DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 36 <-- 36 --> PDF |
~ 196 ~ te glede množine proizvadjati se imajućih francezldb dužica bar za ´*/5 manje sposobno, nego ono u ravnicab sa jednolikom godišnjom toplotom. 0 cjepkosti u onoj mjeri, kao pri drvu naših lugova uz savsko poriečje, gdje je najviBJa toplota mjeseca srpnja 30" (stupnjeva) R., a najniža —6´\ ne ima ni govora. Naše hrastovo drvo, koje se kala, ne sadržaje nakon godine dana više od IS^o vodenih čestica, pa odtud dolazi, da su francezke dužice, izrađjene iz takovoga drva, već za godinu, a svakako za dvie godine uporabive, ako još k tomu leže u suhom, propuhnom mjestu, dočim se inače misli, da su takove dužice najbolje, ako odležn bar tri godine. Pošto se naše hrastovo drvo skoro nimalo ne usušuje u duljini drvnih vlakanca, to je i ususivauje našeg hrastovog drva na moždalju dosta malo. Uslied toga daje se i francezkim dužicam već u šumi pri izradjivanjn običajna mjera duljine — bez svakoga viška. Pri izradjivanjn francezkih dužica ne upotriebljuje se većinom srčina, jer se rado izperi ili vitoperi, često ima i koju mahnu, a uslied toga je izsušivanje i puklosenje naših fran. cuzkih dužica vrlo neznatno, dapače i toli riedko, da se običajnoj debljini dužica te vrsti neznatni višak daje. liadnik, kalajuć u šumi francezke dužice, ponajprije razđie- Ijuje deblo u tako zvane furke, uklanjajuć se čvorovom ili manjim granam, koje nisu unutra u dryo unišle, na običajnu mjeru od 36 palaca, koja je duljina prava duljina običajne franeuzke dužice. Sad podieli dotični furak po običajnoj mjeri od 5^2 palaca duljine na čelu furka ili trupca u toliko zgonova, u koliko jednakih dielova može obod furka prama broju i debljini dužice razđieliti, te si takove zgonove sa ugljenom ili sa olovkom pobilježi do onoga mjesta, dok mu siže mjera od 5^/2 palca, počam od onoga diela bieli, koja leži tik tako zvanoga zreloga drva, prama srčini trupca ^ a sve zabilježene točke na srčini obkruži s istim ugljenom ili olovkom u okrug, koji okrug pokazuje, dokle imade sa kalaeom ili vagacom pojedine zgonove kalati. Ako je srčina zdrava, dade se i ona ponešto kalati, a radnik kmsa i nju, u koliko se može, pokalati. Primiv se radnik zgonova, nastoji sa vagačom prema debljini dužice takove zgonovo razkalati, a pri tom sliedi njegova vagaca ymier uzdužnih drvnili vlakanca ili uzduž tako zvanih |