DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 58 <-- 58 --> PDF |
- 163 — 2. Veličina kultivirane čestice iznaša oko 8^3 jutra. 3. Nasad: trogodišnje smreke (3700 kom.), nabavljene iz Eeihenau-a u dolj. Austriji, ostalo borovo sjeme, darovano od hrv. šumarskoga družtva, sve posađjeno u redove u promjeru od 4| |´. 4. Pod rukovodstvom šumarnika Boliutinskya. 5. Položaj sjevero-iztočni; strma strana. — Tlo: mršavo i ilovasto, sa kamenitom podlogom. 2. Senj . Slavno poglavarstvo građa Senja poslalo "nam je takodjer iraženi izkaz o razdieljenju priposlanoga po hrv. šumarskom đružtvu sjemenja i zahvaljuje se za to uprav, odboru. Čast nam je priobditi doslovce iz dopisa sliedede: „Pošto ovdje redovito badem i ostalo voče cvate u mjesecu siečnju i veljači, a ostala drvlja već mjeseca ožujka ozelene , izim riedkih izvanrednih zima, gdje se narav za mjesec dana kasnije probudjuje, je očito, da bi se moralo sjeme ranije nego 11 po gornjih krajevih sijati. Izkustvo pokazalo je, da sjeme svake vrsti stabala u mjesecu studenomu ovdje posijano mnogo bolje uspieva, nego li ono u mjesecu siečnju i veljači, jer ono proklica, čim se počme narav buditi, a tiem uhvati bolju žilu, dočim se ovo tek onda sije, kada je več narav budna, a proklica istom onda, kada ona prva skoro prestane radi žege napredovati." „Ovo je poglavarstvo učinilo razne pokuse glede zagojivanja , te na temelju crpljenoga izkustva došlo je do toga rezultata, da je zagojivanje, 1 to sijanjem domaćega sjemena doduše težkim naporom i troškom moguće, nu svakako ovisi 0 sreći, da budu bar tri godine uzasebce kišovite, napredak je sasma polagan." „God. 1877. bijaše posijano na briežuljku „Kalvariji" prilična kolikoća domaćega senjskoga sjemena od jasena, rašeljke (^prunus mahaleb), badema, koprivića (celtris australis) i grabovine, pa od toga je — može se uzeti — ostalo 60"/^ do zime 1878." živo i na proljeće god. 1879. u studenom bijaše ciela ova čestica posijana sa istom vrsti sjemenja, k tomu oraha i crnoga bora, te je sve proklicalo i ozelenilo, tako da se može reći, da je 98"/(, uspjelo. Ova su stabalca do mjeseca lipnja 1879. dostigla skoro ona od prošle godine. Nu žalibože od lipnja do polovice rujna 1879. dakle tri i pol mjeseca, ne bijaše niti kapi kiše i tako izgoriše i presušiše se sva ova stabalca od god. 1878 i 1879., te nije možda ostalo ni 1 od 5000. „Grore naznačene vrsti stabalca pako, koja su tri do 4 i više godina starija bila, navlastito jasen (i to sve samonici), ostadoše viz svu onu žegu živa". Priposlano sjeme razdieljeno je razmjerno prema veličini prostora, te je odmah i posijano. Evo izkaza: |