DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 48 <-- 48 --> PDF |
- ^208 — u listacnih. —Meni je takodjer poznat jedan slučaja gdje seje u Slavoniji nastojalo baš da se uzgoji četinjacna šuma. Priredba tlaj nabava sjemena i sjetva, kao i druge potrebe pozobale su preko 7000 for. a o čitavom poslovanju vec dojduće godine nije bilo ništa za viditi, — sve je propalo. Ja u tom nazrievam dobar kažiput od same prirode^ da nam se je ža ^#^ pati cetinjaoa. -^ "^Dozvolite mi još i ovo moje osobno mnienje navesti. Mi u svoj Hrvatskoj imademo danas takove šume, koje su malo ne sve za sjekiru i uporabive za tvorivo. Kada ove jednom posiecemo i gospodarstvo udesimo prema potrebam naroda, tada će i drvna količina za trg biti inaka, nego li danas. II nas bo manjkaju najbitniji uslovi dobromu gospodarenju, a kada se ovi jednom urede, to će ova velika množina za tvorivo i ciepanje sposobnoga drva pasti, a uslied priznane joj dobrote tražnja se povećati. Pošto pako naša krastovina prolazi još uyiek dobro uz sve obilje iste, i akoprem na sve strane imade takmaca, (a ni surogati ne smiju se pregledati), to će u tom budućem vremenu prolaziti tim sjegurnije, i mi ne imamo ni malo uzroka dvojiti 0 budućnosti naših hrastika. Kada bi pri ruci imali sve brojne podatke, koji bi nam od koristi bili po svestranu obrazložbu ovoga pitanja t. j . kada bi znali, koliko koja zemlja treba, koliko sama producira, koliko iz drugih zemalja uvaža, — a koliko mi produciramo i koliko od nas te zemlje uzimlju, tada bi tim sjegurnije reći mogli, ^g^ je po na^e hrv. obstojuosti ponajbolje ne uvadjati Sve ovo navedoli dobrom nakanom, ne bi li prema slabim silam mojim bar koju tu doprineo na uhar Hrvatske! ?, Y a 8 t a n i Č e V i n a kao predmet trgovine, proizvadjanje iste i tiporaba.*) Stiene svih bilinskih stanica sastoje, dok su još mlade i ne odrveniie, kako je poznato, iz stanicevine (cellulosae), koja *) Ovaj ßlaaiak Izišao je j u skii<´koui i;rgov;t,<-k´ojr( listu, al ga je plsae za „šuta. list." napose obširnije napisao." |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 209 — se stvara iz ugljika, vodika i kisika, Stanicevina nalazi se po tom u svih bilinah, poimence pako u drvlju, skupa sa t, zv. otvrdjujućimi (inkrustirende^ materi]ami, a obkoljena je ligni* nom ili drvninom. Što se tiče postanka stanicevine, misli se^ da postaje stvaranjem stanica iz ugljikovodika. Kemičaru, biljoslovcu, kao sto i svakomu naobraženomu šumaru (u novije doba i trgovcu) jest stanicevina poznata stvar, pa što se i manje spominje za sad u naših trgovačkih izviešćih, uzrok je tomu s jedne strane samo slaba produkcija iste u austro-ugarskoj monarkiji, s druge strane okolnost, što se stanicevina toliko ne traži, da bi se tim svratio materijalni interes naših trgovaca na taj predmet. Nu baš zato valja da „šumarski list" kano organ hrvatsko-slavortskoga šumarskoga družtva svrati pozornost svojih čitatelja, osobito obrtnika, na produkt, produciran iz drva u šumi rastućega, koji daje toliko dobiti. Tko se samo malo zanima za napredak industrije, tomu biti će poznato, kako je važna stanicevina za fabrikaciju papira, te da je ona neprocjeniva naknada za trulje, surogat za produciranje više ili manje finih vrsti papira. — U Americi, Englezkoj i Švedskoj producira se već stanice vine u ogromnoj množini i mnogo se izvaža u Francezku, Njemačku i Austriju, gdje ju skupo plaćaju. Buduć pako da se papirane sve više množe, raste i potreba trulja, a po tom se više traže i surogati za to, stoga možemo sigurnošću uztvrditi, da će se uskoro naći i kod nas poduzetnika, koj će se fabrikacijom stanićevine baviti kao obrtom. Stoga će možda i kojega čitatelja ovoga lista zanimati, da sazna štogod o