DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 51 <-- 51 --> PDF |
^ ´211 — , sodom i pomoću vrlo velikoga tlaka. Neprestano proučavanje ove metode dovelo je konačno do toga, da se je u novo sagradjenoj papirani u Englezkoj sgotovilo papira iz same staničevine, bez primjese trulja, i tiem je dokazano, da se može staniöevina bez primjese trulja upotriebiti za papir. Kod razliöitik drugib postupaka upotriebljivali su solne i dušikove kiseline, koje su tako dugo djelovale na sitne oštru zine (Hobelspäne), dok su se kod istib pokazala pojedina vlakanca; zatim metnulo se je drvo u jedak lug tako dugo, dok se je razpalo. Nu kod ovakova postupka rabljena kiselina ne može se više upotriebiti, a posude moraju biti iz dobroga i čvrstoga materijala. Kemickim putem dobivena staničevina nadkriljuje svojom kakvoćom stanicevinu, dobivenu mekaničkim postupkom, osim toga može se, kako već rekosmo, sama za se upotriebiti za fabrikaciju papira. Dobitak stanieevine jest naravski vrlo različit, te odvisi ponajviše od kakvoće drva, aü može se ipak udariti poprečno na kakovib BO—40%. Najviše dobiva se iz debla. U novijih tvornicab dobiva se staniöevina ovako: Drvo se oguli i posebnim strojem razreze na komadiće, duge lem. široke lem., a debele 0´5cm.; da se pako postigne što veća jednakost, dadu se u raffineur. Sasječeno drvo đođje zatim u razrešetane posuđe od lima, a s ovimi meće se u borizontalno ležeći kotao, napunjen drvi, zašarafi se i pomoću sisaljke napuni sodicnim lugom, pa to skuba. Nakon nekoliko sati je postupak gotov; kotao pusti se još neko doba zatvoren, onda se lug odlije, a u njem ostavše drvo je staničevina. Ova se izluženjem očisti od prianjajuće za nju mrke tekućine, zatim se pomoću posebnih sprava razbije i opere, napokon rešeti očisti od pjeska i trieska, te (u formi luka) vlažna ili sušena razašilje u papirane. Posije kuhanja i izluženja ostavši lug odtiče u veliku, pHnoYi ugrijanu spremu od lima, a odavde dodje u dugu otvorenu peć, gdje se uplivom vatre sgusti u smolastu tvar i kalcinira, pri čem organičke sastavine propadaju. Ovako dobivena ugljicno-kisela soda učini se opet pomoću vapna kaustičnom i iznova rabi za fabrikaciju. Ovim načinom dobiva se opet 80—90% rabljene već sode natrag. Yriedno je još spomenuti postupak, što ga je u najnovije doba praktički izveo prof. dr. Mi cer li eh, buđuć ima ovaj po |