DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 39 -se
uz ovakovu porabu u tih kestenioih samo zločesto drvo dobiva
za ogriev, slabo kolje za vinograde, malo paše za marhu,
nikakove gradje, a tek samo sitni i neznatni plod. Nu kad bi
se ove šume podielile u 25—35 šestara, pak godimice samo po
jedan šestar siekao, a uz to da se pojedina takova stabla još i
velikim marunskim kestenom uciepe, kao što ga n. pr. u Lovrani
kraj Rieke nalazimo, to bi nam i ti kestenici po mnienju
spomenutoga gosp. sjegurno puno veću korist davali. Poimence
bi se postiglo njihovim plodom puno vrstne hrane (žirenje) a
i robe za prodaju. Toliko o »tom gospodin šumar Raslić, a poznati
vještak g. Wesely izjavljiije se na sliedeći način o hrvatskom
kestenu: * „Die gute Kastanie ist nicht nur in Croato-
Slavonien, sondern auch im osterreichischen Sliden (von Tyrol
and Unterkrain an) von Bedeutung. Zuvorderst als Obstbaum,
aber auch namentlich im croato-slavonischen Hiigellande —
als Waldbilder, in welch´ letzterer Eigenschaft sie freilich (bis
nu.n) nur Forste oder Mengbestande in Schlagholzform herstellt."
Grovoreć dalje o valjanosti naše kestenove kore za strojbarstvo,
spominje na istom mjestu takodjer i kožarsku firmu Gerhardus
& Flesch u Beču, koja da je nakana u Hrvatskoj i Kranjskoj
kesteno\^e šume u tu svrhu uporabljivati; nadzornik šumarstva
pako za južnvi Tyrolsku g. Eieder preporučuje ** uzgajanje i sadjenje
pitomoga kestenja u južnijih stranah još i u visini od
2500 stopa iznad mora, naročito spominjajuć, da imade od svih
naših domaćih vrsti šumskoga drveća medju ostalim baš pitomi
kesten najmanje neprijatelja, pa da je i inače dosta žilav, jer
da ni onda mlada biljka još ne pogiba, ako se je možda usljed
prevelikoga sunčanoga žara i do korjena osušila, kao i to, da
kesten obično svake godine rodi, izuzam možda da je mraz
opurio cviet. Preporučuje nadalje, da u razsadnicih odgojena
stabalca godimice očistimo od postraničnih izboja, zatim da ih
u 3. ili 4. godini oplemenjujemo, u 5. ili 6. godini pako presadjujemo.
Poznati šumar i profesor Karlo Grayer veli, govoreć
0 prirodnih nepogodah prietećih kestenu,** da je jedini mraz,
a i taj samo na vele nezaštićenih mjestih kestenju pogibeljan, za


*) Vidi. J. Wesely: Porstliehes Jahrbnoh I. str. 236.
**) Vidi. J. Wesely, Osterreicliiselie Moiiatsohrift 1875. str. 566.
***) Vidi Karl Gayer „đer Waldban" str. 133. . -.