DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 58 <-- 58 --> PDF |
^- 218 "^^ Drvo ove vrsta brasta ima mnogo bielika, te bjelik broji 10—12 godišnjih prirasta; ti sazrieli pojasi bielika pretvaraju se vremenom redomice u tvrđo drvo. Kada su se najbliže stojeći pojasi bielika pretvorili u zrielo drvo, onda je ono tek izvrstno za lies i raznovrstnu gradju u subo i vodu, nad zemljom i pod zemljom, rabe ga mnogi zanatlije, osobito baSvari, kolari, stolari, i drvodjelci. Izradjiva se takodjer na duge, koje se na sve strane svieta izyoze. Daje se dobro ciepati, cisto djelati i blanjati (isti ga stolari rabe i ngladjiva), a najpouzdanija je gradja za brodove i mostove. Za ogriev valja dok je mlado; kad ostari i izprbne, slaba daje vatru, a ugalj (žeravica) trni se brzo. Druge uzgrednine, što ib imamo od ovoga hrasta, jesu kora gladka mlada hrašća, koja se rabi za strojenje koža, zatim žir, izvrstna hrana za svinje, koji osobito obilno rodi na starom hrašću. U sredini mjesta Krvavice, belovarske županije, nalazi se orijaški visok i jako razgranjen hrast, koji je mjerio u obsegu poprsja godine 1880. 700 em.j a može mu biti do 500 godina, kako mi tuj dokazaše, radja fiesto žirom, a kad dobro urodi, daje 12 — 15 mjerova Žira. Drug nalazi mu se u mjestu BolČu (županije belovarske), pred crkvom, koj obično Žirom rodi, ima u obsegu poprsja 390 cm.; može mu biti preko 300 godina. Oba pomenuta hrasta podpuno su zdrava. — Takovih spomenika od brašća riedko se gdje nalazi; pa kako bi liepo bilo, da su se obĆine na uspomenu svečanosti srebrnoga pira vitežkoga si cara i kralja Franje Josipa I. i mile si carice i kraljice Jelisave, obdržavana dana 24. travnja 1879. mjesto učinjenih si nasada raznovrstnoga drveća izvan šume odvažile odabrati liepu odraslu, mladu hrastovu Šumu od 10 — 20 rali i loj svrhi prikazati, što bi moglo biti pravim spomenikom za vige stoljeća, pa bi se dojduĆe generacije mogle tomu više diviti, nego li i*az;koŠjem nazidanim spomenikom u gradovih, tiem viŠe kad se osvrnemo na sadašnje okolnosti, gdje se hrastove Šume ni malo ne štede, ve<5 se hrašće Čim je nešto za porabu naraslo, obara, pa se nakon jednoga stoljeća neće niti moći vjerovati, da je moglo u Hrvatskoj i Slavoniji po Šumah biti tako orijaškoga hrašća, kakova smo sada iz pojedinih predjelih u opisu spomenuli. Osim toga rodi ovaj hrast mastnimi šišaricami, izvrgnuvšimi se (mjesto u žir) uplivom mušice (j^quercus cynips calycis"^, koja meće prigodom cvietanja svoj upljuvak u pojedini plodni eviet. Šišarice rabe kožari strojeć kože, osobito za djonove, a okrugle, gladke ,sišarke upotriebljavajn se za crnilo i mastilo. Pogledom na svojstva hrastova drva primjetiti je ovo : Sto se tiče težine hrastova drva, zavisi to od starosti, kakvoće zemljišta, položaja, dobe sječnje i stupnja suhoće, Hra |