DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 221 ~~ U zimno doba sgustnio se je kroz ljeto u drvu sakupivši se sokj a i sva vlakanca sgustnuia su se; u ljetu nasuprot otvaraju se šupljice, te tako nastaje kretanje soka u cielom drvu; ako se hrašće u to doba godine posiece, predje kretanje tako u kis, te šupljice hrastova drva ostanu otvorene, što prouzrokuje, da će se drvo prije pokvariti i izvrgnuto biti zareznikom, ako se kora od drveta odmak ne oguli, ne izradi i sušiti dade. Drvo u zimno doba (u mjesecu studenu, prosincu i siecnju) obarano gubi manje, kad se izsuši, te polako sušec se nije izvrgnuto pogibelji, da će se razpucati, zatim je i crvežu mnogo manje izvrgnuto. Ovako opisuje g. Ettinger svaku glavnu vrst drveća i grmlja, čega radi upozorujemo pređbježno svakoga šumara i prijatelja šumske struke na ovo djelOj u kom će se nalaziti 190 vrsti drveća i grmovlja, od kojih 40 vrsti hrašća, što raste u Hrvatskoj i Slavoniji, a cielo djelo obsizati će do 20 tiskanib tabaka. Bazlicite viesti. (Uspjeli sađbe sjemenja, poslanoga po hrv.- slav. šumarskom družtvu pojedinim oböinam). C, kr. kotarski nred u Kostanjevcu (Žumberak) priobćio nam je izvještaje obćinskib ureda Sošice i Kalje o uspjehu posijanog borovog sjemena. Obćina Sošice javlja, daje dostavljeno joj sjerne posijati dala po lugarlh Šajatoviću i Kaniloviću dielomice u Šumi BoŠt, djelomice pako u predielju Popović Štula i Mitrovski Gaj; izviešćuje nadalje, da ista sadba nije imala nikakova uspjeha, pošto u prvo pomenuta dva predjela niti jedno zrno niklo nije, dočim u Mitrovskom G-aju jest nješto niklo, nu kasnije pako poginulo. Uzrok tomu neuspjehu pripisuje obćinski ured Sočice imenito tlu i hladnom podaebju istih predjela. U koliko nam je pako onaj predjel poznat, možemo jamačno zaključiti, da upitno sjeme nije svrbi shodno posadjeno i o istom nastojano onako, kako bi se imalo dapače, da se nije postupalo po naputku našega družtva. Obćina Kalje dala je svoj dio sjemena posijati u šumi Krugljak i u iz pašencu Pećno blizu crkve sela Pećno. Veličina naplodjene čestice iznaša u Krugljaku 350. hvati, a u izpašehcu Pećno 400 hvati. Odnosno tlo bje prije za sjetvu priredjeno, a uaplodba sliedila je u Krugljaku pod nadzorom obćinskog vjećnika Tome Grrubača. Obadve plohe su ogradjene. Položaj obadvih ploha jest prema jugu, a tlo primjereno prikladno, dapače nješfco mršavo (ondje zvano „pulica"). Kako je pako isto sjeme u pomenutoj obćini uspjelo, nije nam ništa dalje priobćeno. (Molimo za to, jerbo nam je potrebito za dahaje ravnanje znati). |