DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 36 2. a) Da se sbrižaljka o prihodu (na str. 8. naputka) ministarskim naređbam br. 30168 i 61112 od god. 1877. primjereno ter zbiljnim drvnim zaliham naših šuma odgovarajuće preiidesi. h) Da se mlađji dobni razredi ne procjenjuju istim načinom kao stariji, već samo faktičnim prihodom istih odgovarajuće. c) Da se dozvole za izdane uzgojne troškove dotičnoj vrsti šumarenja odgovarajući kamati. a samo zemljištna renta da se podvrgne porezu, i d) napokon da se čuvarski i upravni troškovi u najobširnijem smislu rieči, dakle zajedno sa izdatci uprave i administracije obračunavaju. Toliko 0 tom gospodin šumarnik Danhelovski u svojem djelcu. Priobćivši ga ovdje u cielosti, preporučujemo ga svim našim prijateljem na svestrano proučenje, kako je pako stvar od prevelikoga zamašaja po budućnost naših šuma, to se nadamo , da će naši upravitelji šumskih ureda stupiti u medjusobni doticaj te stvari radi, da tako, ma bilo još i u zadnji čas, nastoje zajedničkim radom veliku tu pogibelj bar umanjiti, ako već ne odkloniti; mi pako s naše strane biti ćemo vazda pripravni, u koliko je do nas, sve težnje u tom pogledu podupirati, toli priobćivanjem amo zasjecajućih razprava, želja ili poziva, koli i drugimi sredstvi, u koliko ista đružtvn i odboru pripadaju. Gojimo pitomi kesten. Pitanje, koju vrst uzgoja i drveća da uvadjamo u pojedinih slučajevih nuždne pretvorbe uzgoja naših rek bi još diljem neuredjenih il prastarih Suma, jedno je od najvažnijih pitanja našega dnevnoga reda. Ne bi li možda i ja mogao koju tu k povoljnomu riešenju istoga doprinieti, nakan sam u sliedećem svrsi primjereno saobćiti svoje nazore i uzroke, koji me prije svega nukaju plaidirati za uzgajanje pitomoga ili sladkoga kestenja u nas. Buduć da ćemo se vazda u takovih priepornih pitanjih ponajprije morati osvjedočiti o koristi i vriednosti uvadjati se imajuće nove ili bar za buduće glavne vrsti drveća u šumi, to držim shodnim prije svega spomenuti koju obćenitu ob uzgoju u obće i o jur postojećih kestenicih u Hrvatskoj na |
ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 37 — pose, zatim pako ću preći ua samu obću gospodarsku korist takovih šuma, valjanost drva, tehničku porabu i vrieđnost njegovu. Pitomi ili sladki kesten (Die Edelkastanie. — Fagus Castanea. L.; C. vulgaris Lam ; takodjer C. vesca Graert.) ovisoko je drvo, ako je iz sjemena niklo, inače se već u neznatnijoj visini od 8—12 m. počme razgranjivati, čineći jaku, granatu, prilično u širinu razvitu krošnju. Svoje ime stekao je od Castane, starinskoga grada Tesalije, odkuda su ga prvobitno u Italiju i k nam prenieli. Lišće mu je, kako je poznato, dugoljasto — bodkasto, oštrljato piljasto; mužke su rese dugačke i valjaste; plodnica ima 5—8 pregrada, ostalo kano u bukve, nu sjeme nije posve trouglasto, već s jedne strane pupčasto. Krošnja je prilično tamna, a korjenje naliči onomu hrasta, imade jak srčan korjen, koji kao i ostalo korjenje i žilje osovno ter duboko u zemlju prodire*, akoprem se za veće starosti jače korjenje takodjer i ravno površjem stere. Osobito je važno svojstvo u pitomoga kestena, da ima veliku životnu snagu, česa radi se brzo pomladjuje iz panjeva