DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 46 <-- 46 --> PDF |
141 — Sehonbueher Alek. upravitelj rudokopa u Bešlineu.. Stilfrieđ velem. baron u Pleternici Strossmajer Josip preuzvišeni biskud u Djakovu .. . Švrljuga Stipe trgovao u Fužini .... Tomljenović Luka, nađšumar u Vinkoveili Imovna obeina križevačka u Belovaru „ „ Sv. Gjurgjevaeka u Belovaru n „ Brodska u Vinkovcih „ „ Novagradiška u N. Gradiški „ „ Petrovaradinska u Mitrovioi „ „ II. banska u Petrinji „ „ I. banska u Glini Gradsko poglavarstvo u Zagrebu „ „ „ Petrinji „ V n Križevou „ n r, Osieku „ JI „ Karlovcu „ „ „ Varaždinu Vlastelinstvo u Pakracu C. Pravi članovi. Agjie Košta, šumar i privremeni upravitelj gospod. ureda n Otooeu Alanđsee de Napoleon, šumar u Sušici (p. Eavnagora) Alimpić Gabriel e. kr. lugar u Jamini Amhrinao Petar, lugar u Vinkovcih Anđerka Julius o, kr. nađšumarnik u Zagrebu Antel Milan, kotarski šumar u Zagrebu Antolović Donat, lugar u Gerni Babie Ivan, lugar u Gor. Eaiću Babie Ivan, lugar u Komletincili Barišić Pajo, kot. šumar u Klenku Barić Gjuro, kralj. kot. šumar u Bereku Bartulio Franjo, c. kr. lugar u Soljaniii Bayer Gjuro, knježevski nađšumar u Lekeniku Benaković Vinko, lugar u Abševoili Bergvald Franjo, nađšumar u Rakovcu Bertić Ferdo, c. kr. lugar u Morovieu Bogojević Temo, supl. šumar u Garešniei ....... Bolkart Zdravko, kralj, povjerenik kod proejeub. ka tastra u Križevcu Borovkić Ferdo, lugar u Vinkovcih Bosančić Bozo, e. kr. lugar u Drenovoih Bošnjakovie Nioifor, c. kr. lugar u Strošincih Boneek Otokar, kr žup. nađšumar na Eieei Bollein Dragutin, ravn. dobara u Djakovu Bollein Koloman, šumar u Cerni Biinl Franjo, podšumar u Klani Božić Rafael, c. kr. lugar u Sungaru Brajkovie Stevo, e. kr. lugar u Perušiiiu Brnčie Ivan, šumar u Osieku Brosig Ante šumarnik u Čabru Brosig Liudevit, šnmar u Majeru Brosig Rudolf, šumar u Lokvah Broneek Dragutin, c. kr. šumar u Jamini Brovet Vinko, lugar u Čabru Brausil Miroslav, e. kr. šumar u Morovieu Bubalović, lugar u Vinkovcih .-6 — 6 — 5 — 6 . — 6 — 5 — 6 — 20 . --100 — 50 - 10 . . -5 — 10 6.— 5 4.-15, 4.-4 3 — 3 4 — 4 4 — 4, 3, — 3 3 — 3 3. --3 4, — 4. 4, — 15 — ´^, — 3 — 4 — 4 — 4 — 4 — 4, — 4, — 3, — 3 - 3. 50 3. — () 50 — 3 — 3 — 4, — 4 — 4, — 4, — 4 — 4, — 4, — 4 — a — 3 — 3 — 3.— — 18. — 5. -- 6— 6.— 5.- 6. - ´20. - 100. - 50.— 10.- 5. - 10. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- 142 - Bunjik Koloman, kot. šumar u Trnjanih Butorae Joso, c. kr. lugar u Ledenicah čanić Ante e. kr. šum. akeesist u Begovu razdolju čeboei Dušan, šumar u Varaždinskih Toplieah čelikovie Vinko, lugar u Vinkovoih Ćelija Ante, šumar u Kujevou Čerman Vatros., kr. šumar u Kutjevu Ćervieek Eranjo, nadšumar u Skrivanu (Češka) Copp Josip, pfldšumar u Vršioi (Čabar) Ćordašić Franjo, šumski izvjestitelj kod kralj. zem. vlade u Zagrebu Čordašić Ivo, lugar u Vinkovoih, Cužkovie Jovo, protustavnik u (jflini Dadourek Ante, šumski mjernik u Čabru Damjanović Kuzman e. kr. lugar u Vrbanji Danek Josip, šumar u Kravarskom Danhelovski Adolf, vlast, šumarnik u Dolj. Miholjeu Danielis Eduard, kr. šum. katast. prooienitelj u Osieku Dauschek Dominik, nadlovao u Pešoeniei Demetrovid Gjuro, kot. šumar u Jaski Dundjerovie Ivo kr. šumar u Djakovu Dojkovič Vilim, kot. šumar u Voj. Križu Doležal Franjo šumar u Cereviću Domae Ilija, c. kr. lugar u Otoku Dorie Petar, lugar u Vinkovoih Dretovie Andrija, lugar u Vinkovoih Eifler et Comp. Samenhandlung in Wien Ettinger Josip, kralj, nadzornik (zem. šum. katastra u Zagrebu Faber Ferdo, šumar u Negoslaveih Filie Marko, lugar u Cerni Filipovio Živko nadlugar u Kienku Pilipovie, lugar u Vinkovoih Forst Gjuro, šumar u Varaždinu Furlan Jakov, kr. žup. nadšumar u Križevcih Pumls Paulo, e. kr. šum. povjerenik u Kninu Piirster Petar, umirov. šumarnik u Vukovaru Grospić Ferdo, c. kr. šumar na Udbini Grunđ Hugo, c. kr. šumarnik u Zagrebu Gruss Teodor, šumar u Sisku Hajek Bogoslov, nadšumar u Belovaru Harrer Franjo, c. kr. šumar u Nemeih HavliSek Josip, šumar u Moroviou Heinz Gustav, šumar u Oriovcu Hcldrioh Friedrieh kralj, bavarski nadšumar u Zvfie selu (Bavarska) Herzel Adolf, šumar u Novoj Gradiški Herzl Eduard, nadšumar u Eohifschu Hiebel Fr. šum.-assistent u Lekeniku Hlava Dragutin, kr. profes. gosp.-učilišta u Križevou Hottvoj´ Gustav kr, šumar u Johannisdorfu Horvat Vojtjeh šum. blagajuik u Vukovaru Hrobae Joso, umirov nadšumar u Cereviću Houvalt Venoel, pl kr. katastr. šum. procj. u Karlovcu Jagar Ivo, lugar u P lesnom Jakobovac Mato, e. kr. lugar u Vrbanji Jakobovae Simo, lugar u Bošnjaeih Janes Stevan, podšumar u Gerovu —.— 3.50 3.50 — .— 5´— . 5!— —-— 5.— 5.— —.— —.— 5.— 5.— —.— —.— 5.—.— —. —.— —.— —.— ,— —.— —.— —.— — — 5!— -.— —.— 4.— 3.— 3.— 4.— 3.4.— 4.— 4.— 3 — 4.— 3.— 4.— 4.— 4.— 4.4.— 4.— 4.— 4.— 4.— 4.— 3.— 3.— 2.— 4."— 3.3. 3.— 4.— 4.4. 4.— 4.— 4.4.— 4!— 4.4.— 4 — 4.— 4.— 4.— 4.— 4-— 4.— 1.— 3.— 3´.— 3. 4. 6.50 6.50 4.— 3.— 4.4. 11.— 3.— 4.— 3.— 11.— 4.— 9!— 4.— 4. 16.4. 4.— 4.— 9— 3.— 3.— 2.— 9.— 3.3.— 3.— 4 — 9 — 4.— 4.— 4.— 4.— 4,— 4.´4.— 4— 4.— 10.4. 4. 4.— 9.— i.— 1, 3.3.— 3. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 48 <-- 48 --> PDF |
143 Jareš Gjuro, šumar u Brodu na Kupi Jary Franjo, šumar u Klani Jerbie Ivan, c. kr. šumar u Ogulinu Jlijć Dušan, šumar u Zagrebu Jović Vjekoslav, lugar u Vinkovcili Jurio Marian, lugar u Cerni Ivanšić Ante, o. kr. lugar u Vrbanji Ivaštinovio Ivo, lugar u Borovou Kadio Franjo o. kr. umir. šumarnik u Zagrebu Kadić Juro, lugar u Vinkovcih Kadleček Ivan, kr. žup. nadšumar u Vukovaru Kafka Dragutin, šum. pristav u Cereviću Kerlie Petar, lugar u Mlaki Kesterčanek Franjo, kr. šum. asistent na gosp. šumar. uoilišta u Križevou Kiseljak Vlad. kr. professor šumarstva u Križevou- Kladarić Zivko, e. k. lugar u Novomselu Kladarie Marian, lugar u Vinkovoih Kladarić Martin, lugar u Podgajcih Kleiner Franjo, šumar u Crnom lazu Knežević Franjo, c. kr. lugar u Nemcih Knoblooh, okružni šumar u Banjaluki Kooian Petar, lugar u Novskoj Kopie Mijo, lugar u Vinkovoih Kopie Mijo, e. kr. lugar u PodgajoihKor6skeny Dr. Vjekoslav pl. kralj. prof. u Zagrebu- Korošeo Ante, šumar u Koprivnici Košćee Nikola, šumar u Maksimiru (Zagreb) Kovaoio Ante, lugar u Vinkovoih Kovaeević Petar, lugar u Cerni Kraljevac Ivo, lugar u Lipovljanih Kraljevac Stevo, lugar u Lipovljanih Kraljević Ladislav, šumar u Zagrebu Krano Gustav, kr. šUmar u Lokvah Kreutz Josip, nadšumar u Bosiljevu Kuohinka Joso, šumar u Delnioah Kurz Ivan, šumar u Petersalašu Kustan Mijo, kr. lugar u Bereku Laksar Dragutin, šumar u Belovaru Lang Rihard, k. nadšumar u Belovaru Leutgeb Oštrivoj, lugar u Račinovcih Lievaoio Andro, nadlugar u Plesnu Lipovac Blaž, lugar u Prezidu - Lippert Ivan, šumar u Korenieanih Ljubojevio Tomo, lugar u Subockoj Lonearić Vinko, šumar u Zagrebu Lonžarević Pajo, nadlugar u Lonji Looš Josip, 0. kr. lugar u Jamini Losert Adolf, c. kr. šumar u Jasenovcu Lušoić G,aver, c. kr. lugur u Moroviću Magdić Saban, o. kr. lugar u Gomirju Makovioka Vatroslav, šumar u Kurilovou Malin Ante, šumar u Trnavi Malin Virgil, nadšumar u Belovaru Malner Josip, pomoć, šumar u Klani Matasović Adam, lugar u Vinkovoih Matiević Ante, lugar u Soljanih^ Mazalovie Josip, lugar u Vrbanju — — — - — 4 4 — — — — — — - -— - 6 —-— -.