DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 30 <-- 30 --> PDF |
.^ 190 ^ nekle mogla nađoknadjivati faktiSne tvarne gubitke šumskoga sospodarenja sa tako visokimi obhodnjami, to ipak s druge strane nesmijemo ni to zaboraviti, da se možemo za pravljenje t. ZV. njema^kib dužica i znatno nižimi obbođnjami n. p. 120godišnjimi podpuno zadovoljavati, tim više, ako uvedemo za buduće u mjesto kalanja pilenje dužica, te ako i to u obzir uzmemo, da prekomjernim povišenjem obhodnja znatno pogortavamo i samu stojbinsku vrstnoću šumskoga tla. Svršavajući time ova svoja razmatranja „o teknickih svojstvib i vrstnoci hrvatsko-slavonske hrastovine osobitim obzirom na porabu iste u baSvarskoj obrti", zahvaljujem se slavnoj toj skupštini na prijateljskom praćenju iste, moleć ujedno prisutnu gospodu, da izvole možda sada sami na temelju izkustva i znanja sam težaj razprave toga velevažnoga pitanja eventualno nastaviti i popunjati! Razprava šumarnika g. Vatroslava B-aSki-a, držana dne 11. kolovoza u sjednici hrvatskoga šumarskoga družtva u Vinkovcih. Hrvatska povjest koncem XVI. vieka pokazuje nam, da su pomorski narodi, osobito mletaßka republika, svu pažnju obratili na izvrstno drvo iz hrvatskih šuma, cieneć ga osobito prema tadanjoj porabi kao izvrstan i dugotrajan materijal za brodogradjevine, a odtuđ se i datira ono opustošenje hrvatskih šuma uzduž hrvatskoga primorja, koje je mal ne sasvim golo i pusto. Daleko bi zasegao, kad bi htjeo opisati stanje hrvatskih šuma one dobe, pa kad bi opisao žalostni postupak tadanje uprave i gorke tužbe pučanstva onih predjela, jer bi zašao na sasvim drugo polje, nego što mi je nakana prema onom pitanju, na koje mi je u današnjem sastanku razpravljati, odgovoriti, Bit će s jedne strane uzrokom, da su naše i^ume odaljene od primorja, t. j . šume u srcu Hrvatske do u novije doba sačuvane od sjekire upravo radi njihove odaljenosti od mora kao naravskog i najprikladnijeg izvozišta za svjetsku trgovinu, nefito radi slaboga razvitka obrta i trgovine, te radi nevaljanih komunikacijonalnih sredstva, a ponajviše i sbog toga, što |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 31 <-- 31 --> PDF |
.^ 191 ^ se je nažio dosta surovine te ruke manje više u samih i u su sjednih zemljahj koje su tu surovinu rabili za pokriće svojih svakdanjih potreba na gradjevnom drvu u obće. Nu čim je zalihe na drvih sve to više nestajalo u drugih zemljah; cim se je u bogatoj Francezkoj vinarstvo sve više dizalo te uzpored tomu i ina trgovina i obrt procvasti počela a komunicijonalna sredstva rasla, pa uslied toga bila i laglja i jevtinija doprema surovine: tim više obratio je trgovački sviet svoju pažnju na bogate šume Hrvatske n širjem smislu. ^ Rastućim i sve to više cvatućim vinogradarstvom vino-\ rodne Francezke i renskih pokrajina, te sve to vjše dižućim | se exportom onih plemenitih vina na evropsko tržišće, a po-i haxom nestalih francezkih šuma u dobi prve revolucije , nasta I i oskudica na drvu, pa je valjalo drugamo poći i zaseći, da se \ svakdanjoj potrebi udovolji, a da time ne pati silnu štetu i | zemlja i narod- Yriedno je ovdje spomenuti, da je bio ovdje Hrvat prvi naime Riečanin Andro Adamić, koji je poŽeo u naših šumah izradjivati francezku dužicu za Francezku. Za njim dodje neki Bonnćj koji je u naših hrvatskih šumah takove dužice izrađjivao za OettCj grad u Erancezkoj, kan najvažnije tržište sa vinskim posudjem, a neću pogriešiti, ako reknem, da je taj grad bačvarski grad, napućen skoro izključivo samimi bačvari. ; U ondašnjih bacvarnicah ili đjelaonicah vinskoga sudja vješti i izkusni bačvari osvjeđociše se o izvrstnosti hrastovoga drva iz hrvatskih predjela, a nije čudo, da su naše prebogate hrvatske šume