DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 135 soki uzgoj, prem podaje najveće drvne masse, odpada radi velike uporabne dobe, koja snizuje godišnju užitnu ploštinu, osobito u ovom slučaju. Uzgoj nizke šume ne možemo pridržati s razloga, što nam je istim nemoguće odgajanje stabala za gradnju. Preostaje nam dakle kao jedino povoljno uklonište — srednja šuma. Najprikladnija uporabna doba kod srednje šume bila bi za podstojnu sastojiiiu ona od 30 god., a za nadstojnu ona od 60 god. — Onom prvom dobijemo stabla za gorivo drvo jačih omjera, usljed toga i veću drvnu gromadu ; ovom posljednom dobiti ćemo dovoljno debelo gradjevno drvo za vlaštenikovu potrebu. U podstojnu sastojinu odabrale bi se vrsti brzo rastuće, na koliko bi im samo stojbina prijala, kao što su jasen, briest i jalša, ovi rek bi postojani pratioci našega hrasta. Ako nam i je tako lahko sa našimi hrastovimi sastojinami, biti će nam to puno teže sa gorskimi, gdje imademo posla sa bukvom i jelom. Vrst visokoga uzgoja odpada s istoga razloga, s kojega i u hrasticih tiem više, što su bukove sastojine ponajviše samo stoga razloga izlučivane, da se š njimi namiri manjak na ploštini šuma izlučenih u ravnini. S uzgojem srednjih bukovih šuma ne ćemo uspjeti, jer kod uzgoja bukve najvažnije jest samo tlo. Uzčuvati pako sviežost tla, uzmnožati ga godimice, ne ćemo moći uzgojem srednje šume u naših malih kompleksih radi progale krošnja, koje bi obćinsk a srednja šuma zahtievala, a bukva ju ne bi podnosila. U obćinskih šumah, prejakom progalom uživanih, nalazimo na bukove sastojine, koje su u prirastu duljine zaostale; mjesto gorostasa gledamo patuljke 4—6 mtr. duge sa prsnim promjerom od 50 ctm., a stari su 100 i više godina. Upitamo li za uzrok tomu, to će nas prvi pogled na okoliš stabla uvjeriti, da je s toga mjesta nestalo humozne naslage tla. Čim jednom počima bukovo tlo uzmicati, miče nam se i bukva, ter ako se dosađanji postupak ne promjeni, naići ćemo koju godinu ili na krševite praznine, ili na žbunje. Da je to nastalo povodom nespretnoga postupka sa sastojinom, lahko je vjerovati, a naravna je posljedica, da bi nam tako bivalo, sve dok bi nadstojno drveće stajalo vrlo riedko na sječini. Uvedemo li odviše mali postotak progale, čemu je svrha zaštita tla, tad nam je užitak spao na ništicu; uvedemo li obširniji užitak, polomili smo sklop krošnja, omogućili vjetru i suncu laglji pristup; pomladnja postaje sve više nemogućom, |