DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 43     <-- 43 -->        PDF

- 138 —
postupak nam ne otežčava niti najvažniji u gojitbah moment


— skupocjenost istih — jer u tu svrhu podavaju ovlaštenici
bezplatne radnike. Oviem ne želim reći, da je četinjača jedino
sposobna vrst drveća za naše obć. šume, ter da nam je njoj
za volju sve ostale vrsti drva izkorieniti, već sam samo naveo
to, da bi se praznine, nastale usljed čistoga sjeka i izostatka
bukve odmah Siogle š njimi zasaditi. Ostati će tada šumaru, da
si uzgaja mješovite ili čiste sastojine, što će moći postići valjanom
gojitbom i pravodobnim proriedjivanjem.
Po mojem doduše ne mjerodavnom, ali iz svakdanje zbiljnosti
i opažanja crpljenom mnienju, imala bi se ta generalia
za gospodarenje naših obć. suma prihvatiti, naravno uz modalitete
, koji bi pojedinim osebinam odgovarali. Da bude pako
provedba podp-ana i momentana , imale bi se te upute u formi
naredbe ili službene instrukcije izdati na provadjanje od predpostavljene
oblasti, jer prem da sam osobni neprijatelj šablonage,
ipak mi je priznati, da bi se imala neka jedinost, na koliko
samo postiziva, uvesti, buduć nam je dandanas, koliko nas
je šumara, toli i postupak o jednoj te istoj svrbi različan, a
stoga često i bezuspješan.


Da bi se pako uzmogle reforme provesti, to bi se morao
i položaj osoblja, komu bi to povjereno bilo, promjeniti. Uvedenjem
prije razvijenih predpostava i gospodarenja od potrebe
je čim više osoblja na što manje ploština , jer šumar ne može
proriedjivanje, gojitbe i procjene lugarskom osoblju prepustiti.
Osim toga mora on provesti sve nuždne predradnje zavođenjem
srednjo-šumskoga gospodai-enja u svakoj sječini i inimi se radnjami
baviti. Temeljnim uzrokom za uspievanje i napredak naših
obć. šuma imadu dakle biti čim manji šumsko-upravni kotari,
na svaki način ne veći, nego što zbilja dosiže djelotvornost
pojedinca. 0 ploštini je težko što reći, jer tuj je položaj i raztrešenost
čestica mjerodavan, nadalje bi smio kotar u ravnini
veći biti nego li onaj goiski. Ako bi se već komu prohtjelo većih
kotara, to bi se smjelo na osnivanje istih misliti tek onda, kad
bi šumsko gospodarstvo jur u svih obćinskih šumah zavedeno
bilo, kad bi uredjajne radnje dogotovljene bile, premda bi još


onda bilo dovoljno uzroka, koji bi govorili za protivno. Da
bi na primjer po dvie upravne obćine sa ploštinom od 2—3000
jut. mogle šumara uzdržavati, o tom nije dvojiti. Uz primjerenu