— —.— —.— —.— 5 — .— 6^— 3.50 5.— 5.— —.— —.— —.— 5.— 3.50 5.— —.— —-— —.— —.— 4.4.— 4.— 5.— 3.3. 3. 4.— 3.— 4,3. 3.— i.— 3 — 3.4. 4´.— 3.3.— 4´.4.— 3.3. 3. 3.— 5 — 4.— 4 4. 4.— 3.— 4.4.— 3.— 3.0. 4.— 3.— 5.3 — 4´.— 3!4.— 4.— 4.3.— 3 3.— 3.— 4 — 4.— 9 — 5.3.— 3.— 3.13. 3.— 4.10.30 3.— 4.— 3.— 3.— 4.— 4´.3.— 3.— 9. 9.— 3.— 3.— 3.— 3.— 6.4.— 4.— 4.— 4.— 3 — 4.— 4.— 3.3.— 3.— 4.— 3.— 5.3.— 9´. 6.50 15.4. ™ 4.— 3.— 3 3.— 3 — |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 49 <-- 49 --> PDF |
IM MarkoTae Jakov, o. kr. lugar u Vrbanju Markovio Ivan, kr. kont. lugar u Bereku 3.— 3.— Matasović Mato, lugar u Vinkovoih . .— 3.— 3.~Mikešić Mijo, c. kr. šnmar u Skarali 4. -4.— Mikineie Ilija, nadlugar u Cerni 3.— 3.— Milinkovlo Ivo, lugar u Vinkovoih Miršić Ivan, c. kr. lugar u Krmpotih ´.— 3.50 3 — 6.50 Miskrio Ante, c. kr. lugar u Vrbanju Momčilovie Ivan^, e. kr. lugar u Bregovu razdolju-! - 3.50 3´— 6^50 Mrazovie Franjo, lugar u Garešniei 3.— 3.— Miittermiller Fridrik, kotar, šumar u Gerovu 4.— 4.— Nemčie Slavoljub pl. nadšumar u Mitroviei 4.— 4.— Nikmann Milan, o. kr. šumar u Ogulinu .— 5,— 4.— 9.— Novak Ljudevit, šumsk. pristav u Bosiljevu 3.— 3.— Obradović Milan, šumar u Jaski !— 5.´— 4.— 9,— Ostoić Bozo, nadlugar u Kupinovu 3.— 3.— Ožbolt Josip, pomoćni šumar u Kraju !—.-3.-3.— Ožbolt Franjo, lugar u Prezidu 3.— 3.— Pantelio Gavro, šumsk. assistent u Mitroviei .´— 4^50 4.— 8.50 Paraza Miško, lugar u Bosiljevu 3.— 3.— Pausa Gustav, nadšumar u Petrinji 2.— 2.— Pavlović Mato, c. kr. lugar u Strošinoih Peakie Jakov, c. kr. lugar u Morovloi Pere Sandor, vlast, šumar u čabru 4!— 4.— Pernar Ivo, lugar u Garešniei 3.— 3.— Petanjek Franjo, šumar u Plaškom 4.— 4.— Pibernik Slavoljub, protust. u Ogulinu ´.— 5!— 4.— 9.— Pilz Vjekoslav, nadšumar u Ivanovupolju 4.— 4.— Pleše Josip, šumar u Majern 4.— 4.— Plašeevio Ivo, lugar u Cerni 3.— 3.— Plohi Eduard, kr. šumar u Ezvnojgori :— 5´.-4.-9.— Prokio Makso, šumar u Kupinovu 4.— 4.— Eadoševie Mijo, nadšumar u Vinkovoih -´.— 5.— 4.— 9.— Eaketio Ivo, nadlugar u Vrbanji 3.— 4.— Easbach Pavlo, šumar u Crnomlugu 4.— 4.— Eenner Ante, šumar u Dubiei -. . 4.— 4.— Eibarie Josip, lugar u Euškoveu (Berek) 3.— 3. Eibička Josip, šumar u Crnomlugu 4.— 4.— Eiehter Rajko, e. kr. šumarnik u Vinkovoih Eiener Ladislav, šumar u Vinikovcih 4. -4.— Ringl Eudolf, šum. upravitelj u Pleternici 4.— 4.— Eoknić Nikola, e. kr. lugar u Sungaru -´.— 35 0 3 — 6.50 Eosa Konrad, šumar u Vel. Gorici S. - 5. -4.— 15.— Eossipal Franjo, šumarnik u Zagrebu -.— 5.— 4.— 9.— Eugaševie Ferdo, lugar u Drenovoih 4. -4.— Ružička August, c. kr. šumar u Jasenku -.— 5.— 4.— 9. - Saoher Josip, šumar u Petrieveih 4. -4.— Sanđtner Vojtjeh, o. kr. šumar u Zagrebu Sohmidt Dragutin, nadšumar u Ogulinu 4´.— 9.— Sehulz Alexa šumar, u Stankovou -. - 5. -4.— 9.— Sekulie Gjiiro, o. kr. lugar u Jamini Seringer Ante, šumar u Lokvah -´.— 6.~-4´.-9!- Simio Franjo, lugar u Vinkoveih- -^^ 3.— 3.— Šklebar iSimo, šumar u Sv. Ivanu Žabno 4.— 4.— > kornjak Franjo, šum. pristav u Vukovaru -´.— 3.50 3.— 6.50 Šlanec Franjo, šumar u Pakracu 4.— 4.— Šmidiuger Josip, žup. nadšumar u Osieku 6. — 4.— 10.— Šneberger Josip, lugar u Cerni — 3.— 3.— -.— —. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 50 <-- 50 --> PDF |
145 Soretio Ante, kr. šumarnik u Zagrebu Stanie Eranjo, c. kr. lugar u Vinkovoih Stary Veneel, šumar u Novskoj ; Stehns Josip, šumsk. protustavnik u Cerevieu Stein Ljudevit, ravnatelj dobara u Pakracu Stojanović Bozo, lugar u Cerni- Strašak Hinko, c. kr. šumar u Vrbanju Stojšić Adam, c. kr. lugar u Otoku Strepaeky Mato, nadlugar u Kraljevi Velikoj Subotin Sabas, o. kr. lugar u Strošinoih Švabio Petar, lugar u Cerni ; Tifihy Ivan, šum. ured. pristav u čabru Tođoevie Mijo, lugar u Kukunjevou (Novska) Tvrđojevie Jovo, lugar u Vinkovoih Tropper Ivan, šumar u Vrbanju Tucakovie Marko, lugar u Eajevuselu Turk Vinko, lugar u Gerovu Unger Skender, šumar u Vel. Gorici Dnukie Gjuro, c. kr. lugar u Lipovcu Urban Josip, e. kr. nadšumar u Novojgradiški Užarevie Ilija, lugar u Vinkovoih Vašara Joso, iugar u Borovcu Vasić Tomo, o. kr. lugar u Grku Veljko Vatroslav, o. kr. lugar u Lipovcu Vichodil Vlast. kr. ravn. gosp, šum. učil. u KriževeuVincekovie Grga, protust. u Belovaru Vincetie Blaž, lugar u Bošnjaeih Vlajsavljevie Petar, e. kr. lugar u Ogulinu Vlaović Nikola, c kr. lugar u Komletincih Vrbančić Mijo, c. kr. nadzornik šuma u Zagrebu- Vrbljančevič Franjo, lugar n Vinkovoih Všetečka Vojtjeh, šumar u Cerju Vukašinović Stipo, c. kr. lugar u Pođgajcih Vuković Dane, c. kr. lugar u Krivomputu Vukovie Tomo, c. kr. lugar u Nemcih Weichinger Loep., šumar u Boboti Werner Vilim, k. katast. procjenitelj u Sisku Wiethe Eđmunđ, kr. šumarnik u Belovaru Wolf Ante, lugar u Lazou Wlirth Eduard, kr. šumar u Novom (Primorje) Žagar Franjo, lugar u Gerovu Zagar Grga, lugar u Prezidu Žagar Mato, lugar u Prezidu Zechel Gustav, c. kr. šumarski izvjestitelj u Sarajevu Zelinka Ante, c. kr. šumarnik u Otočcu Zetović Simo, iugar u Vinkovoih Zikmunđovsky Ferdo, o. kr. šum. nadzornik u Zadru Zobundja Mijo, nadšumar u Ogulinu Zubovio .^nte, lugar u Otoku D. Pre dplatnici. Barković Mijo, o. kr. lugar u Otočcu Bažianec Gjuro, lugar u Cepeloveu Blažeković, lugar u Goli Bedaković Simo, lugar u Hercegovcu Bosanac Mijo, lugar u Sestioani (Belovar) Bilovio Nikola, c. kr. luear u Škare Copp Franjo, e. kr. lugar u Otočcu - — — — — — — —. — — — 3 50 — — 50 — — — — — — — — — — — — 5 — — .— — .— — — .— 4 -4.3.— 3.— 4.— 4.— 4.— 4. 2.80 2.80 3.-3.— 3. 3.— 3.— 4.— 4.— 3.— 3.— 3.— 3.— 4.— 4.— 3.-3.— 3.-3.— 4.— 10.4.´- 4´— 3.-3.— 3.— 3.— 4^— 4´.— 4.— 9.— 3.— 3.— 3.— 6.50 3.— a4-- 4.— s!— 6!50 4.´-9.— 4.— 4.— 4.— 4.3.— 3.4.— 9.— 3.— 3.— 3.— 3.— 3. -3.— 4.— 9.— 4.— 4.— 3.— 3. 4.-4.— 4.-9.— 3.-3.— 2.— 2.2.— 2.— 2. 2_ 2.— 2.— 2.— 2.— 2.-2 — 2.— 2. 10 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 51 <-- 51 --> PDF |