postupku pri proizvadjanju stanićevine, a moguće da će baš ovi redci poticati hrvatske obrtnike, da nastoje oko utemeljenja tvornice stanićevine. Tehničko proizvađjanje staničevine. Stanicevina dobiva se ili a) mekaničkim putem trenjem drva ili ^) uplivom kemičkih agencija na drvo. Stanicevina, proizvadjana trenjem drva, zove se lignitova stanicevina. Godine 1871. pokušalo se je u Njemačkoj prvi put, da li se drvo dade trenjem samljeti, ako se u kotlu prije pari. Pokus urodio je vrlo dobrim uspjehom, a posljedica toga bilo je produciranje mrkoga Ijepka iz drvovine. Dalnji pokusi, i ^to kuhanje drva u pepelikovom lugu, omogućiše već porabu lignita |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 50 <-- 50 --> PDF |
^ 210 ~ kod fabrikacije papira, a tiem. što se je puštalo kukano i pa rano dulje vremena u lugu, došlo se do novih povoljnih rezultata, napokon dobivala se je još bolja vlaknina kuhanjem u vodi za im u kausti&oj sodi. Papir postao je sve bolji, tako da se sad može već kao zamotni papir upotriebiti, osim toga rabi se i u druge svrhe, za koje je drugi papir manje sposoban. I na ravska mrka boja nije često bez koristi n. pr. kod uveza knjiga i omotnina. Postupak pri proizvadjanju lignitove stanicevine, jest jed nostavan. Drvo kako se posieče, liši se kore i pridrži čvrsto na veliki brus, pa uz neprestano priticanje vode i sortiranjem pomoću sita pretvara se u tako finu vlaknastu massu, da se ista može ili sama ili skupa sa drugimi tvarmi, kao sa prnjci, upotriebiti za papir. Mokra drvnina liši se tištenjem suvišne vode te razašilje se, dok je još vlažna, raznim papiranam. Žalibože ne može ova drvnina u papirani opet svoju prvobitnu finoću zadobiti, te joj se mora, ma da je kuhano, primješati do 80*^/0 trulja, da se uzmogne upotriebiti. Osim toga dobije papir, kod kojega je rabljena drvnina, vremenom žutkastu ili sivkastu boju, stoga ne valja ona za fini bieli papir. Drvnina, dobivena trenjem na brusu, nije bo nikada cista stanicevina, već ona sadržaje još stvar, nalazeću se medju stanicami, kojom se stanice skupa drže. U trenjem dobivenoj drvnini ima većinom 26 do 2B7o čiste stanicevine. U novije doba više se stanicevine proizvadja kemickim putem, buduć se tiem dobiva ljepši i za bieljenje prikladniji produkt nego li trenjem drva; nu jedino zlo kod svih ovih metoda je to, što su troškovi produciranja preveliki. Osobito strojevi i razne spreme za sgotavljanje stoje mnogo. Tek sada gleda se tomu zlu doskočiti, što se nastoji drugimi metodami isti cilj postići. Ove metode osnivaju se na duljem uplivanju kemickih agencija, pri čem ne treba goriva, pa se ujedno izbjegava veliko trošenje sprava. U Americi davno je već poznata fabrikacija staniževine, nu tek god, 1864. zbio se je u tom obziru veliki obrat. Na umjetničkoj izložbi u Parizu g. 1867. probudila je veliku pozornost firma: Manjuk-Wood-Pulp-Works-Company iz Filadelfije, izloživ produkt nove tvornice stanicevine. U spomenutoj tvornici producirala se je stanicevina kuhanjem drva sa jedkom |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 51 <-- 51 --> PDF |
^ ´211 — , sodom i pomoću vrlo velikoga tlaka. Neprestano proučavanje ove metode dovelo je konačno do toga, da se je u novo sagradjenoj papirani u Englezkoj sgotovilo papira iz same staničevine, bez primjese trulja, i tiem je dokazano, da se može staniöevina bez primjese trulja upotriebiti za papir. Kod razliöitik drugib postupaka upotriebljivali su solne i dušikove kiseline, koje su tako dugo djelovale na sitne oštru zine (Hobelspäne), dok su se kod istib pokazala pojedina vlakanca; zatim metnulo se je drvo u jedak lug tako dugo, dok se je razpalo. Nu kod ovakova postupka rabljena kiselina ne može se više upotriebiti, a