DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 31 — Otežkujuća, dapače i umištujuća okolnost po svakog posjednika šuma je nadalje joS i u ministarskom naputku na str. 8. propisana skrižaljka o prihodu, koja izkazuje samo V stojbinskili vrstnoća i to s toli velikim popi´iečnim prihodom na drva, kakav se faktično u nas nigdje ne nalazi; ove su ustanove tim štetnije, što se žalibože godine 1877. naknadno izdane i ovu ustanovu ublažujuće ministarske naredbe, po kojih bi se ovi izkazi zbiljnim obstojnostim imali prilagoditi, u istinu ne izpunjuju. Držimo, da bi prema navedenom postanku i sastavljanju izkaza o drvnoj glavnici, zatim o izkazih, o predhođnih i nuzgrednih prihodih, o važnosti kulturnih troškova i tenieljih zakona ob oporezivanju zemljišta t. j . o zemljištnom prihodu, kakvi je u skrižaljkah I. i II. izkazan, bilo suvišno još i dalje dokazivati nevaljalost kao i nepravednost katastralnoga opredjeljivanja čistoga prihoda šuma. Medjutim ne leži glavni uzrok tomu toliko u samih ustanovah obće pravedne učine očitujućega zakona ob uredjenju zemljarine, koliko baš u samom provadjanju istoga. Po naravi kao i slovu zakona zahtieva se samo poznavanje, dotično ustanovljivanje zbiljnoga godišnjega prihodnoga viška, inclusive izdataka za porez, koji se prihodni višak ima tek za buduće onda jednoličnomu oporezanju podvrći. Jednolično ustanovljivanje toga prihodnoga viška pako za šumske kao i ratarske zemlje nepravedno je po šumarstvo, kako će nam to jasnije predočiti sliedeći primjer: Već smo prije iztaknuli, da se zemljištni kamati u šumarstvu, koje nam godišnji prirast na panju predočuje, mogu tokar pod konac gospodarske obhodnje prikupiti. Takovim prisiljenim spravljanjem tih svakogodišnjih priraštaja na drvu (zemljištnih kamato-kamata) pako nestaje po malo glavnica iliti ona drvna gromada na panju, koja nam predočuje sadanju vriednost u buduće tek sječi dorasle sastojine t. j . sadanju vriednost neke glavnice, koju ćemo tek po izminuću mnogih godina unovčiti, dotično dići moći. Bez dvojbe je dakle posjednik šuma, ma i proti svojoj volji, prisiljen, u iznosu vriednosti prihoda konačne sječe svojih šuma dići uz kamate same takodjer i onu glavnicu, koja je tečajem razdobja obhodnje, n. p. 100-godifnje, iz prištedjenih i svih dosad ne dotekavših kamata zemljištne |