146 Čorak Mate, o. kr. lugar u Otočcu Crevar Kiizman, lugar u Stupovači Dorčeo Gjuro, lugar u Gjurgjevc Dečiiia Josip, lugar u Gjurgjeveu Delić Vujo, c. kr. lugar u Otočcu Dragičevio Dane, c. kr. lugar u Otočcu Dubravčio Franjo, c. kr. lugar u Otočcu Dujmovio Franjo, o. kr. lugar u Otočcu Frančetić Marka, c. kr. lugar u Otočcu Fuček Martin, kralj, lugar u Sesvetih (Pitomaca) Grba Simo, lugar u Hlebini (Drnje) Galovio Vatroslav, lugar u Peteraneih Glavaš Ivan. c. kr. umirov. lugaru Krasnu Gvozđanie Stanko, c. kr. lugar u Otočcu Gašparić Jandro, lugar u Kloštru Gjurekovie Luka, lugar u Raci (Gjuigjevae) Hanžeković Nikola, lugar u Malojmučni (Sokolovac Hunjet Martin, lugar u Rakovčioi ;,Virje) Hiiiić Vujo, 0. kr. lugar u Otočcu Horvatić Ivo, lugar u Subaji (Oazma) Jakopović Stjepan, lugar u Virju Jerbio Ambros, c. kr. lugar u Oto<´eu Jureie Martin, e, kr. lugar u Otočcu Jurie Milan, lugar u Rt-metincu ^Sv. Ivan) Kos Martin, lugar u Pitomači Kolarac Petar, lugar u Grubisnompolju Kovaeević Alekta, lugar u Barni (Grđjevac) Katalinić Ivim, e. kr. lugar u Otočcu Kasumović Mile, c. kr. lugar u Lešeu Krainčevie Ivo, lugar u Bršljanici (Gorešnita) Kovačevie Ivan, lugar u Novom Glogu (Sv. Ivan) Lauš Benfdikt, lugar u Virju Malekovie Jakov, lugur u Grdjevcu Marinčio Stjepan, lugar u La/.oveu Maretio Stjepan, lugar u Vel. Pisanici Miškulin Adam, c. kr. lugar u Oioecu Marković Novak, lugar u Kupinovu Maroševie Nikola, lugar u Kupinovu Naraneić Petar, o. kr. lugar u Otočcu Narančić Stevo, e. kr. lugar u Otočcu Nećak Aleksa, c. kr. lugar u Otočcu Orešković Ivan, e. kr. lugar u Otočcu Oreški)Vič Tomo, c. kr. lugar u Otočcu Predragovie Mart. lugar u Pitomači Pubalo Vuksa, c. kr. lugar u Otučou Paie Adam, luu´ar u Vrginmostu Puk Mirko, slušatelj šumarstva na vis. školi u Beču Kaseta Nikola, lugar u Kovačici Rukavina Dane, pl. c. kr. lugar u Otočcu Rončevič Dujo, c. kr. lugar u Krasnu (s. J. kod Senja) Reinenarič Josip Aigar u Medjurači Srarček Jandro. lugar u Pitomači Sović Gjuro, lugar u Glogovcu Slukie Mirko, lugar u Mosti (Bt-lovar) Skaurim Franjo, lugar u Hcrgovljani Sater Josip. c. kr. lugar u Otočcu Sarkotič Filip, c. kr. lugar Slavkovie Ivan, c. k. lugar u Otočcu ..— ´i 2.2. 2.— 2,— 2.— 2.— 2 — 2.— 2. 2.2.— 2.— 2.2.— 2.— 2.— 2.— 2.— 2.— 2.2.— 2.— 2.— 2.— 2.— 2.— 2.2. 2.— 2.— 2.2.— 2.— 2.— 2.2. 2.— 2.— 2.2.— 2. — 2.— 2 2.— 2.-2.— 2.— 2.2.— 2.— 2. 2.— 2.— 2.— 2.— 2.— 2.— 2 2 2 o 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2. 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 o 2 2 2 2 2 2. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 147 — Tivec Mirko, lugar u Obržkoj (Klošt. Ivanić) 2.-2.— Terović Tomo, o. kr. lug,ir h Otučeu 2.— 2Trninić Bartol, lugar u S. Ivanu 2.— 2.- Sureie Vladislav, Ingir n Topoloveu (Belovar)- 2.— 2.— Uželao Vujo, e. kr. lugar u Otočcu 2.— 2.— Drban Ante, nadšum,;r u Valpovu 4. -4.— Vedrio Mate, lugar u Grjurgjeveu 2.— 2 — Vinkovie Bolto, lugar u Suroveu (Virje) 2.— 2.- Vuk an Jauko. c. kr. hu´ar u Otočcu 2.-2—. Vukadinović Mile, e. kr. lugar u Otočcu 2.— 2. - Vukovojae Danilo c. kr. lugar u Otočcu 2.— 2.- Vukelie Josip, c. kr. lugar u Otočcu 2,— 2.— Vnkrinovie Ivo, lugar u Oštri zid (Berek) 2.-2.— Zubčie Dane, e. kr. lugar u Otočcu 2.— 2.— iiivkovič Ivan, lugar u Zavincu (Sv. Ivan) 2.— 2.— Šumarija brodske imovne obćine u Cerni 4.— 4. n „ „ 1, !i Vinkovcih 4.-4.— „ „ „ „ „ Vrbanju 4.— 4.,. Tnijanih 4.-4.„ križevačka imovne obeino u Belovaru 4.-4.— C. kr. iiamjestničko vieee u Zadru Zemlj. vlada za Bosnu^ i Hercegovinu u Sarajevu 24´— 24.— Sums. dohod. ured u Čabru .- 4.-4.Šumarsko naše družtvo broji dakle u svemu: začastnih članova 2 podupirajućih članova 34 pravih članova 254 predplatnika 88 Ukupno 278. Prema gornjem novčanom izkazu iznašaju zaostatci koncem mjoseca lipnja t. g. i to : za godinu 1878 66 for. „ 1879 269 k tomu zaostatci gg. članova i predbrojnika bivše kraj. otočke pukov. za god. 1878. i 1979., koji se ne mogoše poimence izkazati, pošto je gosp. družtveni delegat novce sumarno priposlao i to za 1878. — 108 for. — dakle zaostatak 28 a za god. 1879. 11 dakle još zaostatak od 125 nadalje za godinu 1880. nije još uplaeerjo- 1308 80 Ukupna svota- 1796 for. 80 nvč. Molimo p. n. gg članove i predplatnike, da nam po gore izbačenom izbačenom i/.kazn izvole čim prije dostaviti zaostacJM, pošto ee inače družtvo u novčanu nepriliku doći, a razumieva se nadalje, dane bi mogao ni družtveni organ izlaziti. U slučaju, ako j. ´ možebiti naslov i obitalište koji od gg. članova medjutim promienio, to neka i´.voli čim prije dopisnicom ogladti nam, da možemo adresu izpraviti. Upravljajući odbor. (Promjene u šumarsko-upravnoj i pomoćnoj službi). 1. lipnjem 1880. naimenovani su kod c. k r. šumskoga ureda u 60 s p i ć u : Lugar I. razreda Ivan Štimac, šumskim akcesistom II. razreda u definitivnom svojstvu. Lugarski pomoćnik Tomo Stilinović privremenim lugarom II. raz. Kod e. k. šum. ureda u Otočcu: Privremenim! lugari II. raz. Serežanskl tit. stražmeStri: Mile Ljubobratić. Ivan Tutekovlć, Rade Šašić, Fabijan Rogić; lugarski pomoćnici: Luka T )mičić, Mojsija Priča, Vinko Stojanović, Vujo Delić, Stevo Grubić, Dane Žubčić i izsluženi oružnik Ivan Bašić. * |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 148 — Kod c. k. šumskoga ureda u Ogulinu: Privremenimi lugari II. raz. nađšerežariin Joso Brajković, šerežanin Filip Diklid, obdinski bilježnik Ivan Dabić, dnevničari šumskoga ureda Juraj Katić i Ivan Stipetić , lugarski pomoćnici Ivan Sabljak, Mile Manojlović, Pave Annić, Franjo Dujmovid, Franjo Žilio star., Nikola Rogić, Luka Paukovid, Franjo Copp, priv. posluž. kod c. k. odjela za zemljar. katastar Franjo Ilađey, lugarski pomodnici Rade Manojlovid, Ivo Višnid i Radovan Kosanović, đnevnidar kod c. kr. otočkog šum. ui-eda Martin Oršanid, lugarski pomoćnici Vujo Uzelac, Mile Uzelac, Mile Komadina, Mato Ćorak, Fi-anjo Žilid ml. i šerežanin Ivan Tomljenović. Privremenim poslužnikom: izsluženi štopski vodnik Ivan Metež. Kod c. k šumskoga ureda u Glini: Privremenimi lugari II. razreda: tit. nadšerežanin Petar Aleksid, šerežani Antun Dominković, Vinko Vukomanovid i Josip Turkovid, vojnički poslužnik kod c. k. vojnoga ministarstva u Beču Miloš Norković , poslužnik c. k. šum. ureda u Vinkovcih Adim Komlenovid, lugarski pomodnici Adam Lazić, Josip Bubanovid, Mijo Gruborovid, Matija Galogaža, Ilija Vučinio, Joso Šubarid i dnevničar kod c. k. glav. zapovjedničtva Lazar Banjeglav. Privremenim poslužnikom: šerežanin Ivo Marčetid. Kod c. k. šumskoga ureda u Novojgrađiški: Privremeni lugari II. raz. : šerežanski stražmeštar Nikola Plavljanid, izsluženi stražmeštar Josip KoUar, lugarski pomodnik c. k. šum. ureda u Vinkovcih Rafael Novoselac, lugarski pomodnici Matija Radinovid i Franjo Sturlid, lugar II. banske imov. obdine Ivan Lukačević i šumarski dnevničar Pabijau Mačković. Kod c. k. šumskog ureda u Vinkovcih: Privremenim poslužnikom šerežanin Rafael Dokmanović. Zahvali o se na službi : nadšumar i dosađanji privremeni upravitelj kod gospodarstvenog ureda brodske