DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 49 <-- 49 --> PDF |
- 47 — poimence u poreznih ob(5inali Mošdenici, Kalcu, Martinu, a đielom i u Plominju; nelta vrlo smjela, nu srećom samo neznatna jata pređjoše i spomenuto do 300 met. visoko pogorje, da i s di-uge strane ležećim obćinam Kož- Ijaku i Malakraši dadu dokaza o velikoj svojoj prožđrljivosti. Povoljna okolnost, da se je ovaj nada sve škodljivi zareznik u spomenutih obćinah pokazao dosad samo u prvom stadiju života, naime kao liSinka, gdje mu manjkaju (do četvrtoga svlačenja kože), — kako znamo — krila, olahkoti njugovo brzo utamanjenje, i jedino tomu postupku ima se zahvaliti, da je prouzročena šteta ovaj put razmjerno dosta malena. Najviše su napadnuti hrastici, u kojih je osobito lišće najmladjih izdanaka posve ogriženo, a i nježni vršci tih izdanaka oglodjeni su. Osim toga napadnut je i jasen, uu druge listače većinom su neoštećene; obično je samo mjestimice šumsko drveće posve ogriženo. Ekonomićka zemljišta nisu trpila štete, izuzam vinograda, pa i ovi su samo s kraja napadnuti, nu zato je tu lišće koje gdje posve požđerano, grozdovi nisu oštećeni. Prem je istarski zemaljski odbor obećao nagrade za tamanjenje ličinka, što se ne može dosta pohvaliti, i prem nije manjkalo dovoljne pouke i čestih naredaba, mogaše se skupljanje istih ipak izvesti tek strogim postupanjem i pomoću c. kr. oružničtva, prije pako moljeno je i za duhovni blagoslov, .nu taj nije pomogao. Pošto se je za vrieme počelo energičkim tamanjenjem, nadati se je, da je ta grozna bieda, kojoj obično slieđi razplod ogromne množine skakavaca, ovaj put sretno odvrnuta od Istre. — Buduć su i druge pokrajine austro-ugarske monarkije trpili zadnjih godina od skakavaca, koji se u ostalom mogu u buduće i opet pojaviti, neće biti s gorjega navesti ovdje one metode tamanjenja, što ih je obznanilo c. kr. ministarstvo za poljodjelstvo i c. k. primorsko namjestničtvo, te koje su se pokazale najshodnijimi. Najlaglje je, kako već spomenusmo, utamaniti ličinke, kad im još nisu krila porasla. To biva ponajprije pomoću lovni h jama . U sredini napadnutoga zemljišta, oko kojega se postavi što gušći krug ljudi, izkopa se jama, pa se onda ljudi sve više primiču središtu. Što bliže jedan do drugoga, proviđjeni granjem, metlami, vrećami, cunjami i sL, čim tjeraju zareznike k sredini, kad hoće ubjeći, približuju se središtu i prisile tako skakavce, da pobjegnu k jami ili u nju. Sad brzo priskoče za hajkaši idući ljudi lopatami i motikami, te zaspu jamu zemljom, a pri tom se i izvan jarka nalazeće ličinke sgrtaju i bacaju unutra. Mladomu usjevu malo škodi taj postupak, više naraslo žito tom zgodom naravski većinom propada. Drugi način lovljenja jest onaj pomoću vreća ; do 2 cm. široka, duga platnena vreća razapno se na drvenom okviru, koji se dade zaklopiti te kojemu stoji dolnja jača letvica na dvih, sastrance pričvršćenih koturih; odzada nalazi se ruča za ravnanje. Ovaj stroj mora čovjek trčajuć turati tako, da ruča visoko stoji, obično naslonjena na koje rame, tako da se dolnja priečka skoro dotiče zemlje. Kad se nakupi u vreći dosta skakavaca, zatvori se otvor spuštajuć gornji dio okvira, a sadržaj izlije se u jame ili kace i uništi. Taj posao počima se zorom i nastavlja do 7 ili 8 sati u jutro. Kod toga postupka mnogo se manje škode nanaša usjevom j nego li |