DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 26     <-- 26 -->        PDF

_ 24


po svoj prilici jedino stoga, razloga, što nije u toj enquetti
privatni šumski posjed u obće ni zastupan bio. Ova se činjenica
pako mora tim većim požalenjem iztaknuti, što i po samom
slovu zakona i po narodno nam gospodarstvo toli važni i potrebni
šumski posjed istu pažnju zaslužuje, kao i onaj. Niti na
samom naravi zaglavljenu razliku žetve šumskoga i žitnoga
gospodarenja ne uzimlje se, i to na veliki uštrb prvoga, obzir,
kao što se ni privatnim posjednikom šuma nije dalo zgode,
da sami temeljite svoje prigovore i bojazni na mjerodavnom
mjestu razlože i predoče.


Budi mi dakle slobodno svratiti tom razpravom pozornost
mjerodavnih krugova takodjer i na toli važnu katastralnu procjenu
šuma s namjerom, ne bi li tako koju tu k razjašnjenju
zamršenoga toga pitanja doprinieti mogao; želim pako dokazati,
da se dosadanjim opredieljivanjem „čistoga zemljištnoga prihoda"
šuma i inih zemalja na uštrb prvih dobiva nerazmjerni iznos,
ter da time postignuti, tako zvani „čisti prihod šuma", faktično
nije traženi čisti prihod šumskoga tla. Nedvojbena je bo
istina, da se može „glavnim nečistim prihodom" (Haupt-Bruttoertrag)
drvnomu uzgoju namienjenih zemalja smatrati samo onaj
prihod na drvu, koga je dotično zemljište i zbilja kadro producirati,
i taj se prihod očituje u t. z. godišnjem prirastu. Ovaj je prirast
Ijadalje i kamatami zemljištne glavnice šume, kamatami, koje se
po naravi šumarenja i dugotrajnosti obhođnja ne mogu godimice
poput inih kamata kojegoder glavnice trošiti. Ostavljajuć ih
pako i nadalje uz glavnicu, (t. j . na panju), morati će se i ove
kamate godimice za neki dio (kamatni prirast) povećavati, i
tako će nam onda konačni sječni prihod (Haubarkeits-Ertrag)
predstavljati sbroj tolikih godišnjih zemljištnih kamato-kamata
iliti priraštaja (Boden-Zinses-Zinsen),| koliko obhođnja, dotično
starost dotične sastojine, godina broji.-Nadalje vidimo, da sastojine,
nadmašivši stanovitu neku dobu starosti ili obhodnje,
neke prihode davaju, koji se sastoje u proriedjivanjem i čišćenjem
dobivenom drvlju, plodovih drveća, kori, a kasnije i u
paši. Ovi pred i nuzgredni užitci pako sačinjavaju zajedno sa
konačnim sječnim prihodom na drvu zemljištni nečisti prihod,
od kojega se prihoda prije svega moraju svi kulturni, uzgojni
i upravni troškovi namiriti, dotično nadoknaditi. Tako preostali
eventualni višak prihoda predstavlja nam tako zvani pravi