došle do onoga glasa, koji jih ide pođpunim pravom i po vrstnoći i po dobroti surovine na prvom mjesfcu medju inimi zemljami, pa evo nasta silna jaguna, a sjekira u hrvatskih lugovih čini svoje. Daleko bi zašao, kad bi nabrajao statistične podatke o cielovitoj množini francezkih dužica, koje su se posljednjih, desetak godina u hrvatskih šumah proizvele, a osobito g. ;1873. kad je trgovina sa njemačkom bacvarskom gradjom najveći vrhuliać postigla iie samo glede množine proizvoda, nego i glede V čiene od jedne i druge vrsti gradje. Uzpored silnomu proizvadjanju njemačke bačvarske gradje izradjivala se je u naših šumah na veliko i francezka dužica uz svu nesreću, koja je Francezku zadesila ratom, te uz po |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 192 — zebuonđašnjih vinograda god. 1873. Jer je god. 1874. do konca 1875. bilo proizvedeno u svih hrvatskih šumah natemeljn podatakah tršćansko-sisačke trgovačke komore ppprieono oko 29 milijuna komada francuzke dužice, docim je istodobno u Ugarskoj profŽTCSeno´ bilo poprieono oko 14 milijuna komada, pa uz sve to bila joj je i ciena velika; god. I865"186g. bo plaćalo se je za |^ 100 kom. običajne franc. dužice popriecno 17 for., dočim jo je J ? do Lcod. 1874. bila poprieona ciena 22 .for., a ona iz hrvatskih 1) šuma proi5;xeaSäiä«3^öl^^^^^-^^^^^ .izvrstnosti samoga ma- ||_ terijala. ´"´^Ovo, što dosad navadjah, bilo je nuždno napomenuti s togEj da dokažem ono silno bogatstvo, koje leži u naših hrvatskih šumah, a da uz to razabrati možemo, da su naše hrvatske šume došle na red po svojoj vrlini i izvrstnosti u pogledu surovine, da važno mjesto zauzmu u svjetskoj trgovini^ odkud neće samo poteći junačkomu hrvatskomu narodu materijalna polakšica i dobrobit njegova, već kao što mu se je pronielo ime rad njegovoga junactva^ tako će mu pronieti širom . svieta i rad njegova prirodnoga bogatstva, pa uzpored s tim doći će u doticaj sa naobraženimi narodi^ e da i on u kulturnu borbu zadje, pa da se natjecati može u svem, što je plemenito, liepo i izvrstno. Prelazim time na drugo polje. Za proizvadjanje fraucezkih dužica u obće treba takovo hrastovo stablo, koje je ne samo bezgranato, već koje je od podnožja pa do krošnje pojednako, ne čvorasto te dosta debelo; jer se u nas kod proizvadjanja dužica te vrsti izkljucuje ponajviše sva srcina, koja se inače ne bi, kad se ne bi ista vrst gradje imala već u šumi običnim načinom uzduž drvenih vlakanaca kalati. Za proizvadjanje dužica te vrsti daju nam izvrstno drvo oni hrastici sa lužnjakom, koji leže u poriecju savskom, te koji 3u podvrženi pravilnoj poplavi jesenskoj, ali pri kojoj ae razlijana vođa dugo ne drži, veo je i naglo nestane, ili u onih šumah sa manje vrstnim hrastovim drvom za gradju te ruke, koje je poraslo na naplavnom šumištu, gdje dakle dolnja voda dosiže još do gornje mekote» Tuđi uz valjan sklop ne samo da se rastuće drvo pojednako u svem srojem ustrojstva razvija, veo ono u pravilnom i primjernom sklopu postizava preliepu |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 193 -^ visinu, a bezgranato drvo, koje je bezuvjetno od potrebe za proizvadjanje francezkiii dužica. Docim je za proizvadjanje njemačke gradje manje balavo drvo, a i dosta granato i cvoravo još dobro, to se je njemačka bačvarska građja ponajviše proizvađjala dosad iz lirastika, koji su na suhom šumišta izmedju DraA^e prama Savi, dočim za proizvadjanje francuzkih dužica ostaju izkljucivo i u buduće samo šume uz savsko poriecje radi svoje izvrstne kalavosti i jednakog drvenog pleteža. Sva kalava gradja, osobito francezka dužica kao roba za prenasanje tieči na najudaljenija prekomorska mjesta, mora se iz takovog brastovog drva izraditi, koje je bez svake mahne u