DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 221 ~~ U zimno doba sgustnio se je kroz ljeto u drvu sakupivši se sokj a i sva vlakanca sgustnuia su se; u ljetu nasuprot otvaraju se šupljice, te tako nastaje kretanje soka u cielom drvu; ako se hrašće u to doba godine posiece, predje kretanje tako u kis, te šupljice hrastova drva ostanu otvorene, što prouzrokuje, da će se drvo prije pokvariti i izvrgnuto biti zareznikom, ako se kora od drveta odmak ne oguli, ne izradi i sušiti dade. Drvo u zimno doba (u mjesecu studenu, prosincu i siecnju) obarano gubi manje, kad se izsuši, te polako sušec se nije izvrgnuto pogibelji, da će se razpucati, zatim je i crvežu mnogo manje izvrgnuto. Ovako opisuje g. Ettinger svaku glavnu vrst drveća i grmlja, čega radi upozorujemo pređbježno svakoga šumara i prijatelja šumske struke na ovo djelOj u kom će se nalaziti 190 vrsti drveća i grmovlja, od kojih 40 vrsti hrašća, što raste u Hrvatskoj i Slavoniji, a cielo djelo obsizati će do 20 tiskanib tabaka. Bazlicite viesti. (Uspjeli sađbe sjemenja, poslanoga po hrv.- slav. šumarskom družtvu pojedinim oböinam). C, kr. kotarski nred u Kostanjevcu (Žumberak) priobćio nam je izvještaje obćinskib ureda Sošice i Kalje o uspjehu posijanog borovog sjemena. Obćina Sošice javlja, daje dostavljeno joj sjerne posijati dala po lugarlh Šajatoviću i Kaniloviću dielomice u Šumi BoŠt, djelomice pako u predielju Popović Štula i Mitrovski Gaj; izviešćuje nadalje, da ista sadba nije imala nikakova uspjeha, pošto u prvo pomenuta dva predjela niti jedno zrno niklo nije, dočim u Mitrovskom G-aju jest nješto niklo, nu kasnije pako poginulo. Uzrok tomu neuspjehu pripisuje obćinski ured Sočice imenito tlu i hladnom podaebju istih predjela. U koliko nam je pako onaj predjel poznat, možemo jamačno zaključiti, da upitno sjeme nije svrbi shodno posadjeno i o istom nastojano onako, kako bi se imalo dapače, da se nije postupalo po naputku našega družtva. Obćina Kalje dala je svoj dio sjemena posijati u šumi Krugljak i u iz pašencu Pećno blizu crkve sela Pećno. Veličina naplodjene čestice iznaša u Krugljaku 350. hvati, a u izpašehcu Pećno 400 hvati. Odnosno tlo bje prije za sjetvu priredjeno, a uaplodba sliedila je u Krugljaku pod nadzorom obćinskog vjećnika Tome Grrubača. Obadve plohe su ogradjene. Položaj obadvih ploha jest prema jugu, a tlo primjereno prikladno, dapače nješfco mršavo (ondje zvano „pulica"). Kako je pako isto sjeme u pomenutoj obćini uspjelo, nije nam ništa dalje priobćeno. (Molimo za to, jerbo nam je potrebito za dahaje ravnanje znati). |
ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 222 — Promjene u šumskom osoblju: Imenovani su: gg. Šumar Milan Nikmann nadšumarom kod c. kr. šumskoga ureda u Ogulinu; c. kr. šum, vježbenik Roberto Fischbacb šumarom i pridieljen šumarskom odjelu kraj. zemalj. upravne oblasti; c. kr. šum. vježbenik Mile Drenovac šumarom u Vrbovinab; c. kr. šum. vježbenik Miladin pl. Štriga šumarom u Eujevcu; c. kr. šum. vježbenik Josip Zezulka šumarom u Begovom razdolju. Abiturient visokog uSilišta u Beču Ernest Czeisberger šum. vježbenikom kod c. kr. šum. ureda u Vinkoveih. Abiturient križevačkog učilišta Vinko Lončarič, šumarom u vojnom Križu. Abiturient Dušan Ilič šumarom kod otočke imovne obćine u