imovne obćine u Vinkovcih M. Rađošević. C. kr. šumar Vojtjeh Sanđtner na dosađanjoj službi kao tajnik kod šumarskoga družtva. Umrl i su : Lugar i privremeni upravitelj c. k. kot. šumarije u Kralju Tomo Milaković i umirov. c. k. lugar Nikola Jotić. (Ovogodišnji viši državni izpiti za samostalno vodjenje šumarskoga gospodarstva) držani su od 14. i sliedećih dana mjeseca lipnja t. g. kod vis. kralj, zemaljske vlade odjela za unutarnje poslove pod predsjedništvom gosp. c. k. šumarskoga ravnatelja Milana Dursta i gg. povjerenika c. k. šumarskoga nadzornika Mije Vrbauida i ki´alj. tajnika ujedno šum. izvjestitelja Franje Ćordašića u prisustvu gosp. ki-alj. odielnog savjetnika Dra. Ante Stojanovića. U svemu pristupiše deset kandidata k izpitu, nu žalibože nije moglo izpitno povjerenstvo nijednog od kandidata sposobnim proglasiti. Takova šta nije se još dosada dogodilo. Kako smo sa kompetentna mjesta čuti mogli, ima se to u glavnom toj okolnosti pripisati, što se izpitni kandidati površno ili ništa ne pripravljaju, te nekim načinom važnost državnih izpita niti ne shvaćaju. — Preporučujemo gospodi kandidatom, da se u buduće dobro i svestrano pripravljaju k državnom izpitu, jer je sasvim opravdano, da povjerenstvo svestrano izpituje i takodjer strogo kvalificira uspjeh takovih izpita. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 149 ( Jeftino poljepšavanje naših stanova). Iz šum. lista „Waldhutte" Piše A. Melichar). Korjoiije vinove loze i borovice, granje bieloga graba, bukve i gloga puno je često najraznovrstnijih žvorova i kvrga, ima razne zavoje, te Cim su ove nepravilnosti veće, tiem prikladnije je dotično rašće, da nam riesi šumarske stanove, dapače kompozicije iz takovih bilina mogu i najljepše dvorane ukrasiti. Maleni trud sakupljanja ovoga različitoga korjenja i gj-anja naplaćuje se ugodnom zabavom i veseljem, koje čovjek ćuti videć, da je saro vlastitom rukom, malim troškom i trudom sgotovlo predmet, koji vrlo ukusno riesi sobu; ovo veselje ima i veću važnost te potiče na daljnje razraišljavanje. U tu svrhu treba čekič, dobra ručna pila, nekoliko svrdala, čavala, klijenoga mastila, pokosti i kist; osobite vještine ne treba ovdje, ali tiem više ukusa i rek bi smisla za umjetnost. U sliedoćih redcih kušati ću opisati, kako se sgotavlja stol za cvieće. Svaki stolar moći će nam napraviti podstavak iz mehke platine, koja može u četvorini imati 47 cm. ; na ovaj podstavak metne se drugi istoga oblika, ali nešto manji, sastojeć iz dvajuh složenih platina, kojim mjere stranice jedno 26 cm. Oblik podstavka ne mora biti četvorina, već se ravna po okusu pojedinca, može dakle biti i okrugao, dugoljast i t. d. Na ovom podstavku učvrsti se 79 cm. dugi valjak iz bukovine, hrastovine ili johovine, kora mora biti posve suha, a na taj valjak metne se opet okrug ili višekutnik, izsječen iz platine. Dovoljno je, ako ima valjak 7—15 cm. u premjeru. Ovaj sastav eini okostnicu stola (sr. sliku 1). Valjak (noga) stola mora biti od mladoga, dobro izsušenoga debla uzet, na kojem se ostavlja kora. Tad se oštrom pilom razpili skupljeno i izabrano granje od bieloga graba i pasđriena na 3lem . duge komade. Cim su oni komadi puniji grana i kvrga, tiem ljepši će biti stol. Pri tom se mora osobito paziti na to, da budu grane savinute kao lakat ili slovo „L" (vidi si. 2), i ovimi pokrije se i obloži okostnica po si, 3. Za dolnji dio uzimlju se takodjer 5 cm. jake grane, nu gore ne„ smiju biti deblje od 3.75 cm. Kad je ovo dobro pribito i uredjeno, namaze se tmastom bojom, raztopljenom u klijenoj vodi pomoću mehkoga kista. Obično rabi se za to smeđja kao duhan boja, koju inače trebamo za slikarije na zidovih. Vrlo dobro je, kad se prije primieša mastilu biela klija (tutkalo) ili kremažko bjelilo, jer tiem postaje mastilo neproztrnije i prije se (za 1 sat) osuši. Kad se je boja po.sušila , metne se tu tamo obično nekoliko komadića zlatnih listića ili se mehkim kistom na nekoliko miesta grane bojadišu bronzovom bojom , pa kad se to sve posuši, namaze se kopallakom, koji je za 24 sata suh, — i eto uresa za sobu, koji neće nitko smatrati vlastitim djelom, dapače svatko će ga na prvi mah držati skupocjenim stolom iz livena željeza. Slično može se sastaviti drugi stol za cvieće. Kod stolara dade se opet načiniti okostnica iz mehka drva, ali iz jačih platina. Podstavak sačinjavaju đvie jedna na drugoj ležeće okrugle ploče, kojim su bridovi prama gornjoj strani koso odsječeni; na ove stavi se 15 — 20 era. debeo |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 150 — i kako tko hode visoki valjak od hrastovine, a na ovaj opet metne se plo6a, izrezana iz platine. Tim načinom dobijemo opet temelj na nov ures, kako se vidi iz si. 4. Grane od bukve, bieloga graba i pasdriena moraju se skupiti u proljeću prije nego drveće mezga, jer u to su vrieme najgibivije. Da budu gibive, kako treba, što medjutim nalazimo kod granja svakog drveća prije mezganja, još seT za veću sjegurnost opure vrućom vođom ili parom. Debljina granja ravna se po obsegu stola, koji kanimo sastaviti; 2 — 3 cm. debele grane su najbolje. Prije nego se grane opure, valja ih prirediti i sjeći, kako je nuždno; zatim se prićvrste na šabloni (si. 5), koja smije 20—3 5 cm. duga biti. Grane prićvršćuju se po si. 6. žicom ili što je još bolje, kanapom, buduć ovaj tako lahko ne zareže u mehku koru. Hoćemo li drugi oblik dobiti, moramo uzeti još jednu manju šablonu, koja se po si. 7. pridometne prvoj. Grane, prićvršćene na šablonu, puštaju da se na suncu posve izsuše; ako smo ih u proljeću pričvrstili na šabloni, možemo ih sliedeće zime skinuti i upotriebiti za razne dekoracije. Okostnica (oglobje) stola obloži se po ukusu i želji n. pr. po si. 8 Obod gornje okrugle ploSe obavije se gladkom granom skupa sa korom , nu ta se grana prije uzduž razpolovi i pričvrsti na posve okrugloj šabloni, i metne da se osuši. Buduć je obod okruga dosta velik, tako da nije baš lahko naći toliku granu, kojom bi se mogao isti obaviti, obloži se šablona pojedinimi izabranimi komadi granja, a tiem se postigne i to, da je oblog jednak. — Dolnje se ploče podstavka oblože istim načinom. Kad je sve gotovo i prikovano , namaze se tamno-smeđjom klijenom mašĆu, a kad se ova posuši, kopalovim lakom. Takove savinute i posušene grane mogu se upotrebiti i za konsole i Jilinčenjake na zidu. Iz mehkih dasaka dademo izsjeći okruglu ploču od 20—2 5 cm. u promjeru, pa ju razsiečemo na đvie pole smierom godova. Pet do sedam priređjenih suhih grana — veo po veličini konsole, koju kanimo sastaviti — pričvrsti se čavli u polukrugu tako, da dolazi manje savinuti dio dole, gdje se prikuje čavli na dugoljastu do 10 cm. dugu i 5 cm. široku daščicu. Da se uzmogne ploština zida posve