nutarnjem svom ustrojstvu, te koje se osobito dobro kala uzduž svog pleteža. jer je tim i dugotrajnije. Iz više manje čvoravoga i granatoga drva bolje je u pogledu kolikoće praviti njemačku bačvarsku gradju, jer radnik može prilikom razdjeljivanja debla u dotične vrsti ove zaprieke laglje mimoići, te i manju i kraću vrst gradje te ruke praviti. Kod proizvadjanja francuzkih dužica glede kolikoće nije to pogledom na običajnu mjeru moguće učiniti, niti se ne mogu pri tom ni nutarnje mahne u drvu ukloniti s toga,, sto se takove dužice po ustanovljenoj mjeri duljine i debljine samo makijom izglade ili izmakljaju u pravcu drvnib žica, inače bi mnogo drva suvišno odpalo kao neuporabivo na štetu onoga, koji se tim poslom bavi. Ja sam tečajem ´Ovoga razlaganja već spomenuo, da je pogledom na proizvadjanje francuzkih dužica naše hrvatsko drvo u poriečju savskom, dakle u obće u onih lugovih, koji su redovito brzo nastajućoj poplavi izvrženi, veoma, dapače izkljucivo valjano i sposobno; jer ne samo da su hrastici u primjerenom sklopu uzdržani, već gledeć na nutarnji ustroj samoga drva razvile su se okrugle polygonalne stanice uzduž cieloga debla tako pravilno, da su nalike na duge, izpravne niti, koje doprinašaju najvećoj kalavosti. U takovih šumah, kao što su naše u poriečju savskom, imade drvo pojednako staničevlje a Duhamel u izvrstiSm svom" djelu dokazuje, da Čim su više jednaki godovi u, drvu, da je tim i veća njihova kalavost. U Soliko mi je pošlo za rukom dosad motriti pogledom na godove naše hrvatsko drvo, opazio sam, da naš lužnjak, iz koga su se dale francezke dužice izvrstno ciepati, imade popriečno 3-^5 13 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 194 — milim, široke godove, a čim su godovi širji bili, da se je drvo dalo slabije ciepati i kalati, pače preko 6 milim, širokih godoya prestala je svaka kalavost, te se je drvo više ili manje đeralo u dužje, tanje iverje. Eazlog je tomu taj, što u drvenih naslagah sa širokimi godovi ne ima onoga suvisloga spoja uzdužnih drvenih vlakanca, te je takovo drvo više spužvasto, đočim je naše drvo hrastovo n obee u svem svojem nutarnjem pletežu ciele staničevine pojednako, a uslied toga ne samo kalavo, već i gusto drvo, što je osobito važno u onu svrhu, za koju ima služiti, izrađjujuc ga za spremanje tieei i odašiljanje na odaljena mjesta. Ako je u nutarnjosti drvo pravilno, tomu je i kora prema tomu pravilnija. U naših hrasticih vidimo svjetlu i dosta gladku, prem za čudo debelu koru sa brazdami, koje teku istotečno od podužja debla prama vrhu, s toga i radnik i trgovac osobito rado motre koru sa pojednakimi, nepretrgajućimi se brazdami. jer iz toga zaključuju na kalavost drva, te po tom ciene manju ili veću sposobnost drva za proizvadjanje francuzke dužice. Opazio sam, da se naše hrastovo drvo pogledom na svoju boju znatno ne mienja, pa iz izkustva znamo, da je izradjena kalava gradja, kud spadaju i francuzke dužice, nakon godinu dana skoro istoga lica kao onda, kad je jos sirova bila. Površje takove gradje još je uviek zelenkasto, te nakon dvijuh godina i kasnije postaje ponešto tamnije žutkasto. Vinogradari u veliko ciene takovo drvo za burad, i u tom se naše dryo približaje onomu izvrstnomu hrastovomu drvu iz Provence. Ovo je važno svojstvo naše hrastovine u svrhu pravljenja francuzkih dužica, jer u takovom drvu s tim jfzvrstnim svojstvom ne mienja se ono vino u svom prvobitnom licu, vino komu je zarediti rek bi cieli sviet, te komu je promjeniti svako podnebje. ´ Po svoj prilici dolazi ovo dobro svojstvo odtud, što u našem hrastovom drvu ne ima toliko trieslovine; jer rastuć ovo izvrstno drvo na tlu, koje je pođvrženo redovitoj poplavi ili bar mokrini dolnje vode, zasižuće do gornje mekote, biya vodom skoro do kraja izluženo, te sigurno prima ovu izluženu trieslovinu jaka i debela kora kao šupljikavo tielo. ü takovom drvu ostaje u prevagi kvercinova kiselina, koja daje vinu osobit karakterističan ukus i miris. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 35 <-- 35 --> PDF |
