DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 39     <-- 39 -->        PDF

^ 199 _


domaće potrebe višak za eksport upotriebiti mogao, pa dočim


u nijednoj zemlji Europe nije uzgoj hrasta povoljnijima uz to


hrast najskuplje drvo, to bi nam i novßani dohodak morao


veoma izdašan biti


Nu žalibože nije tako, jer je skoro veći dio te šumske po


vršine slabo obrašten ili nikako, kao što to vidimo kod ob


ćinskih šuma^ a naši veleposjednici većim dielom nastoje samo


0 tom, da što veću korist iz šuma vuku, pomladjenje istih de


veta im je briga.


Da te površine pošumimo, a s druge strane da nam šume


što veći dohodak nose, nastaje pitanje: bi li sijali i sadili


listacu ili četinjaču.


Za riešenje toga pitanja daje nam sama narav odgovor.


Odgajajmo onu vrst dryeca, kojoj je kod nas najpovoljniji po


ložaj i tlo, te koja je stoga i sama bez čovječje pripomoći tako


liepo uspievala, da se možemo sa našimi hrastici, bukvici itd.


ponositi, a kanimo se stoga sastojinu mienjati obzirom na


vrst drveća.


U ravnicah, gdje iole samo tlo prija hrastu, tu on najbolje
uspieva i daje nam najveću korist. Od koje je vriednosti
drvo, razložio je prije g. profesor Eestercanek. U starijoj dobi
rode nam hrastici žirom, stoje od osobite gospodarske važnosti,
jer se je stoga i moglo kod nas gojenje svinja tako razširiti,
te time pružiti pučanstvu liep izvor dohodka. Nu može
se žir i izvažati; tako je g. 1877. znamenita množina u Ugarsku,
Austriju pače i u Njemačku odpravljena. Osim toga daje nam
hrast šišku, koja je u ovih predjelih znamenit dohodak, a i
paša u takovih hrasticih je dobra, te stoga uaosljiva. Da obhodnja
mora mnogo veća biti nego li kod ostalih vrsti drveća, to
je nepobitno, te stoga dolaze hrastove šume najkašnje do uporabe^
ali zato ima hrastovo drvo dvostruku vriednost. Pomladjivanje
hrastovih šuma obavlja se naravnim i umjetnim načinom, si


janjem po površini ili pođ motiku, bez velikoga truda i napora,
čemu je i naše pučanstvo već priviklo i rado to čini. Mladi
naraštaj takodjer ne strada toliko od elementarnih nepogoda,
niti mu zareznici ne čine znatne štete. Gdje dakle hrast imade
tolike prednosti, ne bi bilo nisašumarsko-gospođarstvenoga, a ni
sa financijalnoga gledišta shodno drugu vrst, a najmanje četinjaču
.odgajati, koja ne bi niti uspievala na takovom položaju i tlu.