Kosinju, Stjepan Subotičanec šum. vježbenikom kod gospodarst. ureda otočke imovne obćine. Moslavački šumar Yilim Dojkovič imenovanje privremenim nadšumarom i uprav, gospodarstvenoga ureda kod I. banske imovne obćine. Šumar Adolf Herzl postavljen je privremenim upraviteljem kod gospodarstvenog ureda gradiške imovne obćine. Premješteni su : g. šumar Franjo Müller sa drvo-provozno-kontrolne * postaje u Sv. Vidu c. kr. šumskom uredu u Otočcu; g. akcestit Antun Canić na pomenutu postaju. Reorganizacija šumarske uprave u Magjapskoj. Kao što je pojsnato, prelazi vrbovna državno-šumarska uprava iz resorta ministarstva financija u onaj ministarstva za poljodjeljstvo, kod kojega se u tu svrhu izabrao posebni šumarski odsjek sa sliedećim osobljem: a) zemaljski šumarnik, šumarski nadsavjetnik, šumarski savjetnik, dva nadšumarnika, jedan šumarski mjernik^ Četiri nadšumara i dva šumarska vježbenika, b) k šumarskomu nadzorničtvu: jedan šumarski nadsavjetnik, dva šumarska nadglednika, jedan šumarski nadzornik uz potrebno računarsko osoblje. Činovnici navedeni sub a) imati će voditi poslove vrhu onih 3 milijuna rali državnih šuma, oni sub b) navedeni pako imati će nadzirati provedbu ustanova novoga Šumskoga zakona. A gdje je hrvatski odsjek? (op. ur,). Šumarstvo na zemaljskoj izložbi u Gradcu. Poznato je, da je obđržavana ljetos tečajem mjeseca rujna zemaljska izložba u Štajerskom G-radcu. Izmedju svih izloženih predmeta bez dvojbe ue samo najinteresantnija BO i najbogatija bila je izložba šumarskih proizvodah i predmeta šumarske tehnike i obrti, predočujući dostojno tu po Štajersku toli va^nu granu narodnoga gospodarstva. Međju izložitelji zauzimlje državna šumarska uprava bez dvojbe prvo mjesto svojom izložbom modela, proizvoda, orudja, gospodarskih osnova itd. itđ. Nu i veleposjednici, poimence šumarske uprave gospoštija grofa Merana, baruna od Meluhofa, kneza Oetingen-Wallersteina, baruna Berga, A. L. vojvode delia Qratia, kao i naš zemljak Alexander Redi i mnogi drugi izložiše baš zanimivih i vriednvh predmeta. Kako se u nas za godinu 1881. pripravlja zemaljska izložba u Osieku, to ne bi sgorjega bilo, da 86 naši šumski uredi već i sada za vremena pobrinu, da budu naše inače bar na glasu šume hrvatsko-slavonske tom prilikom ne samo množtvom izlolenih predmeta, no i vriednošću dostojno zastupane! |
ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 63 <-- 63 --> PDF |
~~ 223 - Prilozi k šumskoj statistici virovitičke županije. Pod tim naslovom nalazimo poöara od broja 236. službenih nam „Narodnih novina" priobdeno veoma zanimivih ölanaka, proiztičudih po svoj prilici iz pera dotičnoga gospodina katastralnoga procjenitelja šuma, za koje bismo članke željeli u interesu stvari, da budu i po drugoj gospodi rečene branže za ina katastralna okružja domovine na5e nastavljeni, po čem ne samo da bi nam se pružao dragocjeni šumarsko-statistični materijal za eventualnu hrvatsku šumarsku statistiku, nego i koprena tajnosti, kojom je katastar dosada svoje djelovanje krio, nestala bi tako, a s njom. takodjer možda bar djelomice i ono veliko nepovjerenje posjednika i obćinstva s pram radnjam katastralnim! V Šumarska predavanja na kr. višem šumarskom učilištu u Križevolh u zimskom polječu 1880/81. Predavanja su započela 