™ 195 -. Vinogradarom je neko pravilo, da novo vino spremaju u novu burad, a nikada staro vino da sipaju i spremaju u novo sudje, te na različit način iziužuju novu buradj ako su ipak prisiljeni staro vino spremati u novu burad. Ja sam god. 1879. izpurio sa vrućim izlievkom t. j . sa mutežem, koji mi je prilikom otakanja na dnu buradi ostao, te koji sam dao do kljucanja ugrijati, svako novo bure, ne rabeć više od pol vedra izlievka na 100 akova buradi od više komada te nakon ovoga postupka, izbaciv izlievak, nisam ništa ino radio, već sam dobro izprao svako bure vodom i radi ohlade ostavio do dojdućega jutra vani, da se provjetri. Tko je to vidio, svaki je glavom klimao, ali ja nisam mnogo mario, jer mi je valjalo iz velikoga burenja odstraniti staro vino, da mogu unj smjestiti novo vino. To je bilo mjesec dana prije berbe. Ja sam dakle staro vino od god. 1878. u novo sudjd.^ipao i spremio, te ga odmah kući odvezao. Nakon pet nedjelja unidjem strahom u podrum, misleć, da se je vino sasvim i u licu i u dobroti pokvarilo. Ali moj strah bje bez uzroka. Izvadiv vino, koje je one godine bilo dosta kiselo, ne samo što nije lica syoje promjenilo, dapače bilo je žuće i mirisavo, kao nikad prije. Bilo bi dakle vrlo dobro, kad bi se komu pružila prilika, da i glede toga dalnje pokuse učini, jer time bi ne samo poskočio ugled našega hrastovoga drva u obće, nego to svojstvo uplivalo bi znatno na još to veće proizvadjanje francuzkih dužica za svjetsku trgovinu. Uslieđ male množine trieslovine u samom drvu naše hrastovine vidimo i to, da se pri izradjivanju francuzkih dužica, osobito pri kalanju te maklanju ne mienja lice drva, inače bi moralo znatno pocrniti, što ipak ne biva. I podnebje imade veliki upliv na dobrotu drva. Obće je načelo u tom, da vruće podnebje daje laglje drvo, dakle sa širjimi godovi, dočim hladnije podnebje radja čvršće, teže drvo, a po tom i manje kalavo. U naših brdskih šumah, gdje ipak nije velike razlike pogledom na podnebne uplive, ipak opažamo, da je naše hrastovo drvo teže, a godovi da su mu znatno gušći, te po tom i cieli stanični sustav konpaktniji ne samo sbog suhoga položaja šumišta, već i pogledom na niži stupanj godišnje toplote* Takovo drvo ne samo što je gušće, voć je uz sav sklop više granato, |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 36 <-- 36 --> PDF |
~ 196 ~ te glede množine proizvadjati se imajućih francezldb dužica bar za ´*/5 manje sposobno, nego ono u ravnicab sa jednolikom godišnjom toplotom. 0 cjepkosti u onoj mjeri, kao pri drvu naših lugova uz savsko poriečje, gdje je najviBJa toplota mjeseca srpnja 30" (stupnjeva) R., a najniža —6´\ ne ima ni govora. Naše hrastovo drvo, koje se kala, ne sadržaje nakon godine dana više od IS^o vodenih čestica, pa odtud dolazi, da su francezke dužice, izrađjene iz takovoga drva, već za godinu, a svakako za dvie godine uporabive, ako još k tomu leže u suhom, propuhnom mjestu, dočim se inače misli, da su takove dužice najbolje, ako odležn bar tri godine. Pošto se naše hrastovo drvo skoro nimalo ne usušuje u duljini drvnih vlakanca, to je i ususivauje našeg hrastovog drva na moždalju dosta malo. Uslied toga daje se i francezkim dužicam već u šumi pri izradjivanjn običajna mjera duljine — bez svakoga viška. Pri izradjivanjn francezkih dužica ne upotriebljuje se većinom srčina, jer se rado izperi ili vitoperi, često ima i koju mahnu, a uslied toga je izsušivanje