DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1880 str. 30     <-- 30 -->        PDF

.^ 190 ^


nekle mogla nađoknadjivati faktiSne tvarne gubitke šumskoga
sospodarenja sa tako visokimi obhodnjami, to ipak s druge
strane nesmijemo ni to zaboraviti, da se možemo za pravljenje


t. ZV. njema^kib dužica i znatno nižimi obbođnjami n. p. 120godišnjimi
podpuno zadovoljavati, tim više, ako uvedemo za
buduće u mjesto kalanja pilenje dužica, te ako i to u obzir
uzmemo, da prekomjernim povišenjem obhodnja znatno pogortavamo
i samu stojbinsku vrstnoću šumskoga tla.
Svršavajući time ova svoja razmatranja „o teknickih svojstvib
i vrstnoci hrvatsko-slavonske hrastovine osobitim obzirom
na porabu iste u baSvarskoj obrti", zahvaljujem se slavnoj
toj skupštini na prijateljskom praćenju iste, moleć ujedno prisutnu
gospodu, da izvole možda sada sami na temelju izkustva
i znanja sam težaj razprave toga velevažnoga pitanja eventualno
nastaviti i popunjati!


Razprava


šumarnika g. Vatroslava B-aSki-a, držana dne 11. kolovoza
u sjednici hrvatskoga šumarskoga družtva
u Vinkovcih.


Hrvatska povjest koncem XVI. vieka pokazuje nam, da
su pomorski narodi, osobito mletaßka republika, svu pažnju
obratili na izvrstno drvo iz hrvatskih šuma, cieneć ga osobito
prema tadanjoj porabi kao izvrstan i dugotrajan materijal za
brodogradjevine, a odtuđ se i datira ono opustošenje hrvatskih
šuma uzduž hrvatskoga primorja, koje je mal ne sasvim golo i pusto.


Daleko bi zasegao, kad bi htjeo opisati stanje hrvatskih
šuma one dobe, pa kad bi opisao žalostni postupak tadanje
uprave i gorke tužbe pučanstva onih predjela, jer bi zašao na
sasvim drugo polje, nego što mi je nakana prema onom pitanju,
na koje mi je u današnjem sastanku razpravljati, odgovoriti,


Bit će s jedne strane uzrokom, da su naše i^ume odaljene
od primorja, t. j . šume u srcu Hrvatske do u novije doba sačuvane
od sjekire upravo radi njihove odaljenosti od mora kao
naravskog i najprikladnijeg izvozišta za svjetsku trgovinu,
nefito radi slaboga razvitka obrta i trgovine, te radi nevaljanih
komunikacijonalnih sredstva, a ponajviše i sbog toga, što