DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 39 -se uz ovakovu porabu u tih kestenioih samo zločesto drvo dobiva za ogriev, slabo kolje za vinograde, malo paše za marhu, nikakove gradje, a tek samo sitni i neznatni plod. Nu kad bi se ove šume podielile u 25—35 šestara, pak godimice samo po jedan šestar siekao, a uz to da se pojedina takova stabla još i velikim marunskim kestenom uciepe, kao što ga n. pr. u Lovrani kraj Rieke nalazimo, to bi nam i ti kestenici po mnienju spomenutoga gosp. sjegurno puno veću korist davali. Poimence bi se postiglo njihovim plodom puno vrstne hrane (žirenje) a i robe za prodaju. Toliko o »tom gospodin šumar Raslić, a poznati vještak g. Wesely izjavljiije se na sliedeći način o hrvatskom kestenu: * „Die gute Kastanie ist nicht nur in Croato- Slavonien, sondern auch im osterreichischen Sliden (von Tyrol and Unterkrain an) von Bedeutung. Zuvorderst als Obstbaum, aber auch namentlich im croato-slavonischen Hiigellande — als Waldbilder, in welch´ letzterer Eigenschaft sie freilich (bis nu.n) nur Forste oder Mengbestande in Schlagholzform herstellt." Grovoreć dalje o valjanosti naše kestenove kore za strojbarstvo, spominje na istom mjestu takodjer i kožarsku firmu Gerhardus & Flesch u Beču, koja da je nakana u Hrvatskoj i Kranjskoj kesteno\^e šume u tu svrhu uporabljivati; nadzornik šumarstva pako za južnvi Tyrolsku g. Eieder preporučuje ** uzgajanje i sadjenje pitomoga kestenja u južnijih stranah još i u visini od 2500 stopa iznad mora, naročito spominjajuć, da imade od svih naših domaćih vrsti šumskoga drveća medju ostalim baš pitomi kesten najmanje neprijatelja, pa da je i inače dosta žilav, jer da ni onda mlada biljka još ne pogiba, ako se je možda usljed prevelikoga sunčanoga žara i do korjena osušila, kao i to, da kesten obično svake godine rodi, izuzam možda da je mraz opurio cviet. Preporučuje nadalje, da u razsadnicih odgojena stabalca godimice očistimo od postraničnih izboja, zatim da ih u 3. ili 4. godini oplemenjujemo, u 5. ili 6. godini pako presadjujemo. Poznati šumar i profesor Karlo Grayer veli, govoreć 0 prirodnih nepogodah prietećih kestenu,** da je jedini mraz, a i taj samo na vele nezaštićenih mjestih kestenju pogibeljan, za *) Vidi. J. Wesely: Porstliehes Jahrbnoh I. str. 236. **) Vidi. J. Wesely, Osterreicliiselie Moiiatsohrift 1875. str. 566. ***) Vidi Karl Gayer „đer Waldban" str. 133. . -. |