje. Za sjetvu četinjača preruje se najprije tlo u jeseni na 30cm. dubljine, zatim u proljeću još preokrene i u slogove raz poreda; sije se u brazdah sa medjuprostori od 25cm., računa se pako na hektar 160 kilograma omorikova sjemena. Čim sjeme proklije, oduzmu se štitila, te se medjuprostori oblože maho vinom. Biljke se presadjuju u trećoj godini. Razsadnjaci se većinom za listace uporabljaju, jedan obično samo dva puta, stoga i nisu stabilni na jednom mjestu. Presadjivanje u razsadnjake obavlja se po pravilu sa bilj kami od 2 godine; jela, bukva i lipa presadjuju se takodjer kao divjaci. liazsadnjaci se radi zvjeradi ogradjuju čvrstim plotom. Presadjivanje kod omorike biva na buturice; kod sjetve su prema okolnostim takodjer najprikladniji načini prihvaćeni. U zverinjacih se presadjuju biljke četinjača u petoj godini dočim se listače moraju bezuvjetno — ako već nisu odrasle, ograditi. Što se nabave sjemena tiče, to se kupuje jedino arisevo sjeme. Za četinjače postoji posebna sušionica, gdje se toplinom od 28" E. pospješava izlučenje sjemena od šešarka; omorikovih se šešarka odlučuje od sjemena u 3 do 4 dana 150, dočim borovih u 5 do 6 dana samo 70 hl. Popriečno kroz više godina uzeto daje 1 Hl. borovih še" šarka 0-5, a 1. Hl. omorikovih šešarka I´IO klgrama. bezkri-latoga čistoga sjemena, pa prema tomu stoji kilogram borovog sjemena 1 fr. 96 nove., a omorike 56 novčića. ´ Pogledom na potriebu sjemenu bijaše kroz jednu godinu usadjeno 610.400 biljka, od toga 35.080 komada listača, a 575.220 komada četinjača. , -"^iT/I oi U cielom dolazi hektar šumske kulture na 18 fr. 64 nv6. napose pako sadnja po hektaru 19 Lr. 45 nč., a sjetva po hektaru 14 fr. 42 novč. Svake godine potriebita je površina od 3´127 hkl. a. za sjemeništa i razsadnjake, dočim sada obstojeći razsadnjaci i sjemeništa obuhvaćaju 12-800 H. A. Godine 1876. boravilo je ovdje češko šumarsko družtvo, a plan, kojim je razgledavalo istu domenu, prihvatismo sada i. 2 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 — mi na predlog nadšumarnika gosp. Hoiđara. U tu svrhu posje dali smo 28. svibnja rano jutrom u kola, da krenemo put sra zova „Altthiergartena" i „Burgholza". Nakon podulje vožnje prešli smo Moldavu; čekao nas tu naime dobar ručak i po koj lagvić dobra piva. Tu nije manjkalo krasnih nazdravica, pa im nismo se ustručavali takove popraćivati hrvatskim! pje smicami. Na ovom smo putu vidjeli osim krasnih kultura i obav ljanje gulenja kore, obaranje stabala itd., uz sve to pako za naše najveće Čudo i visoku divjad kao srne, jelene, divje svinje i dr. Kod prije pomenute sgrade, gdje smo ručali, (koja sgrada lih radi splavljanja obstoji), imali smo prilike motriti sastavljanje splavi i to vez pojedinih borovih trupaca medjusobno, pa je upravo u ono vrieme jedna splav i odputovala u Prag sa 90 prostornih metara bukovine, ravnana od šestero ljudi. Na povratku u Frauenberg zabavismo se još podulje vremena u srezu „Ponešic"; tu se nalazi krasno biljevište za pravljenje pokusa inozemnim drvećem, pa pošto je već prilično kasno bilo, vratismo se sada natrag u Frauenberg, kamo smo pod večer i prispjeli. Posije večere zabavljasmo se sa tamošnjimi gradjani u razgovoru i kod čaše piva, a sada nam je valjalo na počinak, da drugi dan budemo opet kriepki i čili za