opredieliti, pričvršouju se najprije dvie naprotiv stojeće savinute grane, koje moraju sasma uz zid priležati (si. 9 a i b). Strana, koja će doći uz zid, poravna se rezlicom ili strugom, na što se pribije ostalih 3 do 5 grana u jednakom razmaku. U sredini polukruga u c), prićvršćuju so rogovi od jelena sa lubanjom. Ako se upotriebi pobieljena lubanja, mora se drvo mrkom bojom na farbati, iia §to se šV´e, i glava, namaze kopalovim lakom. Rogovi ili ostankakovi su bili ili se namazu čistim lakom. Uzmemo li pako rogove sa pokrivenom lubanjom, ne lakiraju se, a grane se namazu samo čistim lakom. Na doljnjem kraju metne se češer od omorike (slika 10). |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 151 — Po ti. 11 i 12 valja si unapred pripraviti pomodu šablona raznih stvari, koje bi mogli upotriebiti kod umjetnijih radnja. Dvle do tri cm. jake bukove (ili druge) grane razkolimo i opurimo, pa ih privežemo na okrug jednu oko druge i dademo sušiti, nu tako, da ostanu polovine grana, kad smo ih razciepali po duljini, opet skupa ležati. Na taj način dobivamo manjih i većih komada oblika pod si. 14 d) h). Pomoću okostnice može se lahko sastaviti stol za cvieće skupa sa krletkom Podstavak načini se po si. 15. iz mehkoga drva^ na njega stavi se jedno 20 cm. debeli valjak, a na ovaj opet okrugla, paokrugljasta ili uglasta ploča iz mehkih dasaka. Visina valjka ne đađe se opredieliti brojevi, jer odvisi o visini prozora. Ploča mora uviek 10—1 5 cm. viša biti, da imade cvieće dosta svjetla, a tim se i podstavak bolje vidi. Na ovu ploču pričvrstimo drugi 10—12 cm. jak valjak, koji je samo tako visok, da se može lahko na njem stojeća krletka dokučiti. Okostnica obloži se granjem na poznati već način, kako pokazuje si. 16. Najbolja boja za stol biti će smedja, jer se sa zelenom bojom vrlo dobi´o slaže. Što se tiče krletke, možemo i tu sami kod kuće sastaviti. (Uzgoj šuma u Dalmaciji). Da se načelo jeftina proizvadjanja šumskih biljaka u što većem obsegu udjelotvori izagajenje goletnih predjela što brže postigne, odredilo je dalmatinsko namjestničtvo zadnje doba — zoveći u tu svrhu i zemaljski odbor n pomoć — da svaki lugar, koji uživa kakvu bilo podporu, ima u mjesto zaklonjenu i marvi nepristupnu osnovati i uzdržavati po jedno malo primitivno sijalište za šumska stabla, a to bez druge podpore, osim što će, ako bude od potrebe, dobiti bezplatno šumskog sjemenja. Da bi takova radnja izpala što bolje, isto je namjestničtvo naredilo svojim šumarskim strukovnjakom, da prigodom svojih pohadjanja šuma dotične lugare imaju praktično za tu stvar podučiti i uputiti. Da se pako za taj posao rečeni lugari što revnije zauzmu, šumarski će strukovnjaci biti dužni, sva ona primitivna sijališta pregledavati, te sve one lugare, koji se budu svojom marljivošću u tom poslu odlikovali, predložiti, da se primjerno nadare. Po ovom postupku namjestničtvo misli postignuti najprečijim putem višn svrha, jednu od druge koristniju. Tim će moći proizvadjati neizmjerno množtvo šumskih stabalaca, i to uz vrlo malen trošak. Zagajenje raznih predjela sliediti će najbržim i najuspješnjim putem s toga, što će ta stabalca hiti pri ruci, te će se moći lahko u svako doba i u kratko vrieme presadjivati iz sijališta u opredieljena mjesta, gdje će se ona za stalno i primiti, kao biljke ni najmanje ne uvehnule i već aklimatisirane podnebju i tlu. Ovim postupkom osim svijuh ovdje navedenih koristi, postignuti će se još jedna znamenita, koja se tiče odgoja samih lugara, pošto će oni ovako početi izvadjati jedan važni dio svoje struke — gojenje biljaka. A kad se oni jedanput budu usladili i zaljubili u tu liepu radnju, biti će im odgoj stabala unapried najmilija zabava. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 152 — Kad bi se pako lugari hotjeli zauzeti i za biranje raznoga šumskoga sjemenja, nahođedega se u njihovoj okolici, bila bi to nova sreća, budući bi se tim sjemenje dobivalo brže, jeftinije i zemljištu prirodnije, te bi se bilo nadati, da će i dotični plod izpasti uspješniji, s razloga, što bi takovo sjemenje bilo uvjek novo te sposobno, da svako zrno nikne i uzraste. Na takove marljive lugare, koji bi za ovakova sijališta birali potre bito sjemenje u svojoj okolici, mogao bi se, pa i morao uzeti veći obzir pri razdieljivanj* nagrada. Ovo toliko koristno djelovanje lugara moglo bi se najlakše započeti već za nekoliko dana ovoga istoga proljeća, a to birajući sjeme briesta, i sijuć ga odmah sigurnim uvjerenjem, da će ono uput niknuti ido kraja jeseni narasti liepom mladicom. Takodjer bi lugari mogli pokazati svoju revnost birajući sjemenje od kostela, crnike, hrasta, od jasena, koka bora i dr., te ga posijati rano u proljeću (u veljači). Mogli bi pako napokon u svojih sijalištih saditi palica od nekojih vrsti drveća, koje se posve lahko svagdje primaju i brzo tjeraju, kao što je na primjer: topola jablan, vrba. jadika. Iz svega ovoga lasno je uviditi, koliku si zaslugu mogu steći i naše obćine, pod čijom se neposrednom vlasti nahode lugari, kad bi se one ozbiljno zauzele, da te svoje ljude potaknu na sva gori spomenuta djelovanja i njim to kao dužnost naprte, u stalnom uvjerenju, da će se ovim načinom najbržje, najjeftintje i najsigurnije poboljšati šumsko stanje ove pokrajine. Ako je ikad bilo ljepše prigode, da naše obćine s najmanjim trudom i najmanjim troškom učine najviše dobra svomu puku, i da djelom pokažu živo i istinito svoje domoljublje, to je ovo znamenita prigoda. I mi se zbilja nadamo, da neće ni jedna od njih pustiti uzalud ovu srećnu okolnost, kao što se nadamo, da ce se naši lugari odsele takmiti, tko će koga da preteče u ovako po sebi plemenitu, a po nje dičnu i koristnu poduzeću. (Uspjeh sadbe sjemenja, poslanoga po hpv.-slav. šumarskom družtvu pojedinim obćinamj. 1. Jeze rana. — G. Vuković u Jezeranih, zahvaljujuć se hrv, slav, šumarskomu družtvu na priposlanom borovom sjemenju, posla nam opis kulture, koju je izveo pod rukovodstom g. gospošt. šumarnika Bohutinskoga. Gosp. V. tuži se, da su mu, tek što je svršio nasad, porušili plot i koze narenuli u nasad, te da će se morati okaniti đalnjega našumljivanja i darovati tlo za pašnjak ako mu ne bude poglavarstvo na ruku išlo. Gosp. V, će preko ljeta svu površinu ograditi i na proljeće nastaviti sadjenje, ako mu dade ogul. imov. obćina bezplatno stabala. — U reviru imade nešto mladih jela i bukova šikarja, nu to će se sve posjeći, jer su to samo kozje ogrizotine, pa nasaditi smrekom i borom. Upravljajući odbor hrv. slav. šum. družtva obećaje gospodinu V., da će na njegovu molbu shodne korake učiniti. Opis revira. Čitav revir iznaša 16 jutara liSS^" / nahodi se u Stajnioi na podnožju šume imov. obćine Jelavlja. Imena ne nosi za sada još nikakova. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 58 <-- 58 --> PDF |
