DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 40 —


kljućujuć ipak i tu: „Doch verliert điesselbe (Gefahr đes Spat


frostes) von ilirer Bedeutung in der Wirtschaft sehr erheblicli


durch das fast unvervfiistliche Reproduktionsvermogen der
´Kastanie."


Vidimo dakle, da bi nam sjeguriio možno bilo uzgajati
pitomi kesten toli po ravnici koli po prigorju svih krajeva naše
domovine, sjegurnom nadom na valjani uspjeli, a i to, da nam
kesten toli u visokih koli u nizkih obhodnjah sitnogorice ne
samo dobro uspieva, no i željeni nuzgređni užitak ploda podpunoma
omogućuje, pružajući nam.tako sgodu dobu obhodnje
i vrst uzgoja po volji i prema potriebi gospodarske osnove i
obzirom na eventualna užitna prava žiienja i paše povisiti ili
umanjiti. Zastii´uć pako svojom prilično gustom krošnjom dovoljno
šumsko tlo, ne samo da isto ne pogoršavamo uzgajanjem
te vrsti drvlja, nego ga dapače obiljnošću stelje još i donekle
poboljšavamo. Tim pako što kesten i u mješovitih šumah dobro
uspieva, omogućuje nam veću slobodu gospodarenja. Naravno
pako širenje te vrsti drveća po Hrvatskoj ne samo da je jasni
mig naravi, kako mu domovina naša toli obzirom na po dnebne,
koli obzirom na zemljištne odnošaje podpunoma prija, već nas
u savezu sa prije spomenutim upravo upućuje tu sa gledišta
šumarsko uzgojnoga širiti tako zahvalnu vrst drveća i umjetnim
uzgajanjem i pomlađjivanjem u naših šumah, i to tim više, što
ćemo namah sad nastojati u kratko barem i tehničke vrstnoće
kao i odličnu uporabivost kestenjevoga drva u obće, ter time
i obću flnancijalno-gospodarsku izdašnost takovih šuma opravdati.


Pitamo li se najme, koje eventualne važnije koristi nam
kestenici i kesteni u obće pružati mogu, to nam izkustvo i
znanost sliedeći odgovor daju: lies, gradju, koru, plod, ugljen
i gorivo. Prelazeć sada na razmatranje tehničkih svojstva i uporabivosti
kestenovoga drva kano glavnoga užitka svakoga kestenika,
budi nam slobodno prije svega iztaknuti navode po.
znatoga tehnologa i profesora Dr. V . F. Exnera, koji karakteriše
kestenovo drvo na sliedeći način: * ,,Drvo pitomoga kestena
naliči bojom hrastovini, ne imajuć ipak toli široke tračnice
(Marktstrahlen). Specifična mu je težina u svežem stanju 0 84
do 1´14 (0"99 poprečno), u suhom pako od 0´60 do 0-72. Sveže


*) Vidi Burgharđts Samiulung đ. wichtig. Nutzlidlzer str. 45.