nastavak naše ekskurzije. Ranim jutrom 29. svibnja posjedali se mi opet u kola te napried. Danas nam bijaše glavnom svrhom viditi uredjenje šuma u naravi, pa smo se i sbiija uvjerili, koliko te koliko postoji borba, dokle koji hrabri podhvat uredniku šuma za rukom podje. Mnogobrojne limene pločice sa nadpisi na pojedinih stablih pribijene, pokazivahu nam mjesta i vrieme, gdje je koji visoki gost ubio tetrieba; tu su ponačinjene i posebne za ovu vrst lova ravno križajuće se staze. Ovaj nam dan ne bijaše baš ugodan, jer nas je cielo vrieme našega boravka u šumi pomalo pratila kiša, nu ipak smo kraj blieska i pucanja gromova sretno natrag u Frauenberg i ovaj dan prispjeli, te smo svoj program uz sve to toČno vršili. / Ovu smo večer sproveli sjajno, pa svi pokisnuti i na kiši odpjevali smo ipak u znak zahvalnosti za liepi doček pod prozorom g. nadšumarnika tri pjesme. — Naša se češka braća ne mogoše dosta nadiviti liepim pjesmam hrvatskim, a osobito im |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 19 — se milila pjesma „U boj" koju smo, ni broja neznam, koliko puta na sveobći zahtjev odpjevati morali. -J-^ ´ 30. svibnja bilo nam je poći u Češku Šumavu, nu kišovito vrieme otme nam tu točku našega programa, te smo ovaj dan upotriebili za uvid kneževskoga grada Frauenberg i lovačkoga dvorca Vohrad, kao i pisarne i šumsko uredovnih prostorija, ovdje se nalazećih. Svatko, putujući kroz Budweiss u Eger, morao je nehotice baciti pogled na ponosno stojeću prekrasnu gradinu, koja leži bi reć iz daljine u ravnici, nu ipak na dosta uzvišenom brežuljku, to je pako kneževski dvor Frauenberg, koj se može sa istimi kraljevskimi palačami takmiti. Ogromna je to sgrada na tri kata sa prekrasno urešenimi tornjevi, dogradjena god. 1847. te stojaše samo popravak preko 2 milijuna forinti, a samo uzdržavanje te kolosalne sgrade stoji godimice 70.000 for. Divno, može se reći, razkošno urešenih soba imade ukupno 140. Tu je kućna kazalištna dvorana, zimska jašionica (Reitschule) i divan zimski perivoj. Ovdje postojeća knjižnica sadržaje 6400 krasno sa zlatom uvezanih svezaka, medju ostalim je tu divno urešena lovna knjiga, u koju se unaša od godine 1857. sva ulovljena divjač. Krasno urešena soba pokojne knjeginje Eleonore, kao i blagovalište te pušaća dvorana sa kaminom od granita, koji teži 28.000 klgr., ne da se opisati. Sve su te prostorije krasnimi umjetničkimi slikarijami i skupocjenim pokućtvom ukrašene. E.ogovlju jelenjemu i srnječemu po hodnicih i lovačkih sobah sada vladajućega kneza ni broja se ne zna; dvorana pako orudja sadržaje 4.528 komada svake vrsti pušaka, bodeža lovačkih noževa, oklopa itd. itd. Lov visoke divjadi preduzimlje se svake godine sa visokimi gostovi vladajućega kneza; posije svakoga ovakovoga lova doveze se sva ulovljena divjad u dvorište grada, tu se sistematično poreda, a okružuje ju gorećimi bakljami u ruci cielo lovačko osoblje; sada dolaze visoki gostovi opasani lovačkimi noževi prateći gospodje i predvodjeni samim knezom, pa prijavivši se ravnatelju lova, nasladjuju se, razgledavajuć svoj plien. Taj pako cieli svetčani čin prati svirka, kneževska kapela naime svira na balkonu tornja svakovrstne lovačke komade, te im tako čini nasladu još većom. