DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 134 — kovu, on će si ju namirivati sam — počinjati će šumske štete, — a time ne samo da se dovodi u sukob sa šumskim zakonom, već on oštećuje i sastojinu te izprekriža često najljepše namjere sjekirom. Iz šume mu se smije izdati samo prirast čitave drvne gromade, koji se u najstarijem dobnom razredu reprezentira; je si li pošao za koji hvat dalje, načeta je normalna drvna gromada (za kojom* nam je težiti), ter se neće račun prihoda jur buduće godine sa potrebom slagati. Da se je tako činilo neuredno prebornim sjekom, ne treba ni uvjeravati, ako iztaknem činjenicu, da se je tako dugo stablovje izdavalo, dok nije i posljednji ovlaštenik bez obzira na samu sastojinu namiren bio. Niti tuj nije šumar mogao kontrolirati medju prirasta i normalne drvne gromade, na koliko bi je još u izprebranih sastojinah bilo, niti je mogao oštro prosuditi, da li je svaka kompetencija namirena jer stabla u šumi nisu rasla po veličini selišta, već su izdana po ovih posljednih, pa se je koli ovlaštenik toli i činovnik na tu nepravilnost jur tako priučio, da se o tom više ni ne disputira. Tiem sam htio samo označiti motive dosadanjemu gospodarenju i način, kako se sve udovoljavalo. Zdrav razum, strukovna naobrazba i pogled na naše obćinske šume izriču najbolju odsudu nad tim postupkom, a ja se usudjujem tvrditi, da ako ne dodje izdatna pomoć odzgora, da će se prebirati do posljednjega stabla Jur u početku naglasio sam moment, koji je važan za obćinskoga šumara, tek koji ne smije iz vida pustiti: potreba ovlaštenikova. Prama toj ima udesiti svu svoju snagu, sve svoje umieće, da toj dužnosti udovolji. To prosudjivanje dovodi ga do izbora načina gospodarenja, kojim će to najbolje postići, do izbora vrsti uzgoja, drveća, uporabne dobe i t. d. — Premda je taj thema jur mnogo puta pretresan i u skupštinah i u raznih prigodah, ipak nije svestrano obradjen, već je bilo više radnja po šabloni bez specijalna zadatka; prema tomu bio je i odgovor uviek obćenit: za gospodarenje obćinskih šuma preporuča se uzgoj srednje šume, jer ima te i te prednosti. Da se tuj nije uzimao obzir na razlučbu sastojina: hrastovih i bukovih sa smjesami, na položinu šuma t. j . ravne i brdske, dokazujeobširnost, koja se u gornjoj izreci krije. Da se u naših hrastovih obć. šumah mora uvesti uzgoj srednje šume, o tom smo osvjedočeni svi s razloga toga, jer nam samo ta vrst uzgoja pruža najveću užitnu ploštinu uz mnogovrstnost svoga produkta. Vi |