DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 29 —


dobe sastojine, kako to učinismo i u priležećoj skrižaljci II.
I tako vidimo, da bi prema toj, po nacelih o zemljištnom čistom
prihodu pravilno sastavljenoj skrižaljci imala biti doba financijalne
sječe ove sastojine, predmnievajuć dakako postignuće
najvećega užitnoga iznosa (Boden-Nutz-Efektes) u 110. godini
obhodnje, t. j . onda, kada nam se ukupni čisti prihod (bez kulturnih
troškoya) izkazuje u iznosu od 1035´05 (b.) for.


Nu prihod se ovaj sastoji iz sbroja svih medjutim unišlih
dohodaka toli za drvo, koli za razne plodine, šiške i pašarinu,
od koga se dobiva tek diobom te ukupne prihodne svote sa
postotnim cinbenikom t. j . viškom jedinice za 110 godina brutovriednost
od 73 for. 37 novč., a tek od ove ima se sad još odbiti
glavnica čuvarsko-upravnih troškova u iznosu od


96 X 100


g = 38 for. 40 n., da dobijemo traženu čistu zemljištnu
vrieđnost (zajedno sa porezom) u iznosu od 34 for. 97 n., tako
da pravi čisti godišnji prihod iznaša samo 87.4 novčića.


Naravno je pako, da je toli za mladje , koli i za starije
sastojine taj iznos manji, pošto isti najprije do 110 raste, zatim
opet pada, dok n. pr. već u 140. godini samo još 79.7 nov,
iznaša.


Iz toga pako sliedi, ne samo da su zemljištni čisti prihodi
šuma u razno doba obhodnje raznoliki, već i to, da su isti u
mladjih sastojinah dapače i negativni t. j . da takove mlade
šume u obće ne davaju prihoda.


Predpostavljajući nadalje, da nam pojedine 20-godišnje


dobne perijode ove skrižaljke predpostavljaju jednake godišnje


sjeČine, dobili bismo ono savršeno dobno razmjerje, kako si ga


samo željeti možemo, a naravna je stvar, da bi u tom slučaju


svaki tih šestara ili godišnjih sječina sam za se imao za čitave


dobe obhodnje nositi sve toli uzgojne i dinge troškove, koli i


sve ine prihodne terete svoje, dočim bi tek onaj još možebitno


po tom preostali prihodni višak bio onaj. porezu podpadajući


t. z. čisti zemljištni prihod. Ako pako tu istinu priznamo, to
je nedvojbeno dokazano, da ima svaka pojedina godišnja, sječina
ili šestar u šumi samo svoje vlastite troškove pokrivati i nositi,
a da je posve nepravedno, ako rabimo eventualni prihodni
višak takovih pojedinih sječina za podmirenje troškova inih
pasivnih sječina.