DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 31 <-- 31 --> PDF |
.^ 191 ^ se je nažio dosta surovine te ruke manje više u samih i u su sjednih zemljahj koje su tu surovinu rabili za pokriće svojih svakdanjih potreba na gradjevnom drvu u obće. Nu čim je zalihe na drvih sve to više nestajalo u drugih zemljah; cim se je u bogatoj Francezkoj vinarstvo sve više dizalo te uzpored tomu i ina trgovina i obrt procvasti počela a komunicijonalna sredstva rasla, pa uslied toga bila i laglja i jevtinija doprema surovine: tim više obratio je trgovački sviet svoju pažnju na bogate šume Hrvatske n širjem smislu. ^ Rastućim i sve to više cvatućim vinogradarstvom vino-\ rodne Francezke i renskih pokrajina, te sve to vjše dižućim | se exportom onih plemenitih vina na evropsko tržišće, a po-i haxom nestalih francezkih šuma u dobi prve revolucije , nasta I i oskudica na drvu, pa je valjalo drugamo poći i zaseći, da se \ svakdanjoj potrebi udovolji, a da time ne pati silnu štetu i | zemlja i narod- Yriedno je ovdje spomenuti, da je bio ovdje Hrvat prvi naime Riečanin Andro Adamić, koji je poŽeo u naših šumah izradjivati francezku dužicu za Francezku. Za njim dodje neki Bonnćj koji je u naših hrvatskih šumah takove dužice izrađjivao za OettCj grad u Erancezkoj, kan najvažnije tržište sa vinskim posudjem, a neću pogriešiti, ako reknem, da je taj grad bačvarski grad, napućen skoro izključivo samimi bačvari. ; U ondašnjih bacvarnicah ili đjelaonicah vinskoga sudja vješti i izkusni bačvari osvjeđociše se o izvrstnosti hrastovoga drva iz hrvatskih predjela, a nije čudo, da su naše prebogate hrvatske šume došle do onoga glasa, koji jih ide pođpunim pravom i po vrstnoći i po dobroti surovine na prvom mjesfcu medju inimi zemljami, pa evo nasta silna jaguna, a sjekira u hrvatskih lugovih čini svoje. Daleko bi zašao, kad bi nabrajao statistične podatke o cielovitoj množini francezkih dužica, koje su se posljednjih, desetak godina u hrvatskih šumah proizvele, a osobito g. ;1873. kad je trgovina sa njemačkom bacvarskom gradjom najveći vrhuliać postigla iie samo glede množine proizvoda, nego i glede V čiene od jedne i druge vrsti gradje. Uzpored silnomu proizvadjanju njemačke bačvarske gradje izradjivala se je u naših šumah na veliko i francezka dužica uz svu nesreću, koja je Francezku zadesila ratom, te uz po |