i puklosenje naših fran. cuzkih dužica vrlo neznatno, dapače i toli riedko, da se običajnoj debljini dužica te vrsti neznatni višak daje. liadnik, kalajuć u šumi francezke dužice, ponajprije razđie- Ijuje deblo u tako zvane furke, uklanjajuć se čvorovom ili manjim granam, koje nisu unutra u dryo unišle, na običajnu mjeru od 36 palaca, koja je duljina prava duljina običajne franeuzke dužice. Sad podieli dotični furak po običajnoj mjeri od 5^2 palaca duljine na čelu furka ili trupca u toliko zgonova, u koliko jednakih dielova može obod furka prama broju i debljini dužice razđieliti, te si takove zgonove sa ugljenom ili sa olovkom pobilježi do onoga mjesta, dok mu siže mjera od 5^/2 palca, počam od onoga diela bieli, koja leži tik tako zvanoga zreloga drva, prama srčini trupca ^ a sve zabilježene točke na srčini obkruži s istim ugljenom ili olovkom u okrug, koji okrug pokazuje, dokle imade sa kalaeom ili vagacom pojedine zgonove kalati. Ako je srčina zdrava, dade se i ona ponešto kalati, a radnik kmsa i nju, u koliko se može, pokalati. Primiv se radnik zgonova, nastoji sa vagačom prema debljini dužice takove zgonovo razkalati, a pri tom sliedi njegova vagaca ymier uzdužnih drvnili vlakanca ili uzduž tako zvanih |
| ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 37 <-- 37 --> PDF |
žica. Pri toin je najglavnija stvar, da mu još neizrađjene cjepotme, koje imadu biti dužica, budu jednake debljine, ne osvrćuć se toliko na njihovu širinu. Kad je sve zgonove razkalao u dovoljan broj dužica prema njihovoj debljini, mora ove dužice okrajciti, i j . s jedne i s druge uže strane ne samo biel odstraniti, nego i onu stranu izjednačiti, koja se je strana odkalala od srcine na zabilježenom okruga, a uz to i po širjoj plosnatoj strani sve zakoljke makijom izmakljati, da bude površina dužice ravna i, glađka, te prema običajnoj debljini i debela. Običajna debljina francuzke dužice jest 1 palac, nu pošto se dužica na moždini usuši, to joj se daje kod našeg hrastovog drva, koje se slabo usušuje, 1 palac i 2 crte ili 14 crtica. Običajna širina francuzke dužice jest 4^4 do B palaca, rieđje 6 palaca, dočim se dužica od 3—4 palca širine broji medju uzku vrst gradje te vrsti. Ovo neznatno osušenje našega kalavoga drva za. francezku dužicu znamenito je glede vrstnoće našega hrastovoga drva, iz čega se vidi, da ne ima u njem nagomilanih vodenih cestica u toj mjeri, da bi mogle uplivati na njegovu manju trajnost. Duhamel, nadzornik fraiicezjke. mornarice, kušao je sve vrsti hrastovog drva od malne ciele Evrope glede trajnosti, pa veli, da je iz vlastitoga izkustva pronašao, da je najdugoti^ajnije hrastovo drvo ono iz Provence i ono iz adrijatickih predjela, pod kojim imenom u obće on sigurno razmnieva naše hrvatsko hrastovo drvo, i uz to piimjećuje, da je ono hrastovo drvo vrlo dugotrajno, bilo ono ciepano ili vodom splavljeno. Nu sudeć po tom, što je naše hrvatsko drvo u cielom svom stanicevlju pojednakoga pleteža, a uslied toga i vrlo kalavo, te obziruć se na to, što je ono drvo dugotrajnije, koje se dade uzduž svojih žica ciepati, a manJB dugotrajne, ii koga se uzdužne žice poprieko prosieka, držim, da će doći francezke dužice, pogledom na dugotrajnost iz našega hrvatskoga drva na glas prema tomu, da li ee biti vlažno ili suho mjesto, gdje će se burad od našega drva smjestiti i čuvati. Žalim vrlo, da ne imam pri ruci-dovoljnih podataka iz ciele Hrvatske o trajnosti naše izvrstne hrastovine, nu poznato mi je, da je na utoku Riecine u more god. _185o., kad sa sadanji most gradili, izyadjen´hrastov stup, koji je na površini reć bi bio sasvim truh´a´rnutri tako´Čvi´st i zdrav kao željezo, a starci one okolice drže, da je bio preko 200 godina star, jer |