DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 209 — se stvara iz ugljika, vodika i kisika, Stanicevina nalazi se po tom u svih bilinah, poimence pako u drvlju, skupa sa t, zv. otvrdjujućimi (inkrustirende^ materi]ami, a obkoljena je ligni* nom ili drvninom. Što se tiče postanka stanicevine, misli se^ da postaje stvaranjem stanica iz ugljikovodika. Kemičaru, biljoslovcu, kao sto i svakomu naobraženomu šumaru (u novije doba i trgovcu) jest stanicevina poznata stvar, pa što se i manje spominje za sad u naših trgovačkih izviešćih, uzrok je tomu s jedne strane samo slaba produkcija iste u austro-ugarskoj monarkiji, s druge strane okolnost, što se stanicevina toliko ne traži, da bi se tim svratio materijalni interes naših trgovaca na taj predmet. Nu baš zato valja da „šumarski list" kano organ hrvatsko-slavortskoga šumarskoga družtva svrati pozornost svojih čitatelja, osobito obrtnika, na produkt, produciran iz drva u šumi rastućega, koji daje toliko dobiti. Tko se samo malo zanima za napredak industrije, tomu biti će poznato, kako je važna stanicevina za fabrikaciju papira, te da je ona neprocjeniva naknada za trulje, surogat za produciranje više ili manje finih vrsti papira. — U Americi, Englezkoj i Švedskoj producira se već stanice vine u ogromnoj množini i mnogo se izvaža u Francezku, Njemačku i Austriju, gdje ju skupo plaćaju. Buduć pako da se papirane sve više množe, raste i potreba trulja, a po tom se više traže i surogati za to, stoga možemo sigurnošću uztvrditi, da će se uskoro naći i kod nas poduzetnika, koj će se fabrikacijom stanićevine baviti kao obrtom. Stoga će možda i kojega čitatelja ovoga lista zanimati, da sazna štogod o postupku pri proizvadjanju stanićevine, a moguće da će baš ovi redci poticati hrvatske obrtnike, da nastoje oko utemeljenja tvornice stanićevine. Tehničko proizvađjanje staničevine. Stanicevina dobiva se ili a) mekaničkim putem trenjem drva ili ^) uplivom kemičkih agencija na drvo. Stanicevina, proizvadjana trenjem drva, zove se lignitova stanicevina. Godine 1871. pokušalo se je u Njemačkoj prvi put, da li se drvo dade trenjem samljeti, ako se u kotlu prije pari. Pokus urodio je vrlo dobrim uspjehom, a posljedica toga bilo je produciranje mrkoga Ijepka iz drvovine. Dalnji pokusi, i ^to kuhanje drva u pepelikovom lugu, omogućiše već porabu lignita |