posude moraju biti iz dobroga i čvrstoga materijala. Kemickim putem dobivena staničevina nadkriljuje svojom kakvoćom stanicevinu, dobivenu mekaničkim postupkom, osim toga može se, kako već rekosmo, sama za se upotriebiti za fabrikaciju papira. Dobitak stanieevine jest naravski vrlo različit, te odvisi ponajviše od kakvoće drva, aü može se ipak udariti poprečno na kakovib BO—40%. Najviše dobiva se iz debla. U novijih tvornicab dobiva se staniöevina ovako: Drvo se oguli i posebnim strojem razreze na komadiće, duge lem. široke lem., a debele 0´5cm.; da se pako postigne što veća jednakost, dadu se u raffineur. Sasječeno drvo đođje zatim u razrešetane posuđe od lima, a s ovimi meće se u borizontalno ležeći kotao, napunjen drvi, zašarafi se i pomoću sisaljke napuni sodicnim lugom, pa to skuba. Nakon nekoliko sati je postupak gotov; kotao pusti se još neko doba zatvoren, onda se lug odlije, a u njem ostavše drvo je staničevina. Ova se izluženjem očisti od prianjajuće za nju mrke tekućine, zatim se pomoću posebnih sprava razbije i opere, napokon rešeti očisti od pjeska i trieska, te (u formi luka) vlažna ili sušena razašilje u papirane. Posije kuhanja i izluženja ostavši lug odtiče u veliku, pHnoYi ugrijanu spremu od lima, a odavde dodje u dugu otvorenu peć, gdje se uplivom vatre sgusti u smolastu tvar i kalcinira, pri čem organičke sastavine propadaju. Ovako dobivena ugljicno-kisela soda učini se opet pomoću vapna kaustičnom i iznova rabi za fabrikaciju. Ovim načinom dobiva se opet 80—90% rabljene već sode natrag. Yriedno je još spomenuti postupak, što ga je u najnovije doba praktički izveo prof. dr. Mi cer li eh, buđuć ima ovaj po |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 52 <-- 52 --> PDF |
- 212 — stupak veliku budućnost. Ovaj postupak sastoji se u bitnosti u djelovanju sumporno-sukiseloga vapna na bilinske 5esti ili na razkomadano drvo. Spomenuta sol raztapa se posebnom metodom, kojom možemo na sbodan način i druge sumporno-kisele soli dobiti. U tu svrhu raztopi se vapno u sumpornoj kiselini, koja se dobiva palenjem sumpora ili sumpornika, a ugljicno-kisele soli u posebnih spremah. Uplivom raztopine sumporo-sukiseloga vapna na razkomadano drvo ili druge bilinske česti pri većoj temperaturi, odluči se stanicevina, koja je bila drugimi tvarmi u tih čestih spojena, se jer se ove tvari učine raztopljivimi i skupe ujedno. Tako dobije se stanicevina onakova, kakova je u bilinah. Pranjem lahko se oddieli od raztopljivih tvari, te se može odmah rabiti za papir. Raztopive tvari sadržavaju osim toga mnogo tjelesa, različnih prema različitosti bilina ili Mlinskih česti, nu pružajucih ipak uviek znatnih nuzgrednih produkta- Poimence mogu se od istih dobiti ove stvari: 1) Trieslovina za strojenje koža (Gferbestoff) 2) teklina (Grummi) 3) kvasinovina (Essigsäure) 4) žesta (Alkohol). Da se uzmogne tekućina za ove različite svrhe upotriebiti, razno se š njom postupa, o čem međjutim ne ćemo ovdje govoriti, jer bi nas predaleko vodilo. Ako gledamo jedino na dobitak staničevine, vidimo već koliku prednost ima ovaj postupak pred prijašnjimi. Kod postupka sa jedkim sodičnim lugom jako se stanicevina ništi, stoga i nije tako čvrsta, dobiva mrku boju, a i kolikoća je manja. Pomoću sumporo - sukiseloga vapna dobivena staničnina ima duga i čvrsta vlakna, i stanicevina je Mela kao u bilini. Hoćemo li da bude sasma biela, moramo ju sa malo soličnoga vapna bieliti; nu nuždno je to gamo za posve biel papir. U obće mora se rabljenje solika ili soličnoga vapna po mogućnosti izbjegavati, jer stanicevina gubi bieljenjem, ma se ono još tako pozorno i pomnjivo obavilo, od svoje čvrstoće. Postupak pri bieljenju bitno je nadopunjen i popravljen tiem, da se kod vlak , novine, oslobodjene pomoćju alkalija (lužnih soli) pri povišenoj toplini od srčikovih česti, prije pridođavanja raztopine soličnoga vapna u spremi, služećega za bieljenje, iz šupljina stanica podfuxxo odstrani zrak. Ovim načinom pospjeSuje se imbibicija |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 53 <-- 53 --> PDF |
