DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 4 -^
Antun Tomić uz mnoge ine veterane i zaslužne prvake stališa
našega, prvi su bili zasnovatelji kao i pokretači toga rodoljubnoga
nastojanja.


Uvidjajući medjutim do mala, da im žalibože uz gospodarskvi
granu ne ima pravoga obstanka, sastanu se prvaci
naši g. li~´46. na 26. prosinca na nadbiskupskom dobru „Prečec"
kraj Zagreba na dogovor, ter tuj odluče utemeljiti „prvo hrvatsko-
slavonsko šumarsko društvo".


Do mala već vidimo, kako se taj mladjahni podbvat pod
vodstvom i predsjedničtvom neumrle uspomene Franje Sporera
upravo krasno poče razvijati, tako da je već za prve godine
broj družtvenih članova narasao na 160!


Prema ustanovam svojih pravila obdržavaše družtvo opetovano
po raznih krajevih domovine svoje šumarske sastanke,
i to: g. 1847. u Sisku, g. 1850 i 1851. u Zagrebu; al´najvažniji
na 21. kolovoza godine 1852. u Pakracu u Slavoniji.


Rekoh najvažniju, a to i bijaše, bar obzirom na veliku
važnost tamo usvojenih zaključaka, medju kojimi budi taj spomenut,
neka se od strane družtva podnese njegovomu Veličanstvu
smierna molba, da se za hrvatske zemlje posebni šumarski
zavod na državni trošak ustroji itđ.


Nu ako se i jest to mladjahno družtvo liepo i postepeno
razvijalo, to mu ipak ne bje za dugo obstanka, — novo nastavši
politični odnošaji u nas za zlosretne absolutistične vladavine
ne dadoše života samostalnomu djelovanju svjestnih i rodoljubnih
prvaka naših, te tako vidimo, da nam napokon maknućem
Sporera i Kosa iz Hrvatske takodjer i sve djelovanje
„prvoga hrvatskoga šumarskoga družtva" obumre.


Motreći pako pomnije složno djelovanje i borbu tih naših
prvaka u ono kritično doba za razvitak hrvatskoga šumarstva
i zvanja šumarskoga, moramo se upravo diviti onoj čeličnosti,
uztrajnosti i oduševljenju, koga u to doba svaki i sliednji članova
družtva razvijaše. Ali zaoto i bilježimo tu dobu roditeljicom
hrvatske književnosti i hrvatskoga šumarstva. Družtvo
izdavaše vlastiti list u obliku godišnika, davaše vladi strukovna
mnienja u šumarskih pitanjih, položi temelj hrvatskoj
šumarskoj statistici, zakonom itd.


Medju počastnimi članovi nalazimo slavna i čuvena imena
kao; Leopolda (rrabnera, Enrika Andre-a, Gjuru Winklera,