DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 38 čini se, da kesten ne zalitieva osobitih lučbenih sastava tla, bar ga po Njemačkoj drže prilično bezazlenim drvom u tom pogledu. Najbolje uspieva na ilovastom tlu, i to najbolje raste na ravnici i pogorju. Ni crnice ne zahtieva bezuvjetno. Za jutro posaditi treba nam 10 vagana sjemena, koje u nas oEicavaJuT^^ "paTča duboko pod motiku zagrtati. "Mlade su biljke osobito izvrgnute opali mraza, s toga ih treba štititi. Plod gubi brzo svu klicavost, zato ga moramo već u jesen saditi. Na prostu uziasao nosi već u 25. do 30. godini plodovito sjeme, u primjerenom sklopu mješovite šume pako tek 15—20 godina kasnije. * Što se razprostranjenosti tiče, to je pitomi kesten, kao što to već spomenusmo, bez dvojbe drvo južno europejske flore, stereć se sjeverno do njemačke nizine te čini po (TrčkoJ, Italiji Spaniji i Francezkoj često i prekrasne šume. Kod nas ga u Hrvatskoj imade ponajviše u županijah varaždinskoj, kopriv" ničkoj križevačkoj, a i virovitičkoj, ali samo u banskoj krajini i okolici riečkoj čini do sada znatnija drva. Na tim ga liepšim nalazimo u susjednoj Kranjskoj i Štajerskoj, kao i inih alpinskih zemljah, gdje zaprema po Wes8eli-u do 4"/o ukupne šumske površine. ** U Njemačkoj nalazimo ga najviše u Elzažkoj i dolini Rajne. Najbolje uspieva u mješovitih sastojinah zajedno sa hrastom, briestom i javorom, i to u sitnih ili srednjih šumah. Prema svojoj naravi ne traži u nas kesten svjetla, tako da mu neposredno bude izložen, dapače ni onda, kad mu ima plod dozrievati, već voli slabiji sklop. Na samu uzrasao daje dovoljno stelje i sjene, u sklopu uzgojen pako slabo je listnat. Hrvatski šumar g. Raslić pisao je još g. 1862*** u „Pozoru" br. 271., govoreć ob obćoj važnosti sladkoga ili pitomoga kestena po hrvatsko šumsko gospodarstvo, da kesten radja malo ne po svih predjelih naše domovine, ter da bi mogao, kad bi se naši kestenici pametno upotriebili, postati znamenit faktor narodnoga nam blagostanja. Jer obidjemo li Hrvatsku, to ćemo joj diljem naći kestenjevih šuma, nu koja korist odtuda, kad se bez ikakva reda upotriebljavaju samo kao sitna šuma, iz kojih da se tek vadi samo kolje za vinograde i obruče? Naravno je pako, da *) Vidi Dr. E. Ph. Dobner: Botanik f. Forstmanner str. 3^8. **) Vidi Wesely: Osterreiohisohe Alpenlander str. 275. ***) Vidi B. Šulek: Korist i gojenje šuma str. 137. |