DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 — Silhouette gosp. šumarnika A. Danhelovsky-a. Kako se u novije doba i opet javno mnienje u nas u vele počelo baviti takodjer i razglabanjem ter proučavanjem tol^važne, u nas se preduzimajuće katastralne procjene, to držimo dužnošću takodjer i u ovom našem strukovnjačkom glasilu još koju iz nova*) o tom pitanju iztaknuti. U interesu stvari pako mislimo, da ćemo se donekle baš i odužiti gospodi članovom, ako tuj u sliedećem priobćimo nazore jednoga najkompetentnijih naših hrvatskih šumara, a to jest, ako saobćimo, što piše ob ovoj t. z. katastralnoj procjeni naših šuma naš velevriedni i zaslužni sučlan g. šumarnik Adolfo Danhelovskj u svojem najnovijem posebno izdanom djelcu „Silhouetten zu der auf Grund des 1875er III. Gesetzartikels im "Werden begriffenen Grrund-steuer Regulirung mit nahereni Bezug auf die Waldreinertra,ge selbst." Djelce ovo bje doduše prvobitno i po samom gospodinu Danhelovskju samo najvišjim i zakonodavnim našim krugovom na uvid i proučenje namienjeno, nu ono mora bez dvojbe sadržaja i strukovnjačke izradbe radi takodjer i svakoga hrvatskoga šumara vrlo zanimati, čega radi ćemo ga evo i u cielosti nastojati našim jezikom objelodaniti. Naravno, da su „silhouette" tek slike, koje nam jur već tečajem trijuh, da i više godina kataster zemljom širi, kojega su predradnje, akoprem dosada još sveudilj koprenom tajne zastrte i još nezaključene, ipak već bar u toliko traci svjetla orisane, da nam već sada omogućuju nastati imajući lik unapred razpoznavati, i tako pozornost porezovnika na ovo pitanje svraćati. Posljedicom zahtjeva pako nastavših uslied javnoga mnienja možemo donekle smatrati i onu pod konac godine 1879. u Budimpešti sazvanu zemljarinsku enquettu, a objelodanjenje tih dogovora uz naknadno izdane naredbe visokoga financijalnoga ministarstva mogle su doduše za onda javno mnienje bar donekle umiriti i napuniti nadom, da će se u buduće postupati pravednim intencijam zakona primjereno t. j . provadjanjem težke zadaće zemljarinskoga uredjenja, strogo u smislu zakona, ali s druge strane vidjeti je i opet toli iz rečenih dogovora, koli i iz samih ministarskih naredba , da je bio, a i jest predmetom istih tek samo ratarstvo, o šumah pako, bar u javnosti, do sele ne bje ni spomena, i to *) Vidi: „Šumarski list" I. Tečaj str. 265. 110. 201. itd. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 26 <-- 26 --> PDF |
_ 24 po svoj prilici jedino stoga, razloga, što nije u toj enquetti privatni šumski posjed u obće ni zastupan bio. Ova se činjenica pako mora tim većim požalenjem iztaknuti, što i po samom slovu zakona i po narodno nam gospodarstvo toli važni i potrebni šumski posjed istu pažnju zaslužuje, kao i onaj. Niti na samom naravi zaglavljenu razliku žetve šumskoga i žitnoga gospodarenja ne uzimlje se, i to na veliki uštrb prvoga, obzir, kao što se ni privatnim posjednikom šuma nije dalo zgode, da sami temeljite svoje prigovore i bojazni na mjerodavnom mjestu razlože i predoče. Budi mi dakle slobodno svratiti tom razpravom pozornost mjerodavnih krugova takodjer i na toli važnu katastralnu procjenu šuma s namjerom, ne bi li tako koju tu k razjašnjenju zamršenoga toga pitanja doprinieti mogao; želim pako dokazati, da se dosadanjim opredieljivanjem „čistoga zemljištnoga prihoda" šuma i inih zemalja na uštrb prvih dobiva nerazmjerni iznos, ter da time postignuti, tako zvani „čisti prihod šuma", faktično nije traženi čisti prihod šumskoga tla. Nedvojbena je bo istina, da se može „glavnim nečistim prihodom" (Haupt-Bruttoertrag) drvnomu uzgoju namienjenih zemalja smatrati samo onaj prihod na drvu, koga je dotično zemljište i zbilja kadro producirati, i taj se prihod očituje u t. z. godišnjem prirastu. Ovaj je prirast Ijadalje i kamatami zemljištne glavnice šume, kamatami, koje se po naravi šumarenja i dugotrajnosti obhođnja ne mogu godimice poput inih kamata kojegoder glavnice trošiti. Ostavljajuć ih pako i nadalje uz glavnicu, (t. j . na panju), morati će se i ove kamate godimice za neki dio (kamatni prirast) povećavati, i tako će nam onda konačni sječni prihod (Haubarkeits-Ertrag) predstavljati sbroj tolikih godišnjih zemljištnih kamato-kamata iliti priraštaja (Boden-Zinses-Zinsen),| koliko obhođnja, dotično starost dotične sastojine, godina broji.