DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 39 <-- 39 --> PDF |
^ 199 _ domaće potrebe višak za eksport upotriebiti mogao, pa dočim u nijednoj zemlji Europe nije uzgoj hrasta povoljnijima uz to hrast najskuplje drvo, to bi nam i novßani dohodak morao veoma izdašan biti Nu žalibože nije tako, jer je skoro veći dio te šumske po vršine slabo obrašten ili nikako, kao što to vidimo kod ob ćinskih šuma^ a naši veleposjednici većim dielom nastoje samo 0 tom, da što veću korist iz šuma vuku, pomladjenje istih de veta im je briga. Da te površine pošumimo, a s druge strane da nam šume što veći dohodak nose, nastaje pitanje: bi li sijali i sadili listacu ili četinjaču. Za riešenje toga pitanja daje nam sama narav odgovor. Odgajajmo onu vrst dryeca, kojoj je kod nas najpovoljniji po ložaj i tlo, te koja je stoga i sama bez čovječje pripomoći tako liepo uspievala, da se možemo sa našimi hrastici, bukvici itd. ponositi, a kanimo se stoga sastojinu mienjati obzirom na vrst drveća. U ravnicah, gdje iole samo tlo prija hrastu, tu on najbolje uspieva i daje nam najveću korist. Od koje je vriednosti drvo, razložio je prije g. profesor Eestercanek. U starijoj dobi rode nam hrastici žirom, stoje od osobite gospodarske važnosti, jer se je stoga i moglo kod nas gojenje svinja tako razširiti, te time pružiti pučanstvu liep izvor dohodka. Nu može se žir i izvažati; tako je g. 1877. znamenita množina u Ugarsku, Austriju pače i u Njemačku odpravljena. Osim toga daje nam hrast šišku, koja je u ovih predjelih znamenit dohodak, a i paša u takovih hrasticih je dobra, te stoga uaosljiva. Da obhodnja mora mnogo veća biti nego li kod ostalih vrsti drveća, to je nepobitno, te stoga dolaze hrastove šume najkašnje do uporabe^ ali zato ima hrastovo drvo dvostruku vriednost. Pomladjivanje hrastovih šuma obavlja se naravnim i umjetnim načinom, si janjem po površini ili pođ motiku, bez velikoga truda i napora, čemu je i naše pučanstvo već priviklo i rado to čini. Mladi naraštaj takodjer ne strada toliko od elementarnih nepogoda, niti mu zareznici ne čine znatne štete. Gdje dakle hrast imade tolike prednosti, ne bi bilo nisašumarsko-gospođarstvenoga, a ni sa financijalnoga gledišta shodno drugu vrst, a najmanje četinjaču .odgajati, koja ne bi niti uspievala na takovom položaju i tlu. |