10, listopada, te se u ovom zimskom poljeću sliedeči predmeti predavaju: Uredjenje šumskoga gospodarstva, pet sati na tjedan; predaje gosp. profesor Dragutin Hlava. — Sadjenje i gojenje šuma, Šest sati na tjedan; isti. Državno Šumarsko upravoslovje, tri sata na tjedan; predaje Y. X. Kesterčanek. — Tehnologija drva i uporaba šuma, pet sati na tjedan; isti. — Novčana promjena Šuma, dva sata na tjedan; isti. —Enyclopedija šumarstva, dva sata na tjedan; isti. -— Čuvanje Šuma^ pet sati na tjedan; predaje Vladimir Kiseljak. — Lovstvo, dva sata na tjedan; isti. — Šumarska zoologija^ Četiri sata na tjedan; isti. — Šumarsko graditeljstvo, dva sata na tjedan; predaje profesor Fr. Kružić. — Geodezija, tri sata na tjedan; isti. — Narodno gospodarstvo^ tri sata na tjedan; predaje profesor Josip Prugovečki. —- Zakonoslovje, dva sata na tjedan; docent Dr. Yalenko--^ Agrikulturna lučba, tri sata na tjedan; profesor A. ßussi, — Matematiku i deskriptivnu geometriju, predaje devet sati na tjedan profesor Ivan traznicky. — Broj slušitelja Šumarstva na zavodu danomice raste, tako ^a ove godine polazi preko Četrdeset kandidata predavanja za šumarsku ´^fcruku. Konačnomu izpitu podvrglo se prošlo godine ukupno deset abi^ nrienta, od kojih budu trojica $ odlikom, a petorica jednostavno za praksu *03posobIjenimi proglašeni. Pobliže vidi izviešce za godinu 1879/80. Kranjsko-primorsko Šumarsko družtvo. Poznato našim članovom sa lanjske kraške škiikštine, obdržavalo je na dne 23. i 24. listopada t. g. svoju petu redovitu glavnu skupštinu u najbljlžjem našem susjedstvu, naime u mjestu Eatschach tik kamenoga mosta, i u Ljubljani. Žaleč što nam je bar za sada još nemoguče izviešce o samom tom sastanku srodne nam slovenske braće šumara donieti, spomenuti ćemo program skupštine: Dne 24. listopada u 9 sati jutL´om; sastanak ucestnlka u Batschaehn kraj Zidanog mosta; zatim izlet u šume gospoštije Scharfonbergera pod vodstvom g. šumarnika Montza Scheyer-a. Na večer n 6^2 ura odlazak vlakom put Ljubljane. Dne 24. listopada u 9 sati prije podne družtvena sjednica u Ljublani sa sliedečim dnevnim redom: 1, Razmatranja ob izletu; referenta šumarnik Josip Obereigner i Sumarnik M. Scheyer., |
ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 64 <-- 64 --> PDF |
~ 224 -" , 2. Uzroci i posljedice prekomjernog umanjivanja Šume, g osobitim obzirom na propadanje Šumarskih odnošaja unutar granica djelovanja družtvenih ölanova, sredstva tomu na uztuk. Referenta c. kr. savjetnik šumarstva Herman vitez Guttenberg iz Trsta. 3. Izviešće stanja umjetnoga poŠumljivanja na Kranjskom kraŠu; referenta c. kr. šumarski nadzornik Vet^eslav Goli. 4. Izviešće o djelatnosti i stanju družtva g. 1879/80, Lugarski tečaj na kr. šum. učilištu u Križevcih. Kako čujemo, kani visoka kr. zemaljska vlada ved do godine na našem Šumskom učilištu otvoriti više tjedana traju<5i t. z. lugarski tečaj, kojim bi se našim izsluženim podčastnikom a i mnogim lugarom pružila sgodna prilika steci si potrebito strukovno spoznanje za lugarsku službu. Nadamo se pako svakako, da će visoka kr, zemaljska vlada prije nego li pređje k izvedenju te toli nuždne nu i težke zađače sazvati enquettu šumara, da oni uzmognu svoju u tom u prvom redu njih se tičučem pitanju reći. Šumarska akademija