-Nadalje vidimo, da sastojine, nadmašivši stanovitu neku dobu starosti ili obhodnje, neke prihode davaju, koji se sastoje u proriedjivanjem i čišćenjem dobivenom drvlju, plodovih drveća, kori, a kasnije i u paši. Ovi pred i nuzgredni užitci pako sačinjavaju zajedno sa konačnim sječnim prihodom na drvu zemljištni nečisti prihod, od kojega se prihoda prije svega moraju svi kulturni, uzgojni i upravni troškovi namiriti, dotično nadoknaditi. Tako preostali eventualni višak prihoda predstavlja nam tako zvani pravi |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 25 — cisti prihod šumskoga zemljišta, a tek ovoga „pravi čisti prihod šumskoga zemljišta" podpada onda baš kao što i kod svih inih vrsti težatba biva, tako zvanomu zemljarinskomu.oporezivanju. Sliedeć zakon prirasta u drveća i toga postanja, dotično razvoja i umnažanja drvne gromade šuma i konačni uzrast, to Ćemo viditi, da sačinjava stojbina tla ili njezina vrstnoća tako zvanu glavnicu šumske sastojine ili produktivni fond u šumarstvu, a drvo na toj površini da nam tek predstavlja kamatokamate ove stanovito ukamaćene šumsko zemljištne glavnice t. j . da nam 1. 2. 3. itd. . . dakle i 2-godišnja sastojina predstavlja samo tolikokratno ukamaćenje zemljištne glavnice, na isti onaj način, kako znamo da naraste novac neke na kamate uložene novčane glavnice po stanovitom nekom razdobju na stanovitu količinu. Priznajemo li pako ovaj samom naravju uglavljeni zakon prirasta u drvu i sastojini, to će nam biti lasno spoznati zašto imadu sastojine raznolike starosti takodjer i nejednak prihod (Zinsertrage), po kojem n. pr. prije svega branjevine nikakov prihod ne davaju, pošto im uporabljivost. dotično užitna sposobnost, tek kasnije i postepence raste. Vriedi |li pako oya predmnjeva, to vidimo, da se po našem katastru sastojine sve do neke starosti podvrgavaju namirenju troškova (uzgoja, uprave i-poreza), prem faktično, ne davajuć nikakav prihod, nisu ni kadre podmirivati ih. Jasno je nadalje da svaka ral zemljišta ima ove izdatke sama za se i vlastitimi prihodi pokrivati, nepravedno bi dakle bilo tražiti, da se imadu prihodom inih starijih sastojina takodjer i troškovi rečenih mladjih sastojina podmirivati, kao što ćemo to namah nastojati i dokazom podkriepiti. Za razjašnjenje i bolje predočenje prirašćivanja i vriednostnoga umnažanja pojedinih sastojina od sadnje iliti pomladka istih do konca ovogodišnje obhodnje, sastavismo priložeću skrižaljku I., koja nam pokazuje sve prihode toli glavne koli nuzgredne neke šume izvrstne stojbinske vrstnoće. Pojedini podatci stranom su uzeti iz faktičnih izkaza, stranom pako su kombinirani. Podlogom sastavka ove skrižaljke služaše hrastik obrasao većinom hrastom lužnjakom, priličnim sklopom i popriečnom starošću od I4O god. Sadanja i zbilnja drvna gromada opredieljena je na faktičnih obstojnostih nuzgrednih užitaka, izkazi pako kombinirani su; drvni piedužitci do 60. godine uzeti |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 26 — su iđejalno, pošto gospodarski odnošaji rečenoga okolišja još ne omogućuju unovčenje takovih slabijih razvrstbina drva. Drvne gromade pojedinih dobnih razreda unesene su na temelju gromada inih jednako rastućih sastojina slične stojbinske vrstnoće, da se pako i konačni iznos zemljištno-užitnoga prihoda čim podpunije dobije, izkazani su svagdje i novčani iznosi, ma da