DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 205 --^ se tamo tarace bez cilja i razuma, k tomu mnogobrojna naselca pučanstva gine, te se iste moraju krčiti, da se pučanstvo domogne polja, pa je već danas u Americi oćatiti oskudicu na drvib. Ovo naročito valja za sriednju Ameriku, gdje je ponajviše hrastovine. -— Yriedno je ovom prilikom pripomenuti, da u Americi ne ima nikakove šumske uprave, već da se o istoj tek počelo raditi, ali — sa bojazni. Lošo dakle gospodarstvo! U Francezkoj stoje stvari inače. Tamo ne samo da su uređjeni posjedovni odnošaji, već je uredjeno i gospodarstvo šumsko, a sama uprava je većinom u rukuh države. Ja ne trebam ovdje ni liecju spominjati, što se ima razumjeti pod „državnom upravom" u uredjenoj državi? kakova je naročito Fracuzka. Zao mi je, što se ne domogoli sredstava, da ovo i brojkami uztvrdim, ali već sama obstojnost, da ova zemlja troši na godinu do 12 milijuna franaka na jedino pošumljenje go- Ijeti, nuka me ustvrditi, da je uprava uredjena. Prema tomu dolazimo do zaključka, da će u ovoj državi ne samo preostati šume, već da će je vremenom i više biti. Za Englezku sam čitao, da drvo dobiva iz Amerike, medju ostalim i krastovinu u velikoj množini, ići će dakle te robe malo u Francezku. Osim toga je poznato, da je Englezka u najvećem obsegu zemlja obrta i poljodjelstva, pa da joj dakle malo ostaje prostora za uzgoj šuma. Neće se po tom mi u buduće u Englezkoj styax promjeniti i ona neće na trgu uplivati. Yiše no Englezka i Francuzka uplivaju na naše šumsko gospodarstvo Njemačka i Austiija. Prva jer ima u obilju šu ma i odavno uredjeno šumarstvo, druga jer ne zaostaje za prvom u pogledu obsega šuma i njenib produkta i jer je samo šumarstvo takodjer malo ne posvema uredila, a u koliko oboje šumu goje i za nju se staraju, najboljim nam je dokazom nji hova šumska literatura. Kada ovako pxodjemo smotru ob uredbi i gospodarenju sa sumarni, namiće nam se dosliedno pitanje, kakove će šume imati ove zemlje u buduće? Po mojem dubokom, nu ni kako ne mjerodavnom uvjerenju je to pitanje po sudbinu našib hrastika najvažnije. Već prije rekoh, da stvaramo zaključak za budućnost, pa nam se je dosliedno na budućnost i osvrnuti. 0 Americi neću govoriti., jer gdje se šuma ne pomladjuje već dnevice harači, pa i kolonizaciji uzmicati mora, znamo što |