. "^ 213 ™( upijanje) bieljenje uzrokujućih gesti i ujedno postizava brže i jage djelovanje bjelila. Nu pri svem tom još je fabrikacija u povojih, te treba puno popravljanja, da bude savršena. Po podatcili mjernika ßosenbain a treba tvornica za stanicövinu, u kojoj se radi parom j da producira na godinu 20.000 centi stanicevine, ovih stvari: Kalcinirane sode 3000 centi žeženoga vapna 14—18000 centi drva 20.000 prostornih metara kamenog uglevlja za gorivo 175.000 centi. Za gradnju tvornice treba površina od 18.000 cetv. metara; radnika treba 60—80. Ako se na godinu producira manje od 10,000 do 15.000 centi stanicevine, a radi se dan i noć, ne Može tvornica donieti koristi. Vode treba za fabrikaciju u minutu 60— 70 Setv. stopa. Upotriebljivanje stanicevine za papir. Pri dalnjoj uporabi stanicevine valja osobito oprezno postupati, jer se tvar vrlo cesto samelje skupa sa Jcašinom (Halbzeug) od tralja u cielu papirštinu (Granzzeug), a pri tom se izsitni, tako da izgubi ne samo svoju čvrstoću, već takodjer svoju važnost kao surogat. Stanicnina mora se stoga napose i u kraćem vremenu samljeti, a tek onda mogu se primješati samljite već tralje. Za samljivenje stanicevine osobito se može preporučiti holanđezki stroj (der Holländer)*, pođžlebje iz bronca ili mjedi, nu noževi na valjku ili u podžljebju ne smiju nikako oštri biti Tim načinom sgotovljena papirština može se smiešati sa mekaniSkom stanicninom, sitno sameljenimi truljami i ubieljenom glamninom. Kod upotriebljivanja gotove masse valja paziti, da se ona od stanicevine ne posuei prije nego K tvar iz trulja. Primiešanjem stipse prepreeuje se prevelika Ijepivost pri cjedjenju (Nasspressen). Crnogorice, osobito boro^d, sadržavaju u sebi puno željeza, koje se ne može podpuno ukloniti iz drva, stoga valja pri dalnjem postupku paziti na ovo: Staničevina pomieša se vodom za bieljenje i istodobno doda se dosta razriedjena kiselina, a sa smjesom postupa se kao i kod trulja u *) Ovo su pakrugle posude, većinom iz Jiveiia željeza, koje obiono imaju drveno, oiovnimi ploeami pokrito, duo. U nutri nalazi se noževi providjen valjak, koji pretvara i izradjuje tralje u kasinu ili eielu papirštinu. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 54 <-- 54 --> PDF |
-- 214 " hol. stroju. Za prosti papir dovoljno je jednokratno bieljenje sa 25% solicna vapna, bod još prostijega papira dostaje i 167oStanicevina može se takodjer bieliti soličnim plinom, nu ovo bieljenje je dosada bar još nepraktično. Drvnina dodje naime kroz sredobježni (centrifugalni) stroj ili preše u spremnjak sa luknjami, gdje se pomoću valjaka oslobodi vode: odavde đodje opet u zidane prostorine, gdje ostane jedno 8 sati u plinu.. Posije bieljenja od 4—5 sati mora se staniČevina ostaviti u boL stroju još 24—36 sati u doticaju sa vodikovom soliöinom, jer stanicevina može mnogo više solika upijati, nego li tvar od trulja. Nije dobro ugrijati tvar u stroju, jer to škodi boji. Papirština dade se sušiti u komorah, kojim su pod i zidovi do stanovite visine izzidani opekami provrtanimi kao rešeto. Kroz poluvaljkast izsjek načine se vodotečine sa kutom priklona od 10 stupnjeva, i timi pospješuje se odticanje vode. Drvnina naprotiv najbolje se liši vode na valjnom stroju. Ü tiskalu na valjcib gubi stanicevina do 607o vode. Nu stanicevina, odnosno drvna vlaknina, ne upotriebljava se samo za papir, vec i za druge