izboji, korjenjaci se pako ne umnaža. Cesto dostižu ovi izboji jakošću ista iz sjemena nikla stabla; moći je kesten takodjer i povalanjem pomladjivati. Hoćemo li kesten uzgajati lih samo sbog drva bez obzira na rodnost i vrstnoću ploda, to ga u nas po gotovo svagdje uzgajati možemo , pošto mu naše podnebje podpuno prija, a i inače je bez dvojbe obilježje te biljke južno, najbolje joj bo prija blago podnebje prigorja, isto se tako na južno-iztočnih i iztočnih obroncih pomladjuje bolje iz panjeva, na sjevero-zapadnih i sjevernih pako bolje iz sjemenja**; slabo uspieva na južnih i zapadnih obroncih, i to po svoj pri´ici s nedostatka vlage i radi čestih mrazova baš na tih stranah. Najbolje prija kestenu duboko i rahlo tlo; na tvrdu neraztvorenu i mršavu tlu ne- uspieva niti kao sitnogorica, nu tim laglje mu prodire korjenje medju pukotine razrovanih klisura , samo ako su ove dovoljno duboko raztrošene , s toga ju i na istih kamenolomih i ruljah nalazimo. Kesten podnaša prilično i samu sušu. Vlažno tlo mu ne prija, sveže tlo najbolje, nu i na suhom tlu još prilično uspieva, samo ako je duboko. *) Vidi. K. Gayer: Wa](ibau. 1. Banđ. str. 131. **) Vidi. Kaysing: Bauers Monatsehrift 1866. str. 490. |
ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 38 čini se, da kesten ne zalitieva osobitih lučbenih sastava tla, bar ga po Njemačkoj drže prilično bezazlenim drvom u tom pogledu. Najbolje uspieva na ilovastom tlu, i to najbolje raste na ravnici i pogorju. Ni crnice ne zahtieva bezuvjetno. Za jutro posaditi treba nam 10 vagana sjemena, koje u nas oEicavaJuT^^ "paTča duboko pod motiku zagrtati. "Mlade su biljke osobito izvrgnute opali mraza, s toga ih treba štititi. Plod gubi brzo svu klicavost, zato ga moramo već u jesen saditi. Na prostu uziasao nosi već u 25. do 30. godini plodovito sjeme, u primjerenom sklopu mješovite šume pako tek 15—20 godina kasnije. * Što se razprostranjenosti tiče, to je pitomi kesten, kao što to već spomenusmo, bez dvojbe drvo južno europejske flore, stereć se sjeverno do njemačke nizine te čini po (TrčkoJ, Italiji Spaniji i Francezkoj često i prekrasne šume. Kod nas ga u Hrvatskoj imade ponajviše u županijah varaždinskoj, kopriv" ničkoj križevačkoj, a i virovitičkoj, ali samo u banskoj krajini i okolici riečkoj čini do sada znatnija drva. Na tim ga liepšim nalazimo u susjednoj Kranjskoj i Štajerskoj, kao i inih alpinskih zemljah, gdje zaprema po Wes8eli-u do 4"/o ukupne šumske površine. ** U Njemačkoj nalazimo ga najviše u Elzažkoj i dolini Rajne. Najbolje uspieva u mješovitih sastojinah zajedno sa hrastom, briestom i javorom, i to u sitnih ili srednjih šumah. Prema svojoj naravi ne traži u nas kesten svjetla, tako da mu neposredno bude izložen, dapače ni onda, kad mu ima plod dozrievati, već voli slabiji sklop. Na samu uzrasao daje dovoljno stelje i sjene, u sklopu uzgojen pako slabo je listnat. Hrvatski šumar g. Raslić pisao je još g. 1862*** u „Pozoru" br. 271., govoreć ob obćoj važnosti sladkoga ili pitomoga kestena po hrvatsko šumsko gospodarstvo, da kesten radja malo ne po svih predjelih naše domovine, ter da bi mogao, kad bi se naši kestenici pametno upotriebili, postati znamenit faktor narodnoga nam blagostanja. Jer obidjemo li Hrvatsku, to ćemo joj diljem naći kestenjevih šuma, nu koja korist odtuda, kad se bez ikakva reda upotriebljavaju samo kao sitna šuma, iz kojih da se tek vadi samo kolje za vinograde i obruče? Naravno je pako, da *) Vidi Dr. E. Ph. Dobner: Botanik f. Forstmanner str. 3^8. **) Vidi Wesely: Osterreiohisohe Alpenlander str. 275. ***) Vidi B. Šulek: Korist i gojenje šuma str. 137. |
ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 39 -se uz ovakovu porabu u tih kestenioih samo zločesto drvo dobiva za ogriev, slabo kolje za vinograde, malo paše za marhu, nikakove gradje, a tek samo sitni i neznatni plod. Nu kad bi se ove šume podielile u 25—35 šestara, pak godimice samo po jedan šestar siekao, a uz to da se pojedina takova stabla još i velikim marunskim kestenom uciepe, kao što ga n. pr. u Lovrani kraj Rieke nalazimo, to bi nam i ti kestenici po mnienju spomenutoga gosp. sjegurno puno veću korist davali. Poimence bi se postiglo njihovim plodom puno vrstne hrane (žirenje) a i robe za prodaju. Toliko o »tom gospodin šumar Raslić, a poznati vještak g. Wesely izjavljiije se na sliedeći način o hrvatskom kestenu: * „Die gute Kastanie ist nicht nur in Croato- Slavonien, sondern auch im osterreichischen Sliden (von Tyrol and Unterkrain an) von Bedeutung. Zuvorderst als Obstbaum, aber auch namentlich im croato-slavonischen Hiigellande — als Waldbilder, in welch´ letzterer Eigenschaft sie freilich (bis nu.n) nur Forste oder Mengbestande in Schlagholzform herstellt." Grovoreć dalje o valjanosti naše kestenove kore za strojbarstvo, spominje na istom mjestu takodjer i kožarsku firmu Gerhardus & Flesch u Beču, koja da je nakana u Hrvatskoj i Kranjskoj kesteno\^e šume u tu svrhu uporabljivati; nadzornik šumarstva pako za južnvi Tyrolsku g. Eieder preporučuje ** uzgajanje i sadjenje pitomoga kestenja u južnijih stranah još i u visini od 2500 stopa iznad mora, naročito spominjajuć, da imade od svih naših domaćih vrsti šumskoga drveća medju ostalim baš pitomi kesten najmanje neprijatelja, pa da je i inače dosta žilav, jer da ni onda mlada biljka još ne pogiba, ako se je možda usljed prevelikoga sunčanoga žara i do korjena osušila, kao i to, da kesten obično svake godine rodi, izuzam možda da je mraz opurio cviet. Preporučuje nadalje, da u razsadnicih odgojena stabalca godimice očistimo od postraničnih izboja, zatim da ih u 3. ili 4. godini oplemenjujemo, u 5. ili 6. godini pako presadjujemo. Poznati šumar i profesor Karlo Grayer veli, govoreć 0 prirodnih nepogodah prietećih kestenu,** da je jedini mraz, a i taj samo na vele nezaštićenih mjestih kestenju pogibeljan, za *) Vidi. J. Wesely: Porstliehes Jahrbnoh I. str. 236. **) Vidi. J. Wesely, Osterreicliiselie Moiiatsohrift 1875. str. 566. ***) Vidi Karl Gayer „đer Waldban" str. 133. . -. |
ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 40 — kljućujuć ipak i tu: „Doch verliert điesselbe (Gefahr đes Spat frostes) von ilirer Bedeutung in der Wirtschaft sehr erheblicli durch das fast unvervfiistliche Reproduktionsvermogen der ´Kastanie." Vidimo dakle, da bi nam sjeguriio možno bilo uzgajati pitomi kesten toli po ravnici koli po prigorju svih krajeva naše domovine, sjegurnom nadom na valjani uspjeli, a i to, da nam kesten toli u visokih koli u nizkih obhodnjah sitnogorice ne samo dobro uspieva, no i željeni nuzgređni užitak ploda podpunoma omogućuje, pružajući nam.tako sgodu dobu obhodnje i vrst uzgoja po volji i prema potriebi gospodarske osnove i obzirom na eventualna užitna prava žiienja i paše povisiti ili umanjiti. Zastii´uć pako svojom prilično gustom krošnjom dovoljno šumsko tlo, ne samo da isto ne pogoršavamo uzgajanjem te vrsti drvlja, nego ga dapače obiljnošću stelje još i donekle poboljšavamo. Tim pako što kesten i u mješovitih šumah dobro uspieva, omogućuje nam veću slobodu gospodarenja. Naravno pako širenje te vrsti drveća po Hrvatskoj ne samo da je jasni mig naravi, kako mu domovina naša toli obzirom na po dnebne, koli obzirom na zemljištne odnošaje podpunoma prija, već nas u savezu sa prije spomenutim upravo upućuje tu sa gledišta šumarsko uzgojnoga širiti tako zahvalnu vrst drveća i umjetnim uzgajanjem i pomlađjivanjem u naših šumah, i to tim više, što ćemo namah sad nastojati u kratko barem i tehničke vrstnoće kao i odličnu uporabivost kestenjevoga drva u obće, ter time i obću flnancijalno-gospodarsku izdašnost takovih šuma opravdati. Pitamo li se najme, koje eventualne važnije koristi nam kestenici i kesteni u obće pružati mogu, to nam izkustvo i znanost sliedeći odgovor daju: lies, gradju, koru, plod, ugljen i gorivo. Prelazeć sada na razmatranje tehničkih svojstva i uporabivosti kestenovoga drva kano glavnoga užitka svakoga kestenika, budi nam slobodno prije svega iztaknuti navode po. znatoga tehnologa i profesora Dr. V . F. Exnera, koji karakteriše kestenovo drvo na sliedeći način: * ,,Drvo pitomoga kestena naliči bojom hrastovini, ne imajuć ipak toli široke tračnice (Marktstrahlen). Specifična mu je težina u svežem stanju 0 84 do 1´14 (0"99 poprečno), u suhom pako od 0´60 do 0-72. Sveže *) Vidi Burgharđts Samiulung đ. wichtig. Nutzlidlzer str. 45. |
ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 41 — drvo imade za 29 do 47"/o veću težinu od suhoga. U smieru osi iznaša stezanje 2 do lO^/o, u smieru godova B do G^/o (Nbrdlinger). Prevoznost je B.69 kgr. Drvo je prilično tvrdo; kalavost prilično velika i liepa, trajnost nau na prostu neznatna, u vlagi velika, a još veća u suhom stanju. Bielj izvrgnuta je napadaju raznih kukaca (?). Ohzirom na porabu pako veli, da je drvo shodno za krovišta i gradnje u vodi; izvrstne kalavosti radi da daje dobre dužice, da je najbolji materijal za vinogradsko kolje i drvene obruče, a svoje vrstne prevoznosti radi da se iz njega prave baš izvrstna tonetska (zavinuta) pokućtva. Ugljen kestenovoga drva, veli, veoma se traži, a gorivost drva mu iznaša, uzevši onu bukovine = 1, do 0"6& (po Theod. Kartingu). Koliku trajnost pako kestenovo drvo kano gradja posjeduje, svjedoče nam medju ostalim i mnogobrojna krovišta iz kestenovoga drva, katedrala po Francezkoj i Spaniji*, kao i svietu znani westminsterski dvor u Londonu, a poznati tehnolog K. Gayer veli, da je kestenovo drvo obzirom na trajnost istovjetno istoj hrastovini. Koli vrstne dužice se pako dobivaju iz kestenovoga drva u Grčkoj i Italiji, obće je poznata stvar. Isto tako se u nas po gornjoj Hrvatskoj već davno kestenovo kolje osobito rado kupuje od vinogiadara. II Francezkoj je još godine 1817. neki Michel u Lyonu pronašao, da se kestenovo drvo prekrasno dade kao crnilo upotriebiti, tako da je on danomice u t\\ svrhu u svojoj tvornici (od 1822^—55) do 50 centi kestenovoga drva potrošio.