DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 43     <-- 43 -->        PDF

- 41 —
drvo imade za 29 do 47"/o veću težinu od suhoga. U smieru
osi iznaša stezanje 2 do lO^/o, u smieru godova B do G^/o
(Nbrdlinger). Prevoznost je B.69 kgr. Drvo je prilično tvrdo;
kalavost prilično velika i liepa, trajnost nau na prostu neznatna,
u vlagi velika, a još veća u suhom stanju. Bielj izvrgnuta je
napadaju raznih kukaca (?). Ohzirom na porabu pako veli, da
je drvo shodno za krovišta i gradnje u vodi; izvrstne kalavosti
radi da daje dobre dužice, da je najbolji materijal za vinogradsko
kolje i drvene obruče, a svoje vrstne prevoznosti radi
da se iz njega prave baš izvrstna tonetska (zavinuta) pokućtva.
Ugljen kestenovoga drva, veli, veoma se traži, a gorivost drva
mu iznaša, uzevši onu bukovine = 1, do 0"6& (po Theod. Kartingu).
Koliku trajnost pako kestenovo drvo kano gradja posjeduje,
svjedoče nam medju ostalim i mnogobrojna krovišta iz
kestenovoga drva, katedrala po Francezkoj i Spaniji*, kao i
svietu znani westminsterski dvor u Londonu, a poznati tehnolog


K. Gayer veli, da je kestenovo drvo obzirom na trajnost istovjetno
istoj hrastovini. Koli vrstne dužice se pako dobivaju
iz kestenovoga drva u Grčkoj i Italiji, obće je poznata stvar.
Isto tako se u nas po gornjoj Hrvatskoj već davno kestenovo
kolje osobito rado kupuje od vinogiadara.
II Francezkoj je još godine 1817. neki Michel u Lyonu
pronašao, da se kestenovo drvo prekrasno dade kao crnilo upotriebiti,
tako da je on danomice u t\\ svrhu u svojoj tvornici
(od 1822^—55) do 50 centi kestenovoga drva potrošio.** Kašnje
je isti počeo kestenovinu rabiti u strojbarstvu, a francezki su
lučbari dokazali, da kestenovo drvo i hrastova kora po prilici
istu količinu tanina u sebi sadržavaju, i to kora ll-4:"/o, a drvo
12´´/o. Francezi takodjer tvrde, da poraba kestenovoga drva čini
strojenje za 20°/o jeftinijim od hrastove kore. Najviše tanina
imade kestenovina, kako se to pokusi pronašlo, u 60. do 80.
godini, što je bez dvojbe vriedno, da se i kod nas uvaži. Akoprem
ima kestenovo drvo, što se gorivosti tiče, približno istu
vriednost sa briestovinom, jelovinom i borovinom, to ga ipak
sviet vele nerado kupuje, nu tim radje kupuju i traže, kao što
to već i gori spomenusmo, kovači i bravari kestenov ugljen.


*) Vidi K. Gayer „Forstbeniitzung" str. 98.
**) Vid; Wesely. Osterreioliisohe Monatselirift. 1868. str. 140.