- 163 — 2. Veličina kultivirane čestice iznaša oko 8^3 jutra. 3. Nasad: trogodišnje smreke (3700 kom.), nabavljene iz Eeihenau-a u dolj. Austriji, ostalo borovo sjeme, darovano od hrv. šumarskoga družtva, sve posađjeno u redove u promjeru od 4| |´. 4. Pod rukovodstvom šumarnika Boliutinskya. 5. Položaj sjevero-iztočni; strma strana. — Tlo: mršavo i ilovasto, sa kamenitom podlogom. 2. Senj . Slavno poglavarstvo građa Senja poslalo "nam je takodjer iraženi izkaz o razdieljenju priposlanoga po hrv. šumarskom đružtvu sjemenja i zahvaljuje se za to uprav, odboru. Čast nam je priobditi doslovce iz dopisa sliedede: „Pošto ovdje redovito badem i ostalo voče cvate u mjesecu siečnju i veljači, a ostala drvlja već mjeseca ožujka ozelene , izim riedkih izvanrednih zima, gdje se narav za mjesec dana kasnije probudjuje, je očito, da bi se moralo sjeme ranije nego 11 po gornjih krajevih sijati. Izkustvo pokazalo je, da sjeme svake vrsti stabala u mjesecu studenomu ovdje posijano mnogo bolje uspieva, nego li ono u mjesecu siečnju i veljači, jer ono proklica, čim se počme narav buditi, a tiem uhvati bolju žilu, dočim se ovo tek onda sije, kada je več narav budna, a proklica istom onda, kada ona prva skoro prestane radi žege napredovati." „Ovo je poglavarstvo učinilo razne pokuse glede zagojivanja , te na temelju crpljenoga izkustva došlo je do toga rezultata, da je zagojivanje, 1 to sijanjem domaćega sjemena doduše težkim naporom i troškom moguće, nu svakako ovisi 0 sreći, da budu bar tri godine uzasebce kišovite, napredak je sasma polagan." „God. 1877. bijaše posijano na briežuljku „Kalvariji" prilična kolikoća domaćega senjskoga sjemena od jasena, rašeljke (^prunus mahaleb), badema, koprivića (celtris australis) i grabovine, pa od toga je — može se uzeti — ostalo 60"/^ do zime 1878." živo i na proljeće god. 1879. u studenom bijaše ciela ova čestica posijana sa istom vrsti sjemenja, k tomu oraha i crnoga bora, te je sve proklicalo i ozelenilo, tako da se može reći, da je 98"/(, uspjelo. Ova su stabalca do mjeseca lipnja 1879. dostigla skoro ona od prošle godine. Nu žalibože od lipnja do polovice rujna 1879. dakle tri i pol mjeseca, ne bijaše niti kapi kiše i tako izgoriše i presušiše se sva ova stabalca od god. 1878 i 1879., te nije možda ostalo ni 1 od 5000. „Grore naznačene vrsti stabalca pako, koja su tri do 4 i više godina starija bila, navlastito jasen (i to sve samonici), ostadoše viz svu onu žegu živa". Priposlano sjeme razdieljeno je razmjerno prema veličini prostora, te je odmah i posijano. Evo izkaza: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 59 <-- 59 --> PDF |
154 -< 1 C^ o. M^ w to h-l Tekući broj g e td TI " 2. SS a^ ^ SS ^. L . o O SS o 1 2si. O SS ^ » O s SS 1] B. SS s ^ 3(9 SS 3 3 a 3 % -^ 3-g" i a. L5 C^ "A ^, Q"rt » ir Ci, SS <53w ft> at ^ 13 CSJ CD & SS ^c e ^ s> s» ´I s= os 1 o »-i -=1 5* CP B CD g. C5< SS SS 5" ^ CD --^ = -S M IT3 ^IS §^ S 23 O &= đ " o ´ aM. ghrt 1=^ 3" 2 §» s a g S H.. f=-=^S 5 3 CD SS w , » ^ CD* o-o SS ^ ^ S ^ CD o SS c r CD CD . c= - ^, 5´ L-5.a "73 <— O =: C.5 ° =^ B SS M S´ ^ ^ ^ ^ 0 3 CT5 g B ^ ! ^ I—I t3 *—´e—, 37" ´ ^ p— (D C3 —^ ^O P^ w II B o CD cc´ 2 3 ´ -A ´ 3 1.5? S.B |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 155 ( Sbirka narodnoga muzeja). Sbirka ptica narodnoga zoologičkoga muzeja u Zagrebu još je nepodpuna, valjalo bi ju đalile popuniti, a to bi se moglo tim prije učiniti sada, pošto je novoimenovani preparator nar. zool. muzeja nastupio službu. Nar. zool. muzeju bi osobito dobro došle sve moguc´e vrsti i suvrsti orlova (osim bjelorepnoga, velikoga orla = weisscli-wanziger Seeadler), naime krunati orao ili krstac žuti, kličeći, zmijski, patuljasti i mali riblji orao (Kaiser-, Stein-, Schi-ei-, Schlangen-, Zwerg- unđ Flussadler) zatim kanjuge (rother- und sclivarzer Milan), razne vrsti strnjarica ili eja (KornWiesen- Sumpfweiher). Dakako đa bi osim toga trebalo zavodu svih vrst riedkih ptica, ili takovih, koje su kod nas riedke ili inaCe još slabo zastupane u sbirci nar. zool. muzeja. Da se pako ptica putem ne pokvari, potrebno bi bilo uliti kroz grkljan ptice žeste ili rakije, te ga strnikom ili pamukom začepiti. Razumjeva se, da treba kod svakoga eksemplara točno označiti dan i mjesto, gdje je ptica ubijena ili zatečena. Kad bi se našlo šumara ili drugih, koji bi htjeli stupiti sa ravnateljstvom zavoda u neposredan savez, bilo bi mnogo više izgleda uspjehu, a zavod bi, gdje bi uztrebalo, nosio troškove opreme ili moguće nabave. (Dar za pošumljenje Krasa). Šumsko upraviteljstvo prejasne kneginje Thurn i´ Taxis u Majeru kod Rieke poklonilo je, kako nam to velesl. kralj, poožupanija na Rieoi dopisom svojim od 1. lipnja t. g. broj 3818 priobduje, u svrhu pošumljenja primorskoga krasa 16.000 dvogodišnjih biljkah omorikovih, koje su po žup. nadšumaru gosp. Otokaru Bončeku, uza istu svrhu ustrojeni razsadnjak u Novom zasađjene da se, kada ojače, na krasu na shodna mjesta presade. (Ugledala se i ostala vlastela u ovaj hvalevriedni na napriedak domaće kulture smjerajući čin. Op. Ured.) (Gospodinu I. C. u Sisku) možemo na pitanje, koja se kod nas od vrba drži pravom ivom odgovoriti: da se u naših predjelih nalazi više vrsti ive ; najpoznatije su : 1) Bieloiva (Salix caprea — L.) različitim opet lišćem : a) okrugljastim. Lišće je okrugljasto, brka nešto svinuta, na podini srSasto, 3 — 7 cm. dugačko, 2—5 cm. široko. b) paokrugljastim. Lišće paokruglo, na vrhu i podini jednako protegnuto, dva put dulje nego širje (5—10 cm. dugačko, 2 5 — 5 cm. široko). — Lišće je s lica gladko i sjajno, mrko-zeleno i samo po žilicah fino vlasasto; s naličja ima ojake debele žilice, te je fino pusteno. Nalazi se svagdje u ravnici i brežuljastih krajevih, raste po šumah sa drugimi li- stačami; osobito je ima u kolosjecih (šestarih). Raste i po livadah, pasnjacih i na mnogih drugih mjestih. U visinu raste 8 —10 met. , a rieđko kad je promjer debla veći od 30 cm. ; raste i grmasto, kako se po šipracih i poljskih medjah najviše i vidja. Kora je na deblu pepeljugasto-siva, uzduž i popriečce napucana, na mlađom drvlju i mladih granah sivasto-zelena ; na proljetnih je grančicah žutkasto-zelena i pustena. Pupovi su jajasto obli, kestenjaste ili blieđo-zagasite boje; u zimno doba odlikuju se svojom veličinom. 2. Prava iva (Salix cinerea L.) Razlici po obliku lišća su; |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 61 <-- 61 --> PDF |