** Kašnje je isti počeo kestenovinu rabiti u strojbarstvu, a francezki su lučbari dokazali, da kestenovo drvo i hrastova kora po prilici istu količinu tanina u sebi sadržavaju, i to kora ll-4:"/o, a drvo 12´´/o. Francezi takodjer tvrde, da poraba kestenovoga drva čini strojenje za 20°/o jeftinijim od hrastove kore. Najviše tanina imade kestenovina, kako se to pokusi pronašlo, u 60. do 80. godini, što je bez dvojbe vriedno, da se i kod nas uvaži. Akoprem ima kestenovo drvo, što se gorivosti tiče, približno istu vriednost sa briestovinom, jelovinom i borovinom, to ga ipak sviet vele nerado kupuje, nu tim radje kupuju i traže, kao što to već i gori spomenusmo, kovači i bravari kestenov ugljen. *) Vidi K. Gayer „Forstbeniitzung" str. 98. **) Vid; Wesely. Osterreioliisohe Monatselirift. 1868. str. 140. |
ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 44 <-- 44 --> PDF |
_ 42 ~ Da je plod kestenov ne samo obljubljena, no i vriedna*) hrana toli po čovjeka koli po životinje, mislim, da bi suvišno bilo još obširnije ovdje razpravljati, dovoljno neka bude, ako spomenem samo to, da su talijanski maruni a i naši primorski kesteni, osobito po sjevernoj Europi, velecienjeni ter donekle baš i predmet veleživahne trgovine. Koju bi pako tek važnost kraj česte rodnosti već i za mladje dobe kestenici mogli baš obzirom na naše gospodarske odnošaje i živahno trgovanje i uzdržavanje svinja imati, osobito po naših oboinskih šamah, možemo već i odtale razabrati, što se po Hrvatskoj (zajedno sa Slavonijom i krajinom) popriečno godimice odhranjuje do 750000 svinja! Razmatrajući pako još jednom sve, što spomenusmo, i nehotice nam se namiče pitanje, koji li razlozi našu vlastelu a i šumare suzdržavaše do sada toli koristonosno šumsko drvo u nas širiti? Ovdje nam žalibože ne preostaje ini odgovor, van neopravdane predsude, većinom pako neznanje, jer si ne možemo inače protumačiti nenaravsko uvadjanje kojekakvih i mnogo lošijih vrsti drveća u naše šume i gajeve, gdje bi mogli najliepši kesteni, ako ne u čistom, a to svakako bar u mješovitom uzgoju uspievati. Zaključujući time ovaj svoj nacrt razmatranja o koristi uzgajanja i gojenja pitomoga kestenja u nas Hrvata, želim, da mi glas taj, koj uzdigoh u prilog tog pastorčeta domaćega nam šumarstva, ne ostane glasom vapijućega u pustinji! U Križevcih mjeseca studena 1880. Fran Xav. Kesterčanek. Popis zvjeradi i divljači u Hrvatsl(oj i Slavoniji koncem godine 1880. *"" Kada je zvjerad i divljad saznala za popis pučanstva u Hrvatskoj i Slavoniji, pronašla je i ona za shodno obaviti medju sobom popis, da si i ona stvori pravu sliku o svojoj cjelokupnosti te da doskoči možebitnim još svojim potrebam. U tu svrhu obdržavana bje skupština kurjaka, medveda, lisica, kuna, toraca , divljih mačaka, jazavaca, zečeva, srna *) Nuzgrediee ću ovdje još i to spomenuti, da se jesenas na Rieoi metr. centa kestena plaćala 6 — 10 for. **) članak ovaj spada u razne viesti, te je samo pometnjom došao na ovo mjesto. |