ih u istinu ni ne ima. Kao što nam ova skrižaljka u stupcu b pokazuje postepeni prirast glavne drvne gromade, isto tako nam i u stupcu k izkazuje umnažanje prihoda pašarine prema tomu, kako se postepeno sklop šume sve to više progaljuje. Jednako vidimo, da se i ini dohodci nuzgrednih užitaka, izkazanih u stupcih c, h, i, početkom do stanovite neke starosti sastojine umnažaju, od onda pako da isto tako postepeno padaju. To pako sliedi bud s naravnih razloga t j . u koliko se n. pr. broj stabala u sastojini po prevalivšoj nekoj dobi maksimalnoga prirasta po malo doduše nu stalno umanjuje, bud pako i stoga, što se sve to većim prekidanjem sklopa po malo i sama produkivna snaga stabala umanjuje. Ova nam skrižaljka nadalje pokazuje još i sredstva, kojimi pomoću tuj izkazanih faktora možemo i dojdući prihod pojedinih dobnih razreda osebno proračunavati, u koliko se to slaže n. pr. i sa zahtjevi zakona ob uređjenju zemljarine i temeljnim načelom o zemljištnom Cistom prihodu. Za izpuniti tu skrižaljku svimi za takovu prihodnu kalkulaciju nuždnimi podatci, uzesmo primjerice, da kulturni troškovi (naravnoga pomladjivanja) po rali ne iznašaju više od 4 fr., nadalje da upravni i čuvarski troškovi po rali samo 96 nč. iznašaju. Isto tako uzesmo, da 2"/„ postotno ukamaćenje posve odgovara mjestnim gospodarskim odnošajem ovoga okolišja. Razpravljati pitanje, bi li kod obračunavanja šumskih renta upotriebljivali načela jednostavnoga postotnoga ili pako kamato- kamatnoga računa, držim da bi toli obzirom na svagdanju praksu, koli i obzirom na jur po svih naprednijih Sumarih usvojena načela, a i obzirom na samo vidno umnažanje drvne gromade suvišno bilo; to bo je pitanje danas već riešeno, u koliko se naime priznaje pravednost kamato-kamatnoga obračunavanja. Nu i sama stvarna istinitost radnje i bezpristranost zahtievaju, da provadjamo prolongaciju svih prihodnih vriednosti do konačne dobe poprimljene gospodarske obhodnje, dotično do užitne |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 29 <-- 29 --> PDF |
27 a b c d e f g h i k 1 m drv o nuzgredn i užitci a pred-o glavni e i e n a hođni a 00 po kub. stopa ukupno a i to 3 o oo pri hod glavpred- a OJ O noga hodn. glavnoga ICd t + o a "ft, 3 ElD prilioda gjodiiii kubični li stopa novčića for. ne. fr. ne fr. ne frJnč fr. nč fr.jnč fr. Inč. 10 300 120 2,34 0,72 7 02 86 86 20 744 283 3,01 0,96 22 39 2 82 2 82 30 1219 439 3,67 1,22 44 74 5 35 ---— -— — 5 35 40 1738 691 4,34 1,48 75 43 8 76 8 75 50 2268 726 5,00 1,76 113 40 12 70 — 12 70 60 2780 834 5,67 2,04 157 63 17 01 1 24 — 05 -44 1 73 18 79 70 3287 920 6,33 2,34 208 07 21 63 2 48 — 08 -68 3 24 24 72 80 3798 987 7,00 2,66 265 86 26 26 3 72 — 11 — 92 4 75 31 — 90 4312 1036 8,17 3,19 352 29 33 02 4 96 -14 1 16 6 26 39 28 100 4785 1053 9,33 3,73 446 44 38 28 16|78 -17 1 40 7 35 45 63 110 5182 1036 10,60 4,31 544 11 44 66 6 61 -20 1 70 8 51 53 16 120 5612 1010 11,67 4,90 654 92 49 49 7 44 — 22 2 — 9 66 59 15 130 5988 958 12,83 5,52 768 26 52 88 8 26 — 24 2 20 10 70 63 58 140 6313 884 14,00 6,16 883 82 64 45 8 26 — 24 2 20 10 70 65 15 150 6645 786 15,17 6,82 992 88 53 54 8 26 — 24 2 30 10 80 64 32 160 6757 676 16,33 7,51 1103 42 50 77 8 26 -24 2 40 10 90 61 67 170 6910 553 17,60 8,96 1209 25 45 46 7 44 — 23 2 50 10 17 55 65 180 7125 428 18,67 8,72 1330 24 38 36 6 61 -22 2 60 9 43 47 78 190 7301 292 19,83 9,22 1447 79 28 38 ^ 78 -21 2 70 8 69 37 07 200 7416 148 20,90 10,45 1549 95 15 07 4 96 20 2 80 7 96 23 05 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 30 <-- 30 --> PDF |