- 156 — o) širolista. Lišde je pajajasto ili đugačlto-pajajasto, na pođini zaokruženo ili u petlju nešto produljeno, 5 —10 cm. dugačko, 2 —4´5 cm. široko. b) uzkolistna . Tiišoe pajajasto-suličasto, k podini zašiljeno, tri put dulje nego široko (5 — 1 :J em. dugo i 1 5 3 cm. široko). Lišće je nečisto, iivo-zclene, pepeljugaste boje, nije svjetlo, s obe je strane kratko vlasasto, više ili manje pusteno. Ova iva nalazi se po barab i ritu sa trskom, raste kao grm; jako je razgranjena i preko 3 metra visoka ; grančice «u kratko, jako rašlJMste, sivo pustene i nesjajne. Na starih grančicah ostaje sivi pust, koji naliči pliesni; isti se zadrži na drvu tri ili četiri godine, dok se ne iztroši. Sto daje kori sivo poprašeni izgled, i kad se iztroši, izgledju grane kao da su ogarite. 3. Paiv a (Salix aurita L.). Kazliči po obliku lišća su: a) okrug Ijastim lišćem. Liioe je paokruglo-jajasto, na vrhu zaoki´uženo i jako malo štunasto (do 5 cm. dugo i 3 cm. široko). b) dugolista . Lišće dugoljasto ili suličasto pajajasto, dva puta dulje, nego širje, mienja se jako u obliku i veličini; s lice je tamno-zeleno, mrko i nešto vla?asto; s naličja su žilice sivasto pustene. Nalazi se svagdje po močvarnih šipracih, jarcih, livađah i pašnjacih. Raste grraasto 1 — 2 metra visoko, sa gustom krošnjom. Koru na granah ima pepcljugasto-sivu, na proljetnih tamno-zagašenu, gladku, više put i sjajnu, na mladih hvojicah sivo-pustenu. 4. Iva alpinska ili širolista (Salix grandifolia S.) a) širolista. Lišće je dugoljasto, pajajasto, kratko-štunasto, dva tri puta dulje nego širje (3—10 cm. dugačko, 2 — 4 cm. široko). 6) uzkolistna . Lišće pajajasto-suličasto, oštrljato, podugačko, četiri puta dulje nego širje. Lišće, kad se iz pupa razvije, osobito je fino i slabo, žutkasto i prozračno; vehne odmah, kad se grančica odlomi, na kojoj je razpupalo ; čim ostari, postane nešto čvršće. Ova iva raste po velikih planinah, nalazi se na Krasu kod Fužine na Rišnjaku, Velebitu i u sličnih šumskih predjelih; raste kao grm i do 2 metra u visinu i jako se razgranjuje. Nedorasle hvojice kao i grančice su pahuljaste, pustene; kora po granah je žutkasto ili zeleno-manjasta. — r. Književnost. Šumarska se literatura dan danas toli brzo razvija i usavršava, da ju je upravo težko u svih njezinih granah sliediti i proučavati. Laglje je još onomu, koji imade sgođe služiti se raznimi šumarskimi knjižnicami, kao i onoj nekolicini šumara, koje sudbina u veće gradove smjesti, te kojim je sva zaliha velegradskih i svesvjetskih knjižara na razpolaganje i uvid. Al drugačije je s onimi našimi drugovi šumari, koji su vršeći sveto si zvanje, kojekuđ i po najzabitnijih krajevih široke nam domovine razpršeni. Udaljeni od bučnoga svieta ne imaju prilike okoristiti se i upoznati sa njegovimi užitci, međju koje spada nedvojbeno takodjer poznavanje dnevne šumarske literature. Istina i oni dobivaju od vremena do vremena t. z. nove kataloge raznih knjižara i pojedina djela najnovih naklada na uvid |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 167 — — nu ni to ne biva uviek. Preostane im dakle još jedino, da si na temelju ocjene strukovnih časopisa sami naručuju novija djela na proučavanje. Iz toga je najbolje uvidjeti velika važnost književnih obznana i ocjena strukovnih djela u strukovnih časopisih. Do sada nismo TI domaćem nam šum. listu ovakovih književnih obznana nalazili, akoprem bi takove baš u nas osobitu vrieđnost imale, pošto se baš u najnovije doba mnogo o tom radi, da se kod nasih-žumskih ureda utemelje posebne strukovne knjižnice. Nu kao što nije sve zlato što sjaji, tako nije ni vrieđnost raznih šumarski!? djela ista za sve i svakoga, n. pr. djelo, koje pruža nedvojbeno korist saskomu šumaru, moguće da je za nas tek vele pođredjene vriednosti, al i obratno. Imajuć kao učitelj švmiarstva na križevaokom zavodu dužnost a i najbolju sgodu prigodom popunjivanja tamošnje strukovne šumarske knjižnice upoznavati i proučavati kao i tekuću najnoviju strukovnu nam literaturu i oojeniti vrieđnost pojedinih djela po Hrvatsku i naše šumarske odnošaje, kao i obć. praktičnu i znanstvenu im porabu, to sam odlučio u tom listu odsele oglašivati ocjenu pojedinih toli naših koli stranih strukovno-šumarskih djela, za koje mnijem, da ih mogu slobodno svakom naših šumara preporučiti. Nu buduć, da više oči više vidi, to bi želio u interesu stvari, da se prigodno i još drugi koji mojih veleštovanih kolega najavi ovdje kojom tom ocjenom. — jer samo uzajamnim i složnim radom postidi ćemo žudjeni cilj. I. „Izviešće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih, za školske godine 1876/7, 1877/8, 1878/9. U Zagrebu 1879. Tiskarski i litografički zavod C. Albrechta. Knjižica broji 128 strana, a kao dodatak ima tlovid zemljišta kr. gospodarskoga i šumarskoga učilišta u Križevcih; predočuje nam jasno i obširno sve glavne momente rečenoga zavoda i dogodovštine u spomenutom razdobju, koje će sjegurno svakoga rodoljuba, a i šumara hrvatskoga vrlo zanimati. Knjižicu razašilje pako ravnateljstvo zavoda na zahtjev i prema zalihi svakomu bezplatno, u koliko to i onako već nije učinjeno. Ne upuštajuć se u potanju ocjenu rečenoga djela, spomenuti ćemo samo, da je u tom izviešću i velevažna naredba glede novouvedenih konačnih izpita na zavodu sadržani. Nadalje razabiremo iz njega, da predaje sada na šumarskom učilištu ukupno deset professora i to tri za šumarske predmete, dva za matematične, dva za prirođopisne, dva za gospodarske predmete, — uz to još jedan docent zakonoslovja. Šuraarsko-strukovni predmeti jesu: Obće šumarstvo, šumarska zoologija, šumarska botanika, lovstvo, entomologija, šumarsko kućanstvo, čuvanje šuma, sadjenje i gojenje šuma, uporaba šuma i šumarska tehnologija, dendrometrija, uredjenje šuma, proi´aeutiavanje vriednosti šuma, šumarska uprava, povjest i literatura šumarstva, šumarska statistika i šumarsko knjigovodstvo i uredovanje. Osim toga mathematika, geometrija, geodezija, graditeljstvo, obća zoologija, obća botanika, rudstvo i tloznanstvo, fizika i klimatologija, obća kemija, agrikulturna kemija, narodno gospodarstvo i aakonoslovje; ukupno dakle za sva tri tečaja 30 predmeta sa 173 sata na tjedan, ili popriečno u svakom tečaju svako poljeće 29 učevnih sati na tjedan. Zavod imade osim toga još sljedeće, i to prilično dobro uredjene i providjene zbirke: mathematično — prirodoslovnu, šumarsku i kemični laboratorij — kojih ukupna vrieđnost nadmašuje svotu od 15.000 for. Osim |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 63 <-- 63 --> PDF |
