DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 49     <-- 49 -->        PDF

- 47 —
poimence u poreznih ob(5inali Mošdenici, Kalcu, Martinu, a đielom i u Plominju;
nelta vrlo smjela, nu srećom samo neznatna jata pređjoše i spomenuto
do 300 met. visoko pogorje, da i s di-uge strane ležećim obćinam Kož-
Ijaku i Malakraši dadu dokaza o velikoj svojoj prožđrljivosti. Povoljna okolnost,
da se je ovaj nada sve škodljivi zareznik u spomenutih obćinah pokazao
dosad samo u prvom stadiju života, naime kao liSinka, gdje mu
manjkaju (do četvrtoga svlačenja kože), — kako znamo — krila, olahkoti
njugovo brzo utamanjenje, i jedino tomu postupku ima se zahvaliti, da je
prouzročena šteta ovaj put razmjerno dosta malena. Najviše su napadnuti
hrastici, u kojih je osobito lišće najmladjih izdanaka posve ogriženo, a i
nježni vršci tih izdanaka oglodjeni su. Osim toga napadnut je i jasen, uu


druge listače većinom su neoštećene; obično je samo mjestimice šumsko
drveće posve ogriženo. Ekonomićka zemljišta nisu trpila štete, izuzam vinograda,
pa i ovi su samo s kraja napadnuti, nu zato je tu lišće koje gdje
posve požđerano, grozdovi nisu oštećeni.


Prem je istarski zemaljski odbor obećao nagrade za tamanjenje ličinka,
što se ne može dosta pohvaliti, i prem nije manjkalo dovoljne pouke
i čestih naredaba, mogaše se skupljanje istih ipak izvesti tek strogim postupanjem
i pomoću c. kr. oružničtva, prije pako moljeno je i za duhovni
blagoslov, .nu taj nije pomogao. Pošto se je za vrieme počelo energičkim
tamanjenjem, nadati se je, da je ta grozna bieda, kojoj obično slieđi razplod
ogromne množine skakavaca, ovaj put sretno odvrnuta od Istre. —


Buduć su i druge pokrajine austro-ugarske monarkije trpili zadnjih
godina od skakavaca, koji se u ostalom mogu u buduće i opet pojaviti,
neće biti s gorjega navesti ovdje one metode tamanjenja, što ih je obznanilo
c. kr. ministarstvo za poljodjelstvo i c. k. primorsko namjestničtvo,
te koje su se pokazale najshodnijimi.


Najlaglje je, kako već spomenusmo, utamaniti ličinke, kad im
još nisu krila porasla. To biva ponajprije pomoću lovni h jama . U sredini
napadnutoga zemljišta, oko kojega se postavi što gušći krug ljudi,
izkopa se jama, pa se onda ljudi sve više primiču središtu. Što bliže jedan
do drugoga, proviđjeni granjem, metlami, vrećami, cunjami i sL, čim tjeraju


zareznike k sredini, kad hoće ubjeći, približuju se središtu i prisile tako


skakavce, da pobjegnu k jami ili u nju. Sad brzo priskoče za hajkaši idući


ljudi lopatami i motikami, te zaspu jamu zemljom, a pri tom se i izvan


jarka nalazeće ličinke sgrtaju i bacaju unutra. Mladomu usjevu malo škodi


taj postupak, više naraslo žito tom zgodom naravski većinom propada.


Drugi način lovljenja jest onaj pomoću vreća ; do 2 cm. široka,
duga platnena vreća razapno se na drvenom okviru, koji se dade zaklopiti
te kojemu stoji dolnja jača letvica na dvih, sastrance pričvršćenih koturih;
odzada nalazi se ruča za ravnanje. Ovaj stroj mora čovjek trčajuć turati
tako, da ruča visoko stoji, obično naslonjena na koje rame, tako da se dolnja
priečka skoro dotiče zemlje. Kad se nakupi u vreći dosta skakavaca, zatvori
se otvor spuštajuć gornji dio okvira, a sadržaj izlije se u jame ili
kace i uništi. Taj posao počima se zorom i nastavlja do 7 ili 8 sati u
jutro. Kod toga postupka mnogo se manje škode nanaša usjevom j nego li