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 20 - Krasno raznim cviećem urešeni shodovi (balkoni) pružaju nam izgled u budjejovičku ravnica, koju poput vienca olcružuje češka Sumava; bliže pako grada vidimo ribnjake, liepe sjenokoše, pa i divno se steruće drvorede, a izmedju njib krasnim svakojakim cviećem zasađjene grede; može se reći, da je sve puno ukusa, a plod ljudske eneržije i umjeća. Na južnoj strani građa nalazi se zimski perivoj, nasadjen svako vrstnim eksotičnim biljem i providjen kamenitimi kipovi; odavde može se neposredno doći u krasnu jašionicu poput ogromne plesaonice. Tu se nalazi sbod za gledaoce pa i za glasbu. Odmah polag nalazeća se staja za konje imade 60 razdjelaka, u svakom razdjelku, za vrieme kneževa boravka u Frauenbergu, stoji po jedan konj. Izim toga nalazi se u perivoju jošte i strie- Ijana, a malo niže tako zvani dvorac (Stockl), koga sagradi knez g. 1862—1865 u istom slogu, kao što i grad. Tu se nalazi glavna pisarna, a na protivnoj strani staje za konje i pse, potonjih imade do blizu jedne stotine. Svaki čitaoc moći će si lasno predočiti, kako nam je brzo projurilo ovo prije podne u gradu. Posije objeda bilo mam je poći u lovni dvorac nedaleko od Frauenburga; pratio nas je onamo sam gospodin nadšumarnik Hoidar. Tu nam je u kratko protumačio cielo tamošnje uredjenje šumarstva gospodin taksator Hampl. Stupiv u prvu sbirku morađosmo se opet posve iznenadjeni diviti krasnim raznim eksemplarom šumske tehnologije i uporabe. Izim vanredno debelih odsječaka razne vrsti drva, što su posječeni u česko-šumarskih prašuma, nalaze se ovdje i razne vrsti drva parketa, 8 metara duge šipke u svežnjih za žigice, dužice za vinsko posudje, lemeške (šindre), drveni cokoli itd. itd. U prvom katu nalazećih se 10 soba sadržaju 2500 raznih nadjenutih životinja, polovljenih jedino na dobrih kneza Svarcenberga. Izdjenuo ih je osobito zaslužni i vrlo vješti nadšumar ove domene gosp. N. Špatny; njegovu vještinu u toj struci zasvjedočuje liepo i posve naravno držanje svih u tom muzeju se nalazećih izdjenutih životinja. U osmoj dvorani nalazi se zadnji u Ceskoj Sumavi boravivši medo, ulovljen u srezu Salnauer dne 11. studena 1856. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 23 <-- 23 --> PDF |
^ 21 = U trećoj dvorani nalazi se prekrasna šumsko-lovna knjižnjioa od preko 1200 svezaka, i skupocjena sbirka Ridingerovih bakroreza. Pokućtvo ove dvorane kao i okviri slika, ogledala i dr., sve to načinjeno je upravo umjetnički iz samoga jelenjega rogovlja i zubi derača divje svinje. Ogroman dugačak stol preobučen je sav jelenjimi kožami, a noge i dolnje pripreme, sve je to iz ogromnih jelenjih rogova. Na rogovih šarenjaka izrezane kojekakve lovnjačke figure padaju svakom u oči; jednom rieči: sve je tu sama umjetnost. I ovdje se nalazi po svih dugačkih hodnicih ogromno rogovlje jelena tik jedan do drugoga, bi reć bez broja. Četvrta dvorana sadržaje samo šumarsku sbirku; tu su krasni herbariji, sbirke raznih vrsti drveća u obliku knjige, sbirke škodljivih šumskih zareznika itd. U devetoj dvorani nalazi se krasna geognostička i mineralogička sbirka kao i sbirka modela raznoga voća; u petoj pako dvorani važno je spomenuti divne svodove kao i krasno bojadisane stiene (fresco-slikarije). te 10 divnih uljenih slika od glasovitoga slikara životinja 1. G. v. Hamiltona itd. Na