stvari, kao: a) za sgotav- Ijavje umjet. slon. kosti b) sgotavljauje razprštila (Sprengmittel), osobito pyroksylina,- c) za izpunjanje jastuka i strunjača, mjesto konjskib struna; d) stvaranje ceceljne kiseline, a napokon u novije doba f) za ukrasivanje stolarskih radnja i t. d. Kako se spomenuti predmeti izrađjuju iz stanicevine, ne možemo ovdje razlagati, nu spomenuti ćemo ipak to, da se stanicevina u svrhu imitacije slonove kosti pomješa sa tutkalom (klijom), stipsom i sadrom od alabastra; razprštila priugotavljaju se iz drvnih vlakanaca pomoću sumporove kiseline, dočim se za produciranje drvne vlaknine iz omorike, lipe i bukve u strunjače (na mjesto konjskih struna i haluge) moraju drvni odpadci kuhati u jedkom soličnom lugu. Ceceljna kiselina tvori se nplivanjem jedkoga vapna na drvne pilotine; burad i posudje od papirštine napokon pravi se iz tutkalom pomješane kašine pomoću velikoga tlaka. Svake godine sve se više potroši u ove svrhe, stoga se je nadati, da. 6e fabrikacija stanicevine vrlo narasti. Nu da.i ne ima od stanicevine druge koristi do li te, što se rabi u papiranah, ipak ne može o tom biti dvojbe, da će ona skoro biti važnom robom u domaćoj trgovini i obrtu. Iz statističkih podataka bo znamo, da se u samoj Austriji i Njemačkoj potroši u |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 55 <-- 55 --> PDF |
papiranah svake godine preko 6 milijuna centi trulja/ doBim se u jednoj godini potrošilo samo 2 milijuna centi đrvnine i 600.000 centi slamne stanicevine kao surogat. Trulja je sve manje, jer sad ili treba i za druge neke grane obrta, dočim prije öamo u papiranah; nadalje raste rastenjem kulture takodjerpotrošak papira, tako da može svatko lasno uviditi, osobito iz gornjih podataka, da je produkcija stanicevine u razmjerju sa brojem postojećih papirana i u razmjerju sa potrebom vrlo malena. , Ogledajmo se po Hrvatskoj, pa ćemo viditi, da su kod nas sve okolnosti takove, koje osjeguravaju uspievanje tvornice za stanißevinu; poimence nalazimo za to sve uvjete u gornjoj krajini, tu mora takova tvornica donieti dosta čistoga dobitka. Ovdje nalazimo trajnih vodnih sila sa najmanje 40 efekt, konjskih sila, onda čiste vode (najviše izyor-voda), jeftinih drva; položaj je shodan za izvoz i prodaju (jer je more blizu), a h gradivo za podizanje tvornice je jeftino. Kako smo već rekli, treba tvornica, koja sgotavlja svake godine đo 20.000 centi stanicevine, 20.000 prost, metara drva. Pomislimo sad na to, da su stabla sa promjerom od 10—26cm. dakle sastojine u dobi od 30 -50 godina, najbolji materijal, nadalje da se može fabrikacija stanicevine, — ako je ciena prostornoga metra cjepanica i 4 for,, prost. met. oblikovine 3 for. a ciena za prost, metar, klipovine 1 for. 50 novo. — još uviek uz dobitak tjerati, to moramo uviditi, pošto imamo toliko šuma, pošto su ciene drva tako neznatne (28 nove. za prost, metar cjepanica, oblikovina ni klipovina se niti ne računa, jer ostaje bez porabe u šumi ležati), pošto se napokon stanićevina sve više traži, da će i u Hrvatskoj nastati skoro vrieme, gdje će staničevina biti poznat predmet u trgovini, gdje će se iz Hrvatske izvažati, gdje će konačno naši jelici i borici, koji moraju sada do 250 godina stajati bez koristi, jer se drva ne mogu prodati, tako da te šume ne donose gospodaru ni toliko, da tim namiri porez, već posije 30—50 godišnje obhodnje biti pravim vrelom bogatstva. Kamo sreće, da se ovo proročanstvo što prije izpuni, da naši trgovci, kapitalisti i poduzetnici što prije svrate pozornost na tu granu industrije, koja se dugo i dugo ne ima bojati konkurencije. II toj želji napisao sam ovo nekoliko redaka, a kompetentnije strukovnjake molim za blagi sud pri čitanju ove razpravice. b. |