28 XX. a I b c d e f h i k "l m 1 n S T3 drvo novac o :3 o2 -* -a cs > o " o Q> O -g ´3 ci ´^ predh. UJI "Ci ^-. ´}´ i a O 73 o O) O glavpred- i nuz-& glavni o ni hodni gredni G CD 03 ´Sja I! prolong. a O ti 5 se 6CC S > O to ´3 o S. a, O CD >(B M c/l a p ´li ,«* p r i h 0 đ M MM P O ´a X g-s -a d+e 4+1.op" f-g o h :i > k-1 OJ j o god. [kub. stopa fori nti austr. vr. forintitS3 a. vr. 6^ 1 o Te 10 300 120 7.02 0.86 7.88 5.12 2.76 0.28 9.58 38.40 — — 20 744 283 22.39 3.92 26.31 6.56 19.75 0.64 30.85 38.40 — — 30 1219 439 44.74 10.37 55.11 8.40 46.71 1.10 42.45 38.40 4.06 0.101 40 1738 591 75.13 22.03 97.46 10.72 86.74 1.68 51.63 38.40 13.23 0.331 50 2268 726 U?.« 40.89 154.29 13.76 140.53 2.44 57.59 38.40 19.19 0.480 60 2780 834 157.63 71.10 228.73 17.60 211.13 3.40 62.10 38.40 23.70 0.592 70 3287 920 208.07 115.75 323.82 22.53 .301.29 4.63 65.07 38.40 26.67 0.667 80 3798 987 265.86 17919 445.05 28.84 416.21 6 21 67.02 38,40 28,62 0.716 90 4312 1035 352 29 268.65 620 94 36.91 584.03 823 70.96 38.40 32 56 0,814 100 4785 1053 446.41 389.96 836.40 47.25 789.15 10.81 73,00 38.40 34.60 0.865 110 5182 I03G 544.11 552.32 1096.43 60 49 1035.94 14.12 73.37 38,-10 34.97 0.874 120 5612 1010 654.92 766.17 1421.09 77.43 1343.66 18.36 73,18 38.40 34.78 0.870 130 5988 958 768.26 1044.37 1812.63 99.12 1713.51 23.78 72,06 38.40 33.66 0.841 140 6313 884 883 82 1392.03 2285.85 126.88 215897 30.72 70 28 38.40 31.88 0.797 150 6545 785 992.88 1859.04 2851.92 126.42 2689.48 39.61 67.90 38.40 29.50 0.737 160 6757 676 1103.42 2441.36 3544 78 207.92 3336.86 50.98 65,45 38.40 27.05 0.676 170 6910 553 1209.25 3181.75 4390.00 266.16 4123.84 65.54 62.92 38.40 24.52 0.613 180 7125 428 1330.24 4019.76 5350.00 340 68 5009.32 84.17 59.52 38.40 21 12 0.528 190 7301 292 1447.79 5310.31 6758.10 436,12 6321,98 108.02 58,52 38.40 20.12 0.603 200 7416 148 1549.95 6720.66 837061 558.24 7812.37 138.56 56.38 38. 40 17.98 0.449 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 — dobe sastojine, kako to učinismo i u priležećoj skrižaljci II. I tako vidimo, da bi prema toj, po nacelih o zemljištnom čistom prihodu pravilno sastavljenoj skrižaljci imala biti doba financijalne sječe ove sastojine, predmnievajuć dakako postignuće najvećega užitnoga iznosa (Boden-Nutz-Efektes) u 110. godini obhodnje, t. j . onda, kada nam se ukupni čisti prihod (bez kulturnih troškoya) izkazuje u iznosu od 1035´05 (b.) for. Nu prihod se ovaj sastoji iz sbroja svih medjutim unišlih dohodaka toli za drvo, koli za razne plodine, šiške i pašarinu, od koga se dobiva tek diobom te ukupne prihodne svote sa postotnim cinbenikom t. j . viškom jedinice za 110 godina brutovriednost od 73 for. 37 novč., a tek od ove ima se sad još odbiti glavnica čuvarsko-upravnih troškova u iznosu od 96 X 100 g = 38 for. 40 n., da dobijemo traženu čistu zemljištnu vrieđnost (zajedno sa porezom) u iznosu od 34 for. 97 n., tako da pravi čisti godišnji prihod iznaša samo 87.4 novčića. Naravno je pako, da je toli za mladje , koli i za starije sastojine taj iznos manji, pošto isti najprije do 110 raste, zatim opet pada, dok n. pr. već u 140. godini samo još 79.7 nov, iznaša. Iz toga pako sliedi, ne samo da su zemljištni čisti prihodi šuma u razno doba obhodnje raznoliki, već i to, da su isti u mladjih sastojinah dapače i negativni t. j . da takove mlade šume u obće ne davaju prihoda. Predpostavljajući nadalje, da nam pojedine 20-godišnje dobne perijode ove skrižaljke predpostavljaju jednake godišnje sjeČine, dobili bismo ono savršeno dobno razmjerje, kako si ga samo željeti možemo, a naravna je stvar, da bi u tom slučaju svaki tih šestara ili godišnjih sječina sam za se imao za čitave dobe obhodnje nositi sve toli uzgojne i dinge troškove, koli i sve ine prihodne terete svoje, dočim bi tek onaj još možebitno po tom preostali prihodni višak bio onaj. porezu podpadajući t. z. čisti zemljištni prihod. Ako pako tu istinu priznamo, to je nedvojbeno dokazano, da ima svaka pojedina godišnja, sječina ili šestar u šumi samo svoje vlastite troškove pokrivati i nositi, a da je posve nepravedno, ako rabimo eventualni prihodni višak takovih pojedinih sječina za podmirenje troškova inih pasivnih sječina. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 30 — Pomislimo li naime mogući slučaj, da se neki šumski posjed sastoji od samit branjevina ili bar još za dugo sječi nadoraslib sastojina, što ne samo da može biti, nego i mora biti u mnogih uredjenih gospodarstvih, to bi se moglo dogoditi, da bi vlastnika silili u onom slučaju, kad ne bi uzimali kod proračunavanja čistoga prihoda tih branjevina obzir i na starost istih, smatrajuć ih n. pr. sve dobnimi, na podmirivanje poreza nekih iluzornih prihoda, kojih isti faktično ne dobiva, dakle se isti ni ne mogu porezu podvrći, osim da zahtievamo od inih starijih sastojina, da im prihod bude služio osim podmirenju vlastitih troškova i izdataka još i za pokriće troškova i izdataka tih sada još bez svakoga prihoda nedoraslih sastojina! Promotrimo li pako postupak, što no ga katastar predlaže za ustanovljivanje tako zvanih čistih prihoda šuma, to vidimo, da se isti bitno razlikuje od pojma navedenoga postajanja i razvijanja drvnih glavnica; priznavajuć inake vriednosti istim ne priznaje sastojinam razne starosti, istovrstne stojbinske vrstnoće i vrsti šuma, raznoliki prihod, — dočim za prave troškove šumarenja priznaje tek samo troškove osnuća sastojine, zabacujuć time sam objekt zakona o zemljarinskom oporezivanju, naime pojam o čistom prihodu šumskoga zemljišta. Ustanovljujuć prihod prema popriečnim cienam zakonom ograničenoga razdobja, ustanovljuje godišnji čisti prihod tako, da količinu procienjene drvne gromade dorasle ili pako umišljene sječi dorasle sastojine i prihod nuzgrednih užitaka podieli sa ustanovljenom dobom obhodnje, po čem dobiva tako zvani nečisti popriečni prihod, od koga se onda popriečni godišnji uzgojni i upravni troškovi odbijaju (i to uzgojni troškovi u onom istom iznosu, u kojem su n. p. prije 100 god. izdani!); ostatak predstavlja onda po katastru čisti prihod, koji se ima porezu podvrći. Već prvi nam pogled kaže, da ovaj postupak ne valja, a to zato, što kod obračunavanja toga tako zvanoga katastralnoga čistoga prihoda stavljaju u razmjer jedinice nejednakih naziva, tražeć aritmetičnom razdiobom ovoga količnika sa brojem godina obhodnje neki popriečni godišnji prihod, koji se doduše može smatrati repartiranim godišnjim dohodkom podulje gospodarske obhodnje, ali nipošto čistim prihodom gospodarskoga zemljišta, i zato smatrajući ga takovim, veoma griešimo! |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 31 — Otežkujuća, dapače i umištujuća okolnost po svakog posjednika šuma je nadalje joS i u ministarskom naputku na str. 8. propisana skrižaljka o prihodu, koja izkazuje samo V stojbinskili vrstnoća i to s toli velikim popi´iečnim prihodom na drva, kakav se faktično u nas nigdje ne nalazi; ove su ustanove tim štetnije, što se žalibože godine 1877. naknadno izdane i ovu ustanovu ublažujuće ministarske naredbe, po kojih bi se ovi izkazi zbiljnim obstojnostim imali prilagoditi, u istinu ne izpunjuju. Držimo, da bi prema navedenom postanku i sastavljanju izkaza o drvnoj glavnici, zatim o izkazih, o predhođnih i nuzgrednih prihodih, o važnosti kulturnih troškova i tenieljih zakona ob oporezivanju zemljišta t. j . o zemljištnom prihodu, kakvi je u skrižaljkah I. i II. izkazan, bilo suvišno još i dalje dokazivati nevaljalost kao i nepravednost katastralnoga opredjeljivanja čistoga prihoda šuma. Medjutim ne leži glavni uzrok tomu toliko u samih ustanovah obće pravedne učine očitujućega zakona ob uredjenju zemljarine, koliko baš u samom provadjanju istoga. Po naravi kao i slovu zakona zahtieva se samo poznavanje, dotično ustanovljivanje zbiljnoga godišnjega prihodnoga viška, inclusive izdataka za porez, koji se prihodni višak ima tek za buduće onda jednoličnomu oporezanju podvrći. Jednolično ustanovljivanje toga prihodnoga viška