stražnjoj strani toga muzeja postoji takodjer zoologički vrt, u kom ima mnogo vrsti pataka, kokoši, fazana i dr.; ovdje smo se mnogo nasmijali jednomu gavranu, koji se umije smijati i nekoliko rieči govoriti. — Voreć se odavde da razgledamo zimsko zaklonište raznoj peradi, vidili srao na naše osobito čudo silu zečeva, skakajućih po livadah i šumah, pa i ciela jata srna i srnjaka, koji na prosto skaču, pa se tim više tomu čudismo, što nije to ogradjen prostor, već posve otvorena mjesta. Time sam u kratko spomenuo naš boravak u Frauenbergu, pa mogu sigurnošću kazati, da će svakomu od nas doživotno liep doček braće Ceha a i boravak sam u „Frauenbergu" dugo i dugo u uspomeni ostati. S nezaboravnim Frauenbergom razstadosmo se težkim srdcem u jutro dne 31. svibnja i podjosmo na kolih put Budweisa uz pratnju g. šum. pristava Marterera. Budweiss imađe 23.000 stanovnika, jest sjedište biskupa i okružnoga zapovjedničtva, leži posve u ravnici na ušću rieke Malč u Moldavu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 22 — Tu posjetismo vodostaju kneza Švarcenberga, gdje su se upravo ustavljale i lovile cjepanice, tociljajuće se iz Krumave Od Krumave pa do Buđweissa treba tociljajućim se cjepanicam jedan i pol dana, a budjejovački vodostaj može da ulovi 10.000 jedrih metara drva. Tako se je g. 1878. ovdje zaustavilo 200.000 j . m. drva. — Cjepanice se na putu od 20 milja četiri puta iz vode vade, osuše i opet dalje tociljaju. Rešetka za ustavljenje popravlja se svake IBte godine. Sad posjetismo jošte glasovitu, od godine 1790. obstojeću Hartmudtovu tvornicu olovaka; tu radi 700 radnika, pa smo imali i ovdje priliku motriti ogromnu diobu radnje. Osim naših mehkih vrsti drva rabi se ovdje još i cedrovina, a grafit se dobiva iz Češke Šumave, mjesta Magrana. Za godinu dana izradi se ovdje 40,000.000 kom. olovaka. Preostade nam jošte Ritterov zavod za parno impregniranje i to si doskora pogledasmo. Impregniraju se većinom željeznički podvalci od mehka drva; sam posao obavlja so u ogromnih kotlovih sa cink-kloridom. Podvalci ostaju u kotlu 4´/2 ure, parenje traje 1^/2 ure, odvodba zraka l´/4 ure, a utisak 1^/2 ure Impregniranje jednoga komada od borovoga drveta stoji 40, a od hrastovoga 36 novčića; može se pako najednom impregnirati 230—260 komada. — Proboravivši kratko vrieme u Budjejovicah, ostavismo oko 3 ure po podne liepu ovu okolicu. Mogu uvjeriti svakoga čilaoca da nam se je težko, veoma težko, bilo razstati — kad je vlak pojurio, mi smo još rubci pozdravljali našega zadnjega predvotelja gospođina Marterera, koj nam je suznim okom vraćao onaj zadnji pozdrav. Još jednom svaki oko baci na grad, dok nam se misli u razgovoru ne svratiše na drugi tema. Doskora iz" čeznu sve, a mi se približavasmo žurno letećim vlakom pomalo našemu domu. — Putujući obraćali smo našu pozornost na sve važnije; čekajući na vlakove, imali smo priliku i nekoje gradove pobliže upoznati kao Linao, Celovac, Maribor i Celj. Grornjoštajerske Alpe kao i jezero gmundensko i mnogo drugo učiniše na nas ne mali utisak. Doskora prošli smo i naš liepi Zagreb, te eto nas natrag u Križevcu, gdje smo sada prionuli k novome radu, jer se stalo bližiti vrieme izpitom, nu krugovi naših slušalaca uviek su odsada puni razgovora 0 liepoj ekskurziji u „Češku". E. Slapničer. |