u Hochenheimu u Würtemberzkoj biti če ukinuta, a u mjesto nje postaviti će se za šumarsku struku na državoslovnom fakultetu univerze u Tübingenu posebne stolice. Kažu da je medju ostalim toj promjeni uzrok takodjer i svakim danom padajući broj slušatelja, koji da vole ići u BeČ ili Monakov, nego li na izoliranu akademiju, -^ l>og zna, hoće li se kada i naše križevaČko učilište u Zagreb, to stecište sve naše kulture, preseliti?! Kakovo valja grmlje uzeti za živice? (Iz 4. svezka „Centralblatt fiir das gesammte Forstwesen)." Posve je jasno, da treba prema okolnostim i željenoj svrhi uviek odabrati drugu vrst grmlja za živice. Pri nasadjivanju takovih živica nije dosta gledati samo na njihov vanjski oblik i gustinu, već se takodjer zahtieva, da pružaju koristnim pticam za gnjezđenje dovoljne zaštite i đa se odabere takovo grmlje, koje razni zareznici toliko ne oštećuju. Tmasto grmlje, kao crni i bieli glog, izgrizu rado zareznici i nakazuju svojimi gusjeničnjaci, isto tako kuriku, sriemzu i bekovinu od netrnaste živice; manje trpi ste strane: vašćije groždje, bazga i ogrozd. Posve Čisti od zareznika ostaju poimence bagrem i bieli grab, nadalje kalina, drienak i klen, napokon lieska, krkavina i pustorJlj. Eazne divlje ruže napadaju doduše neki kukci, zavijači i pilatke, nu vrtne ruže stradaju u tom obziru mnogo vise-, u ostalom pružaju mnogobrojne siške, u kojih se nalaze ličinke ružinoga šiškara, sjenicam i djetelom dobru hranu zimi. I briest, koji je inaČe čist od zareznika, daje u ravnih dolinah blagoga podneblja dobru hranu sjenicam i carićem itd., jer na lišću stvaraju se uslied uboda nekoga ušenca (Schizoneura languinosa) šiške kao Šaka, i u tih nalazi se pozeblih usenaca bez broja. Pri živiČenju treba prema položaju zemljišta gledati na to, da bieli grab činja glavni okvir, a ostalo grmlje da je samo mjestimice primješano. Na obroncih i pećinastih mjestih, na poljskih medjah i nepristupnih mjestih dobro je živIČiti divljim ogrozdom, šipkom i kupinom, kao što i crnim glogom. Kraj puteva može se više rabiti grmlje bez trnja, kao bieli grab, kaiina, drienak, bazga, klen, betest, pasdrien, žutika, kozja krv, vašćije groždje i si. Ima li u takovih živicah još vrlo trnjaatoga grmlja i penjalica, rado se u njih pridržavaju |
ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 225 ~ slavniji, pjenice i male pjevke. Na nepristupnih, tmastim grmljem zarašteuih mjestih pridržavaju se osobito žutarice, konopljarke, takodjer i svrakoperi, crvendaći i carići; na Šumskih medjah, u gajevih i kraj potoka nalazimo zelenih Hstnica (Laubvögel) svake vrsti. Što se tiće izhors. grmlja za živicu u pojedinih slučajevib, spomenuti ćemo sliedeće: Uz proste željezničke napise mehkim tlom dobro je živićifci bielim grabom; gdje podneblje dopušta^ valja takodjer bieli dud; i bagrem može se rabiti za visokuživicu uzduž želj. pruge, buduć brzo raste, vrlo je trnast i prost od žare znika. Kraj puteva i oko travnika shodne su razne vrsti surućica ili osinka^ koje ne treba toliko klastriti^ a daju gustu, od zareznika Čistu, živicu kao n. pr. Spiraea carpinifolia, Sp. sorbifolia i m. dr. Abies DougSasii LindL (Iz „Centralblatt für das Forstwesen 1880.) Ova se omorika u novije doba mnogo preporuča za sadnju u velikom. Abies