DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 136 — tlo sve lošijim. U prvom slučaju morali bi to nazvati igrarijom, jer bi uzgajali vrsti drveća samo radi zaštite tla -— slabom nadom na prihod; u potonjem slučaju pako djelovali bi štetno na uspietak bukve, u nijednom pako od oba slučaja ne bi postigli svrhe, koja nam mora pred očima lebditi: da prigospodarimo što veći materijalni godišnji prihod za ovlaštenike. U svakom onom slučaju, gdje bukva ne stoji na stojbini, koju si je sama odabrala, uzmiče nam ona, silom držati ne možemo je nigdje. Humozno, svježe pokrivalo na odgovarajućem joj tlu (lapor, vapnenac), stvara si ona sama kroz stoljeća, te mi nalazimo bukvu u podpunom razvitku, u veličanstvenom representiranju samo u visokom uzgoju. Ondje ima ona vremena, da pretrpi kroz decenije nanesene joj boli kod posljednjega sjeka, da si poboljšava tlo silnom oborinom svoga listinca; samo pod timi uvjeti smijemo se nadati rastu i napredku bukve. Vlastelinstva i imovne obćine, koje imadu komplekse od više hiljada jutara sa raznolikimi potrebami, mogu se baviti uzgojem bukovih sasastojina (kao visokih ili srednjih), a to već zato, što im je pružena prilika voditi sjek uviek u horu, na što se mi u naših malih obć. kompleksih radi godišnje potrebe ne možemo obzirati. Po tom se pričinja, da će bukva morati iz naših obćinskih šuma, priračunamo li k tomu još i vječitu pašu, izčeznuti. Tko poznaje bukvu, tko ju je mogao danomice motriti, osvjedočen je, da bi se gore navedene predmnjeve, temeljeće se na istinitih podlogah, samo na našu nesreću izpunile. A zašto da i mi jednom s tudje štete ne crpimo koristi. U Njemačkoj bijaše uvedeno srednjo-šumsko gospodarenje, te pošto su se nakon dugotrajnoga prakticiranja osvjedočili, da radnje i pokusi ne uspievaju, okanili su se toga posla, i povratili se uzgoju visoke šume´. Kad se nije ondje u velikih ploštinah dalo provesti gospodarenje srednje šume s probitkom u bukovih sastojinah, gdje se je mogao oplodni sjek sa svojimi nuždnimi pratioci polag zbiljne potrebe i u pravo doba provađjati mnogo manje će to biti moguće u naših malih obćinskih šumah, u kojih ako si iz sječine izvadio samo desetak stabala sa nepravoga mjesta ili ne baš u horu, promašio si svrhu. Kada nam dakle nije moguće visokim sjekom — radi premalih čestica, ni srednjim — radi pro ´) Vidi: „Stuđien iiber die Buohen-Wirths(3hafc´´ von C. A. Knorr, Nordliausen 1863. |