DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 54 <-- 54 --> PDF |
-- 214 " hol. stroju. Za prosti papir dovoljno je jednokratno bieljenje sa 25% solicna vapna, bod još prostijega papira dostaje i 167oStanicevina može se takodjer bieliti soličnim plinom, nu ovo bieljenje je dosada bar još nepraktično. Drvnina dodje naime kroz sredobježni (centrifugalni) stroj ili preše u spremnjak sa luknjami, gdje se pomoću valjaka oslobodi vode: odavde đodje opet u zidane prostorine, gdje ostane jedno 8 sati u plinu.. Posije bieljenja od 4—5 sati mora se staniČevina ostaviti u boL stroju još 24—36 sati u doticaju sa vodikovom soliöinom, jer stanicevina može mnogo više solika upijati, nego li tvar od trulja. Nije dobro ugrijati tvar u stroju, jer to škodi boji. Papirština dade se sušiti u komorah, kojim su pod i zidovi do stanovite visine izzidani opekami provrtanimi kao rešeto. Kroz poluvaljkast izsjek načine se vodotečine sa kutom priklona od 10 stupnjeva, i timi pospješuje se odticanje vode. Drvnina naprotiv najbolje se liši vode na valjnom stroju. Ü tiskalu na valjcib gubi stanicevina do 607o vode. Nu stanicevina, odnosno drvna vlaknina, ne upotriebljava se samo za papir, vec i za druge stvari, kao: a) za sgotav- Ijavje umjet. slon. kosti b) sgotavljauje razprštila (Sprengmittel), osobito pyroksylina,- c) za izpunjanje jastuka i strunjača, mjesto konjskib struna; d) stvaranje ceceljne kiseline, a napokon u novije doba f) za ukrasivanje stolarskih radnja i t. d. Kako se spomenuti predmeti izrađjuju iz stanicevine, ne možemo ovdje razlagati, nu spomenuti ćemo ipak to, da se stanicevina u svrhu imitacije slonove kosti pomješa sa tutkalom (klijom), stipsom i sadrom od alabastra; razprštila priugotavljaju se iz drvnih vlakanaca pomoću sumporove kiseline, dočim se za produciranje drvne vlaknine iz omorike, lipe i bukve u strunjače (na mjesto konjskih struna i haluge) moraju drvni odpadci kuhati u jedkom soličnom lugu. Ceceljna kiselina tvori se nplivanjem jedkoga vapna na drvne pilotine; burad i posudje od papirštine napokon pravi se iz tutkalom pomješane kašine pomoću velikoga tlaka. Svake godine sve se više potroši u ove svrhe, stoga se je nadati, da. 6e fabrikacija stanicevine vrlo narasti. Nu da.i ne ima od stanicevine druge koristi do li te, što se rabi u papiranah, ipak ne može o tom biti dvojbe, da će ona skoro biti važnom robom u domaćoj trgovini i obrtu. Iz statističkih podataka bo znamo, da se u samoj Austriji i Njemačkoj potroši u |