Douglasii, rastuća na neizmjernom prostoru medju britičkom Kolumbijom i Kaliforn-jom, tek je godine 1826. donesena u Europu i od onoga vremena mnogo se sadi kao ukras, a rad svojih osobitih svojstva može se ubrojiti medju najkoristnije drveće. Hvale ju, da brzo raste, a drvo da je izvrstno. Vrlo Cesto poluĆi visinu od 60 — 75 metara, a našlo se je i 90 met. visokih stabala. Kako brzo raste u mladosti, može se viditi iz toga, što kod 5 — 6 godišnjih stabalaca znade biti izdanaka, dugih jedan metar i još vise. Sto se tiće kakvoće drva, konstatiralo se je u Cherbourgu i Woolwiehu pokusi, potieanimi od englezke vlade, da je prosto od svrži i da može veh´k teret nositi, u cem nadkriljuje sve drugo poznato iglasto drveće. Sto se opet tiĆe zemlje, gdje rastCj ćini se da Abies Douglasii ljubi ponešto vlažno, pjeskom i šljunkom izmiešano ilovasto tlo, nu da raste i u drugom tlu. Da nije na zimu ni najmanje osjetljiva, pokazala je prošla zima. Zima od 22 stupnja Reaumura, koja je igle od Abies Nordmaniana Lk, opurila, nije joj Škodila; samo ako se vrieme naglo mienja, te je Ćas raraz, ćas rosa, trpi ona, kao što i mnoga druga slična Šumska stabla, ali buduć dosta kasno tjera, ne Škode joj toliko kasni mrazovi. Trajnost svoju pokazala je Abies Douglasii u vrtovJh oko Beča, gdje ima više eksemplara, osobito prošle izvanredno stroge zime. Doc^im joj nije ista ni najmanje nahudila, su Pinus Casiocarpa Hook , Cedrus Deodora Lond., Pinus ApolHnis Ant., Abies Morinda Hord., Pinus Nobilis Dougi. od zime mnogo trpile; Wellingtonia nasuprot nije ništ oštećena. Svakako zaslužuje Abies Douglasii, ako i nije visinom prva medju svimi koniferami, da se radi drugih svojih svojstva ubraja medju najbolje šumsko drveće, Prodaja državnih krajiških šuma. Na dne 14. listopada t. g. držana bje kod c. kr. glavnoga zapovjedništva kao krajiške zemaljske upravne oblasti u Zagrebu javna dražba glede 3034 rali sume krajiške investicijonalne zaklade, koje su na 1,840.000 for, procienjene bile. Prodana je pako samo jedna trećina, a dostali su i to: Vilim Verhan iz Županja šumu Bok za ^97.605 for., Hiller i drugovi iz Vukovara šumu Sveno za 77.596 for., Samuel Weiss i drugovi iz y^agreba šumu Blata za 243.811 for., napokon A. Friedrich iz Siska šumu Smogva za 24,470 for^ ukupno dakle za 643.482 for. Novac se, kako je poznato, imade upotrie_ biti za dogradnju željezničke pruge. Sisak-Novi. 15 |
ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 66 <-- 66 --> PDF |
-^ 226 — Veleposjed i katastralna procjena. Velika se je opozicija pojavila ti najnovije doba po svih naših javnih glasilih proti jur već malo ne dogotovljenomu katastralnomu operatu, I gornjo-hrvatski se je veleposjed na dne 17. listopada bio u Zagrebu sastao u privatnoj konferenciji pod predsjedništvom presvjetloga gosp. baruna Eerd. Inkeja, hrvatskoga zastupnika u zemaljskom povjerenstvu. Konferencija ta zakluöila je medju ostalim putem preuzvišenog g. bana kod ministarstva financija isposlovati, da se svi potrebni katastralni operati imaju u buduće kotarskim katastralnim povjerenstvom na proućenje predložiti. Slićni pređlog stavio je već odavna, koliko nam poznato, i nag velezaslužni šumarnik miholjaSki A. Danhelovski. (Bukvica.) Dokazano je, da je za gumogojstvo potrebno