DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 40 — kljućujuć ipak i tu: „Doch verliert điesselbe (Gefahr đes Spat frostes) von ilirer Bedeutung in der Wirtschaft sehr erheblicli durch das fast unvervfiistliche Reproduktionsvermogen der ´Kastanie." Vidimo dakle, da bi nam sjeguriio možno bilo uzgajati pitomi kesten toli po ravnici koli po prigorju svih krajeva naše domovine, sjegurnom nadom na valjani uspjeli, a i to, da nam kesten toli u visokih koli u nizkih obhodnjah sitnogorice ne samo dobro uspieva, no i željeni nuzgređni užitak ploda podpunoma omogućuje, pružajući nam.tako sgodu dobu obhodnje i vrst uzgoja po volji i prema potriebi gospodarske osnove i obzirom na eventualna užitna prava žiienja i paše povisiti ili umanjiti. Zastii´uć pako svojom prilično gustom krošnjom dovoljno šumsko tlo, ne samo da isto ne pogoršavamo uzgajanjem te vrsti drvlja, nego ga dapače obiljnošću stelje još i donekle poboljšavamo. Tim pako što kesten i u mješovitih šumah dobro uspieva, omogućuje nam veću slobodu gospodarenja. Naravno pako širenje te vrsti drveća po Hrvatskoj ne samo da je jasni mig naravi, kako mu domovina naša toli obzirom na po dnebne, koli obzirom na zemljištne odnošaje podpunoma prija, već nas u savezu sa prije spomenutim upravo upućuje tu sa gledišta šumarsko uzgojnoga širiti tako zahvalnu vrst drveća i umjetnim uzgajanjem i pomlađjivanjem u naših šumah, i to tim više, što ćemo namah sad nastojati u kratko barem i tehničke vrstnoće kao i odličnu uporabivost kestenjevoga drva u obće, ter time i obću flnancijalno-gospodarsku izdašnost takovih šuma opravdati. Pitamo li se najme, koje eventualne važnije koristi nam kestenici i kesteni u obće pružati mogu, to nam izkustvo i znanost sliedeći odgovor daju: lies, gradju, koru, plod, ugljen i gorivo. Prelazeć sada na razmatranje tehničkih svojstva i uporabivosti kestenovoga drva kano glavnoga užitka svakoga kestenika, budi nam slobodno prije svega iztaknuti navode po. znatoga tehnologa i profesora Dr. V . F. Exnera, koji karakteriše kestenovo drvo na sliedeći način: * ,,Drvo pitomoga kestena naliči bojom hrastovini, ne imajuć ipak toli široke tračnice (Marktstrahlen). Specifična mu je težina u svežem stanju 0 84 do 1´14 (0"99 poprečno), u suhom pako od 0´60 do 0-72. Sveže *) Vidi Burgharđts Samiulung đ. wichtig. Nutzlidlzer str. 45. |