pako za šumske kao i ratarske zemlje nepravedno je po šumarstvo, kako će nam to jasnije predočiti sliedeći primjer: Već smo prije iztaknuli, da se zemljištni kamati u šumarstvu, koje nam godišnji prirast na panju predočuje, mogu tokar pod konac gospodarske obhodnje prikupiti. Takovim prisiljenim spravljanjem tih svakogodišnjih priraštaja na drvu (zemljištnih kamato-kamata) pako nestaje po malo glavnica iliti ona drvna gromada na panju, koja nam predočuje sadanju vriednost u buduće tek sječi dorasle sastojine t. j . sadanju vriednost neke glavnice, koju ćemo tek po izminuću mnogih godina unovčiti, dotično dići moći. Bez dvojbe je dakle posjednik šuma, ma i proti svojoj volji, prisiljen, u iznosu vriednosti prihoda konačne sječe svojih šuma dići uz kamate same takodjer i onu glavnicu, koja je tečajem razdobja obhodnje, n. p. 100-godifnje, iz prištedjenih i svih dosad ne dotekavših kamata zemljištne |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 32 — glavnice prijašnjih godina postala, na sligni način , kao da je tim svakogodišnjim zemljištnim kamatam (prirašćaju) odgovarajući novčani iznos ulagao godimice na umnažanje u kojoj štedioni uz gospodarske kamate. Iz toga pako slieđi, da se i u toj, nehotice u šumarstvu poput ukamaćenoga novca prištedjenoj. drvnoj glavnici (gromadi) nalaze uz svakogodišnji tekući prirast (zemljištne kamate) takođjer i dalnji kamati samih tih kamata, dakle kamati kamata, koji se podnipošto ne mogu porezu podvrći, jer se svojevoljno sjegurno ni spravljali ne bi, kad bi u obće bilo po samoj naravi šumarenja moguće taj godišnji prihod godimice uživati. Vidimo dakle, da onaj iznos, koga dobismo na prije iztaknuti način proračunavanja čistoga prihoda, nije čisti zem- Ijištni prihod, već samo šumarska renta, sastavljena i opet iz rente zemljištne kao i drvne glavnice šume, a već i po samoj naravi se renta drvne glavnice ne smije identificirati sa čistim godišnjim prihodom (drvnim prirastom). Prema izkazanom u navedenih skrižaljkah o prihodu I. i II. imali bismo kod obračunavanja čistoga zemljištnoga prihoda za 110-godišnju hrastovu sastojinu na sliedeći način postupati: A. \»J*j2 = 47 kub. stop. po 10-5 novč.. = 4 fr. 94.« nč. Nuzgredni užitci (šiške, žirovina, paša itd.) 0 „ 85io „ Čini ukupno == 5 fr. 80 nč. Kulturni troškovi |ff. ....... . = 3.6 nč. Cuvarski i upravni troškovi. . . == 96.n „ troškovi ukupno 1 for. 00 nč. Onda razlika = šumarska renta = 4 for. 80 nč. - pravi zemljištni čisti prihod kao u II. = zemljištna renta = 0 fr. 87.+ ne. a drvna renta iznaša = 3 ., 92 „ Na temelju zakonskoga čla,nka VII. pako od godine 1875. i ministarske naredbe od 17. svibnja 1876. br. 24163, koja propisuje, da se ciene drva od 1855. do 1874. godine i ciene nuzgrednih užitaka od 1850.—1874. uzimlju u popriečnoj veličini, a upravni troškovi isto tako za razdobje od 1867. do 1872. godine, dozvoljavajuć ujedno, da se neunovčivi dio drvne gromade u obće izostavi, smio bi katastar uvrstiti primjerice navedenu šumu u II. razred stojbinske vrstnoće sa poprieCnim godišnjim |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 33 — prirastom (prihodom) na drvu od 2-5 kbm. po rali, a uzmemo li još nadalje: a) da je 40"/o gorivoga drva neunovčivo, ostatak pako da daje GO^/o građje i 40"/o cjepovnog drva; b) da je popriečna ciena drva od 1855. do 1874. godine u tom području popriečno 195 for. po kbm. gradje, za cjepovno drvo pako 34 novč.; c) da su popriečni prihodi nuzgrednim užitkom (paše, šiške i žiroviiie) ukupno godimice 53 novč. iznašale po rali, i d) da se kulturni, cuvarski i upravni godišnji troškovi po rali sa 1 f. namiruju, to bi dobili sliedeći čisti prihod izkazom: B. drvo a X 6 == 2..5 0.6 = 1.5 X 0.6 = 0.9 kbm. gradje po 1-95 fr. = 1-75 fr. 0.6 kbm. cjepanica po 0-34 fr. = 0-20.4 fr. nuzgredni užitci = 0´63 „ prihod čini ukupno 2-49 fr. Kulturni, upravni, cuvarski troškovi == 1-00 „ ostatak = šumska renta = 1´49 fr. po II. zemljištna renta = 0´87.4 „ a po tom ostane drvna renta u iznosu od ... . 