manje radnih sila, nego za druge struke privrede, koje se bave obradjivanjem zemlje i upravo u tom leži taj sa gospodarstvenoga gledišta toli nepovoljni raomenat za uharnost šume. Pa ipak premalo se cieni gospodarstvena važnost, buduć se zaboravlja na nuzgrednu porabu. Ako korist od iste i ne pripada uviek gospodaru, pruža ipak nuzgredna poraba narodnomu gospodarstvu znatan dohodak te može kadkada obzirom na novćani dobitak i nadnicu nadilaziti i glavnu porabu sume. U mojih redovitih godignjih bilježkah o mieni ciene gumskih proizvoda na sisačkom trgu mogu štovani Čitatelji medjti ostalim uviek naći takodjer bilježku o cieni žira, Žvr je zadnje vrieme na sisačkom trgu obična roba i razašilje se u manjoj množini na sve strane monarkije, dapače i u inozemstvo, osobito u Francezku. Tomu se neće nitko čuditi, jer slavonski hrasti lužnjaci poznati su po cielom svietu , pa se lahko dade protumačiti kako se kupuje njihov plod i u dalekih krajevih za sijanje, budi pokusno, budi u velikih kulturah. Mnogo ga se takodjer troši u tvornicah kao surogat u razne svi*he. Kao sto žirom, počima se ove godine takodjer trgovati bukvico m (za sjetvu). Trgovačka kuća F. Persoglia u Sisku, koja najviše trguje žirom u veliko, uvela je i bukvicu u svoju trgovinu, te je već dobila znatnih naručbina iz Francezke. Buduć je ova nuzgredna poraba nova kod nas, služiti će ovogodišnji rod najviše samo studiju, da se uvede u trgovinu^ jer sad ne dade se još ništa stalna o cieni, dobitku i t. d. reći. — G. Persoglia sklopio je glede toga ugovor sa drugom banskom imovnom obćinom, te je šumarina 1 hektolitra udarena za sada na 97´5 novč. Kupiti bukvicu čitavoga šumskoga kotara ne bi se još moglo preporučivati, jer to ovisi 0 ambiciji pučanstva za tu zaslužbu i o razpoloživih radnih silah. Da li odgovara eiena od 97-5 nove,, ne mogu sad prosuditi, buduć mi manjka svaka pouzdana podloga za to, a od g. Persoglie kao i ostalih trgovaca ne može se ništa saznati. Stoga valja mirno počekati te praktičnim taktom nastojati gto saznati, da se uzmogne prava vriednost ove nuzgređne porabe ustanoviti. Budući se žir prodaje samo po težini, može se za lOO kgr. bukvice uzeti sHedeća ciena; |
ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 67 <-- 67 --> PDF |
´^ 227 — 1 hktl. = 45 kgr-, po tom 100 kgr. 2-2 hektol. po OV´^io novo for. 2-lb^lio Skupljanje (za mjerov 1 for. dakle za 100 kgr.) ... . j, 3-50 Odpremanje do poprečne udaljenosti od 50 km. za 100 kgr. „ 35 Troškovi . 30 Skupa for. 6-29-^/io K tomu valja misliti na to, koliko se bukvice pokvari i posuši, zatim pridolaze dobitak za poduzeće i kamati od glavnice. i Ako ima poduzetnik pri takovoj cieni još dobitka, namit´ie nam se nehotice pitanje : nije li eiena od 4 for. 50 novč. za metr. centu žira preveć malena, dočim se inože u tolike svrhe rabiti ? 