DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 34 — 73 37 y 2´6 2-5o/g godišnja brutorenta = —^^—^-„^=7 = 1 for. 83425 novč. iznaša. Buduć pako da tu godišnju šumsku rentu ne možemo prije konca obhodnje dignuti, to će ista kamato kamatnim umnažanjem do 110. godine narasti na 1035 for. 94, koja nam svota predstavlja onaj brutoprihod po rali šume, kakov je i u II. izkazan bio. Za spomenuti primjer pako neka nam sliedeći navod služi. Stavimo da iznaša zemljištni brutoprihod neke oranice bez radnih troškova za trogodišnje obhodnje, sastojeći se u ´/a puste, ´/» ljetne i ´/´ ozimne sjetve, 8 for., nu da vlastnik taj godišnji prihod ne troši poput vlastnika šume, koji ga faktično godimice niti ne može trošiti, već da tih 8 fr. kroz 110 godina t. j . primjereno dobi šumarske obhodnje, uz 2-5´´jo ukamaćuje, to bi on time za 110 godina imao glavnicu od 564.4 X 8 =451 9 fr. 20 nč., od koje iznašaju izravna godišnja uplaćivanja 110 X 8 = 880 for., ostatak pako od 3639´20 for. predstavlja nam kamate kamata tih godimice uplaćenih 8 for. prihoda za 110 godina. Pa kad bi sada htjeo kataster na temelju ove, ukupni nečisti prihod te oranice predstavljajuće svote, čisti zemljištni prihod opredieliti na isti način, kako to kod šuma čini, to bi morao ,. 4519-20 ., ^^ „ ... ,.. . računom gdje -jr^ = 41.08 tor. čistoga godišnjega prihoda po rali toga zemljišta izkazati, dočim ipak faktični čisti prihod te oranice iznaša po spomenutoj pređmnjevi primjera samo 8 for. godimice, dakle za čitavih 41-08 for. manje! pošto se naime tih 41-08 fr. sastoji iz sbroja zbiljnoga godišnjega bruto prihoda toga zemljišta u iznosu od 8 for. i novčane rente kamata od 33-08 for (u šumarstvu vriednosti drva). Tim pako mislimo da je nedvojbeno dokazano, da je postupak opredieljivanja čistoga prihoda za šume i oranice po ustanovah našega katastra raznolioan. pak da bi se isto tako, kako kod oranica, s kod šuma smjela samo šumska renta, nipošto pako čista zemljištna renta uzeti podlogom oporezivanja, koji se postupak sjegurno protivi i istom duhu i slovu za]<;ona ob uredjenju zemljarine. Razmatramo li napokon primjerice još i zakon ob uredjenju zemljarine, kakov već od g. 1861. za kraljevinu Prusku postoji, i koji je donekle obzirom na temeljne ustanove sličan |