0´61.6 fr. Vidimo dakle, da dobivamo za jedan te isti (šumu) pred met prema okolnostim do ti raznolika iznosa. Da je ovaj iznos toli za sječivne, koli i za nedorasle šume isto tako raznovrstan, samo se po sebi razumieva, pošto ne nalazimo o posliednjih niti u zakonu, niti u naputku ni spomena. Izpitujemo li nadalje točno postupak izkaza II., to ćemo vidjeti, da je zemljištni čisti prihod, odgovarajući starosti sastojine od 110 godina, i zbilja točno ter naravnom priraštaju drva odgovarajuće izkazan. Buduć pako da i ovdje kao i kod oranica zakon ob uredjenju zeniljarine želi samo zbiljni čisti zemljištni prihod porezu podvrći, kod tako zvanoga čistoga prihoda šume pako, kako je u A i -B izkazan, pribrojena je k zemljištnomu prihodu još i simo nespadajuća drvna renta, to je naravno, da ti iznosi ne mogu katastru služiti podlogom oporezivanja, kako će nam to u ostalom nižje sliedeći primjer bolje predočiti. Nu prije ćemo jošte nastojati dokazati istinitost izkaza II. kako i sliedi: Označismo zemljištnu brutovriednost spomenute 110-godišnje sastojine sa 73 fr. 37 n., od kojih nam |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 34 — 73 37 y 2´6 2-5o/g godišnja brutorenta = —^^—^-„^=7 = 1 for. 83425 novč. iznaša. Buduć pako da tu godišnju šumsku rentu ne možemo prije konca obhodnje dignuti, to će ista kamato kamatnim umnažanjem do 110. godine narasti na 1035 for. 94, koja nam svota predstavlja onaj brutoprihod po rali šume, kakov je i u II. izkazan bio. Za spomenuti primjer pako neka nam sliedeći navod služi. Stavimo da iznaša zemljištni brutoprihod neke oranice bez radnih troškova za trogodišnje obhodnje, sastojeći se u ´/a puste, ´/» ljetne i ´/´ ozimne sjetve, 8 for., nu da vlastnik taj godišnji prihod ne troši poput vlastnika šume, koji ga faktično godimice niti ne može trošiti, već da tih 8 fr. kroz 110 godina t. j . primjereno dobi šumarske obhodnje, uz 2-5´´jo ukamaćuje, to bi on time za 110 godina imao glavnicu od 564.4 X 8 =451 9 fr. 20 nč., od koje iznašaju izravna godišnja uplaćivanja 110 X 8 = 880 for., ostatak pako od 3639´20 for. predstavlja nam kamate kamata tih godimice uplaćenih 8 for. prihoda za 110 godina. Pa kad bi sada htjeo kataster na temelju ove, ukupni nečisti prihod te oranice predstavljajuće svote, čisti zemljištni prihod opredieliti na isti način, kako to kod šuma čini, to bi morao ,. 4519-20 ., ^^ „ ... ,.. . računom gdje -jr^ = 41.08 tor. čistoga godišnjega prihoda po rali toga zemljišta izkazati, dočim ipak faktični čisti prihod te oranice iznaša po spomenutoj pređmnjevi primjera samo 8 for. godimice, dakle za čitavih 41-08 for. manje! pošto se naime tih 41-08 fr. sastoji iz sbroja zbiljnoga godišnjega bruto prihoda toga zemljišta u iznosu od 8 for. i novčane rente kamata od 33-08 for (u šumarstvu vriednosti drva). Tim pako mislimo da je nedvojbeno dokazano, da je postupak opredieljivanja čistoga prihoda za šume i oranice po ustanovah našega katastra raznolioan. pak da bi se isto tako, kako kod oranica, s kod šuma smjela samo šumska renta, nipošto pako čista zemljištna renta uzeti podlogom oporezivanja, koji se postupak sjegurno protivi i istom duhu i slovu za]<;ona ob uredjenju zemljarine. Razmatramo li napokon primjerice još i zakon ob uredjenju zemljarine, kakov već od g. 1861. za kraljevinu Prusku postoji, i koji je donekle obzirom na temeljne ustanove sličan |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 35 — našemu, to vidimo, da se isti osniva na zasadi: da se pod stavkami cjenika (Tarifsatze) prihoda razumievaju samo one zbiljne zemljištne rente, koje se dobiju, ako se od nečistih pri hoda uz gospodarske troškove takodjer i kamati potrebne gra djevinske i inventarske glavnice u cielosti odbiju.