0 tom ne imamo sjegurnih podatakaj prem je to pitanje vrlo važno. Akoprem nije ova nuxgredna poraba ođ tolike važnosti kao druge šumske porabe, ipak je za narodnu privredu važnija nego što bi na prvi mah mislili. Ne gJedaju(5 na to, da 6.e uvađjanjem bukvice u trgovinu naše dosad skoro bezkoristne bukove sastojine pružati znatnu korist, joŠ više 6e se pomagati siromakomi i za rad još nesposobnim Ijudem, dakle djeci, da si zasluže po koji novčić. Pa baŠ gdje u Hrvatskoj ima najviše bukovih Šuma, vlada i znatno siromaštvo; samo jedan pogled na naŠe domaće odnošaje pokazati če nam to. Na površini od 5´437 mirijametara, na kojoi živi 19.700 ljudi, večinom siromaka, a med timi nekoliko imučnijih zadruga, posjeduje druga banska imovna obćina svoje bukove sastojine velike 13.720 hekt-ara, a skoro isto toliko erar. Ođbijajuć zabrane, progajine i mlade šume ostaje po prilici 8.600 hektara rodnih sastojina. Prem je prema predjelu vrlo različito, koliko put se vraćaju žirovne godine, može se ipak u našem podneblju uzeti svakih šest godina jedna ciela žirovna godina, pol i Četvrt žirovne godine. Po tom dobilo se od spomenutih 8.600 hektara u vremenu od šest godina, — raČunajuč rod od 1 hektara kod ciele žirovine sa 583 kgr. ili 13 hktl, — 5.013.800 kgr. ili 111,420 hlt. Od toga ćemo od biti 20*^^0, budač se ne može sva bukvica pokupiti, te po tom ostaje 4,0011.040 kgr- ili 89.136 hlt., ili poprečno na godinu 668.506 kgr. = 14522 hlt. Računamo li poprečno 50^/o za služnosti, ostaje do 7.000 hektol. Što daje imovnoj občini dohodak od 6825 for., sakupljačem zaslužbe od 11.200 for. a pošiljačem svotu od llOOO for., i tim bi se dohodak naroda povećao za 19.125 for.! Dodajmo još k tomu erarske Šume, koje ne trebaju obzira imati na služnosti! Pa sve to može se učiniti za vrieme od 21 dana. Dosada bio je dohodak od te nuzgredne porabe dakako neznatan, nu uzrok stoji samo u tom, što si nije nitko dao truda, da ovaj plod sakuplja i prema svrsi rabi. Kakav će biti učin u zbilji, rado ću priobćiti posije te svoja studija svojim cienjenim drugovom do znanja staviti, ili da izreknu o njih svoje mnienje ili — ako je moguće —, da se njimi okoriste. Nadšumar: Pausa, |
ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 68 <-- 68 --> PDF |
- 228 P. n. gospodi članovom! Kako iznos zaostataka družtvenih prinosa od godine do godine raste, a kako s druge strane i izdatci družtva sve to veći bivaju, to se je „upravljajući odbor´´ našao prinukanim već opetovano koli pojedinu gospodu članove osobno, toli sye ukupno sjetiti dužnosti uplaćivanja družtvenih prinosa i dugoya. Za doskoöiti svim izgovorom i tegotnomu piskaranju objelodanjen bi u posljednjem broju ovoga lista takodjer i toĆni izvadak blagajničkoga dnevnika s izkazom svih dužnika, dugova i zaostataka. Nu buduć nisu uzprkos toga ti zaostatci još ni danas većim dielom namireni, to se upravljajući odbor ovime još jednom obiaća molbom na p. n. gospodu članove, u koliko još nisu svojih dužnosti ma s kojih uzroka izpunili, da cim prije izvole te svoje zaostatke predsjednictva družtva poslati, jer bi inače odbor i u interesu obstanka družtva bio prisiljen dotične tražbine putem javnih glasila od dotične gospode potražiti. Upravljajući odbor. krv. slav. šum. družtva. Stanje družtvene blagajne od 1. srpnja do konca rnjna 1880. for. ne. for. nč. Ostatak konct^m lipnja 1880. u gotovom .. . * 414 33 49G 27 . 1 Ukopno 9t0 00 G4 Ostatak.. .. 674 96 i to H gotovini... 574 96 Tražbine: Na redovitih prinoseih pravih članova i prijavljenih obećanih prinesoih podupirajueih članova (za g, 1878 1879 i 1880) 1300 53 Tražbine za uvrstbu oglasa u šumarskom listu,...... . 33 Svota tražbina ... . 1333 53 Upravi lajući Od bor. |