- 158 — toga ima tu još knjižnica sa blizu 2000 knjiga u vrieđnosti 6000 for. Za demonstracije šumarske imađe zavod sam blizu 100 hektara sitne i srednje šume. Nuzgredno možemo još spomenuti i kvalifikacije samoga šumarskoga profesorskoga zbora, od ovih bo je svršilo svoje nauke na raznih universih i drugih visokih školah osam, od ostale dvojne pako jedan samo križevački zavod , drugi pako imajuć zaslužnu i liepu praksu, svršio je strano šumarsko učilište. U posljednje tri godine brojio je zavod šumarski ukupno do 90 slušatelju, dakle poprečno svake godine do 30 slušatelja šumarstva; ljetos je pako broj znatno narasao — imade ih bo do blizu 50. Preporučamo gg. šumarom da ne požale truda poskrbiti si to vele zanimivo izviešće —- već s toga razloga, da se i sami na temelju službenih i autentičnih podataka osvjedoče o stanju ovoga po narod naš toli važnoga zavoda, tiem više, što je već od vajkađa kod nas rek bi modom na učilište ovo nabacivati se blatom — i to po onih, koji zavod taj ne samo da nisu ni vidili, no koji i u obde mogu slabo suditi. II. „Porstliches Jahrbuch fiir 0 es t err ei c h - Ung ar n". Herausgegeben von Josef Wesel y etc. I. Jahrgang fiir 1880. Wien, Faesy & Frick. Velezaslužni i nam Hrvatom već i od prije predobro znani Wesely oživotvorio je izdanjem ovoga djela davnu želju svih austro-ugarskih šumara. Omašno je to djelo, od kakovih 80{ystrana, koje nam obće poznatim i velezanimivim načinom predočuje mnogu shodnu i koristnu, osobito sa gledišta šumarske statistike i povjesti. Po nas Hrvate pako je rečeno dielo tiem važnije, što u njem nalazimo takodjer i nas se tičućih stvari, osobito iz dobe absolutistične vladavine naših zemalja, — stoga ju možemo preporučiti osobito onoj gospodi, koja se imaju služiti šumarsko trgovačkim! ili šumarsko-statističnimi podatci. Ciena knjige jest 4´10 for. III. „Die Betriebs und Er trags-Ee gulirung derPorste. v. Dr. Carl Grebe , Direktor der Porstlehranstalt zu Eisenach etc. ZTveite verbcsserte Auflage. Wien 1879. bei Wilhelm Braumuller. Akoprem je ovo djelo prije svega samo njemačkim praktičnim šumarom namienjeno, to ga ipak toplo preporučamo obzirom na sadržaj kao i način pisanja svakomu hrvatskomu praktičnomu šumaru. Ciena knjige jest 4 for. 50 nov. IV. „Der Porstschutz" von Augustin Buchmajer. Olmiitz, Druck und Verlag v. P. Slavik 1878. Akoprem je ovo djelce već više od godine dana u rukuh šumara, to si držimo ipak dužnošću upozoriti gospodu drugove naše, da ne čaše časa nabaviti si ga. Uz to je ta knjiga po nas Hrvate još i tiem važnija, što ju je Buclimayer poglavito i prije svega posvetio austro-ugarskim — dakle na neki način i hrvatskim šumarom. U obće pako možemo kazati, da bi u velje željeli, da se ovo izvrstno djelce čim skorije i na hrvatski jezik prevede — jer bi moglo osobito našim križevačkim slušateljem dobro služiti podlogom kod nauke ob „čuvanju šuma". Ciena knjige baš je neznatna, naime 1 for. Upozorujemo p. n. gg. družtvenc članove na sliedeći prospekt. — Vom Janner 1880. angefangen wirđ von dem Teohnologischen Gewerbe-Museums, Section fiir Holz-Industrie, eine Pach-Zeitschrift fiir die gesammte Holz-Inđustrie herausgegeben. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 159 — Die „Mittheilungen đes Teohnologischen Gewerbe-Museuins" ersoheinen im Verlage der k. k. Hof-Buclihanđlung Faesy & Friek in Wien monatlioh einma l im Ausmasse von wenigsteus einem Bogen in Lexikon-Octav. Die „Mittheilungen đes Teehnologischen Ge\verbe-Museums" zerfallen in folgenđe Abschnitte: a) Original-Arbeiten; b) Berichte tiber die Wirksamkeit des Museums; cj Besprehung, neuer in đas Gebiet dei- Holz-Inđustrie Mlender Werke ; đ) Literatur - Berichte ; e) Patent-Nachrichteu ; f) Technische Notizen; g) Faoh-Inserate. Die „Mittheilungen" werden den Stiftern, Griinđern unđ Mitgliedern des Teehnologischen Gewerbe-Museums unentgeltlich zugemittelt, ferner an Kedactionon von Fachblattern und an die Leitungen von correspondirenđen Instituten gegen deren Publicationen abgegeben , endlich auch an Tagesblattor, welehe die Interessen des Museums fordern. Der Abonnements-Preis betragt jahrlich fl. 4 o. W. — 8 Mark. Be stellungen iibernehmen alle Buchhandlungen und Postamter sowie die Di rection đes Teohnologischen Gewerbe-Museums in Wien. Den Verlag der „Mittheilungen des Teehnologischen Gewerbe-Mu´ seums" hat die k. k. Hof-Buchhandlung von Faesy & Friek in Wien iiber nommen. Der Tarif fiir die Inserate ist folgender: Fiir eine ganze Seite im Formate dieses Prospectes bei einmaliger Aufnahme fl. 15, bei niindestens sechsmaliger Inserirung, je fl. 12. Pur eine halbe Seite einmal fl. 8. Fiir eine halbe Seite dreimal, je fl. 7. Fiir eine Viertelseite einmal fl. 5. Fiir eine Viertelseite dreimal, je fl. 4. Fur eine Achtelseite einmal fl. 3. Fiir eine Achtelseite dreimal , je fl. 2. Beilagen nach getroffener Vereinbarung. Der Director des Techn. Gewerbe-Museums. Šumarski koledar za god. 1881 izaći će po prilici 1. studenom t. g. Nastojati ćemo isti što praktičnije urediti, te ga takodjer i za upravno-strukovno osoblje prilagoditi. Sadržavati će medju ostalim sve u praksi za proračunanje potrebite obličke iz mjeračine, prociene drva zatim kako valja žirovinu, Sisku i t. d. obračunati. Ufamo se tim praktičnim i svakom šumaru doista koristnim Vademecu m uspiešno u susriet doći. P. n. gg. članovi i predplatnici našeg družtva kao takodjer gg. delegati pozivi ju se ovim najuljudnije, da izvole čim prije prijaviti svoje naručbine neposredno upravljajućem odboru hrv. slav. šumar, družtva, marovska ulica broj 28 (novi) II. kat. Ciena ostaje koledaru ista kao sto i prije najme 80 nyč. po komadu. To je tim prije potrebito, da se može prema predbrojci točno ustanoviti naklada koledara. Upravljajući odbor. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 65 <-- 65 --> PDF |
160 Stanje družtvene blagajne koncem mjeseca lipnja 1880. for. ne. for. nč. 80 417 3 47 Ostatak 414 33 414 33 Tražbine: Na redovitili prinoseih pravih članova i pripravljenih obećanih prinescih podupirajućih članova (za g. 1878 1879 i 1880) 1796 80 33 Svota tražbina ... . 1829 80 1 Upravi lajući odbor. Br. 630. lNra.tjeca.j ^ Kod šumsko-gospodarstvenog ureda II. banske imovne obćine u Petrinji izpražnjeno je mjesto protustavnika ujedno raeunovodje, s kojim je mjestom skopčana plaća od godišnjih 800 stot.; stanarina godišnjih 150 stot. i 24 prost, metra gorivih drva u naravi. Za popunjenje ovoga mjesta uz dužnost pologa jamčevine u iznosu jednogodišnje plaće budi u gotovini, državnih obveznieah ili dovoljnim hipotekarnim osjeguranjem na neprezadužene nepokretnosti, razpisuje se ovim natječaj do 15. srpnja 1880. Natjecatelji imadu svoje sa potrebitimi dokazi svojstva i dokazom znanja hrvatskoga jezika u pismu i govoru, providjene biljegovane molbenioe i to službujući putem predpostavljene si oblasti do naznačenog roka gospodarstvenom odiioru II. banske imovne obćine u Petrinji podnieti. Šumsko-gospodarstveni ured U Petrinj i dne 14. svibnja 1880. Nadšumar i upravitelj ureda: Pausa. Uredničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak C. Albreohta. |