* Uz to je prusko financijalno ministarstvo izdalo još i posebni tehnički naputak, kojemu je podloga isti način procjenjivanja, kakav je u nas, po slovu koga se imadu uzgojni, čuvarski i upravni troškovi u najobširnijem smislu rieči razumievati, nalažući osim toga, da se imade novčanim troškovom za prodaju drva, rendaturu, policiju i obće upravne troškove pribrojiti iznos od 60—90"/", za vanredne čuvarske troškove i izdatke, ter pokriće troškova kod raznih nepogoda itd. 30 do GO^/o iznosa. Isto tako propisuje rečeni tehnički naputak takodjer i skrižaljku prihodnih razreda, u kojoj stoje izkazi, valjani za visoku hrastovu šumu, u prispodobi s onimi u našem naputku ustanovljenimi u sliedećem razmjerju: a. u Pruskoj (120—150 g. obhodnja) I. II. III. IV. V. 62 — 70 51-69 35—48 24—33 , „, , . .,— . .—. . „—. ^ ^^ do 22 kbst. 66 55 42 29 h. kod nas (120—180 g. obhodnja) 96. 79. 64. 48. 32. kbst., od tuda sliedi, da naša skrižaljka o prihodu onu za Prusku propisanu za kakovih 50"/« nadmašuje! Velika narodno -gospodarska važnost šuma uz očevidnu pogibelj nepravednoga oporezanja istih i dokazi podkriepljeno nepravedno procjenivanje šuma prema onomu inih gospodarskih težatba dovoljni su uzroci, da se obraćamo molbom za pomoć, koja bi se bar djelomice uvaženjem sliedećih predloga pružati mogla: 1. Da se umjesto po naputku ustanovljenoga načina opredieljivanja čistoga prihoda propiše za provadjanje procjene postupak šumarsko-financijalnoga računa, kako ga u II. predočismo, primjerenom promjenom spomenutoga naputka u tom smislu. *) Vidi: Die Boden-iind landwii-tschaft)iehen Verhiiltnisse des preussiselien Staates Berlin 1868. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1881 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 36 2. a) Da se sbrižaljka o prihodu (na str. 8. naputka) ministarskim naređbam br. 30168 i 61112 od god. 1877. primjereno ter zbiljnim drvnim zaliham naših šuma odgovarajuće preiidesi. h) Da se mlađji dobni razredi ne procjenjuju istim načinom kao stariji, već samo faktičnim prihodom istih odgovarajuće. c) Da se dozvole za izdane uzgojne troškove dotičnoj vrsti šumarenja odgovarajući kamati. a samo zemljištna renta da se podvrgne porezu, i d) napokon da se čuvarski i upravni troškovi u najobširnijem smislu rieči, dakle zajedno sa izdatci uprave i administracije obračunavaju. Toliko 0 tom gospodin šumarnik Danhelovski u svojem djelcu. Priobćivši ga ovdje u cielosti, preporučujemo ga svim našim prijateljem na svestrano proučenje, kako je pako stvar od prevelikoga zamašaja po budućnost naših šuma, to se nadamo , da će naši upravitelji šumskih ureda stupiti u medjusobni doticaj te stvari radi, da tako, ma bilo još i u zadnji čas, nastoje zajedničkim radom veliku tu pogibelj bar umanjiti, ako već ne odkloniti; mi pako s naše strane biti ćemo vazda pripravni, u koliko je do nas, sve težnje u tom pogledu podupirati, toli priobćivanjem amo zasjecajućih razprava, želja ili poziva, koli i drugimi sredstvi, u koliko ista đružtvn i odboru pripadaju. Gojimo pitomi kesten. Pitanje, koju vrst uzgoja i drveća da uvadjamo u pojedinih slučajevih nuždne pretvorbe uzgoja naših rek bi još diljem neuredjenih il prastarih Suma, jedno je od najvažnijih pitanja našega dnevnoga reda. Ne bi li možda i ja mogao koju tu k povoljnomu riešenju istoga doprinieti, nakan sam u sliedećem svrsi primjereno saobćiti svoje nazore i uzroke, koji me prije svega nukaju plaidirati za uzgajanje pitomoga ili sladkoga kestenja u nas. Buduć da ćemo se vazda u takovih priepornih pitanjih ponajprije morati osvjedočiti o koristi i vriednosti uvadjati se imajuće nove ili bar za buduće glavne vrsti drveća u šumi, to držim shodnim prije svega spomenuti koju obćenitu ob uzgoju u obće i o jur postojećih kestenicih u Hrvatskoj na |