DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 131 —


dosta slučajeva, gdje je vlastelin baš u istih dielih prodao još
i trgovcu stabla, koji je, što mu je najbolje rabilo, povadio.
Segregacija je inđi obdarila obćine sumarni, u kojih je bio
sklop prelomljen, obrast ploštine vrlo manjkav, sastojinami bez
ikakvoga pomladka i sa česticami najmanjega vrieđnostnoga
razreda. Pripomenem li još k tomu, da je urb.^ obćina morala
uzeti pojedine male lugove, što su bili na okolo sela razštrkani,
te koji ne bijahu često ni od 40 jut. veći, i da su u velikom
promjeru šume pojedine urbarijalne obćine 50—256 jut. velike,
tad će svaki, koji nije š njimi niti poslovao, a niti ih vidio,
imati o njihovu stanju živu sliku. I k tomu svemu pridružilo
se je još i ona neugodna okolnost, da ti segregirani objekti
nisu odmah predani strukovnjakom na upravu, već su gdje gdje
i kroz decenij obćinski činovnici š njimi upravljali: sva funkcija
sastojala se je u doznaki gorivoga i gradjevnoga drva, naravno
i opeta neuredno prebornim sjekom, komu se je mjestimice još
i ta pogrieška pridružila, da su u bukovih sastojinah otvorili
čiste sječine. Pošto su takovim postupkom i ono malo dobrih
povjeta, što su ih pojedine sastojine za segregacije posjedovale,
uništili, predane su te izmrcvarene sastojine nakon uvedenja
normativne naredbe od god. 1871 br. 2144/295 šumarom na upravu
U br. 120—122 „Nar. Nov." illustrovao sam dovoljno naše obćinske
šume, ter sam ovo morao kao sa predmetom nerazdruživo
ovdje iztaknuti.


Šumar nastupiv službovanje bez ikakvih podataka (šumovida,
čestičnih upisnika, medjašnih zapisnika, izkaza ovlaštenika
i t. d.) morao je odpočeti svoju funkciju — doznaku drva


— ter gdje nemarnosti, gdje komoditetu za volju rabio i opet
neuredno prebornu sječu. Osim toga uvedeni su i odviše veliki
upravni kotari, tako da i uz taj uvjet, da je imao sve potrebne
podatke, i nije se mogao sastavkom gospod. osnova baviti, ter
sU naše obćinske šume vjekovitim preborom doprle do stadija,
koji se može zbilja žalostnim nazvati.
Naše hrastove obćinske šume su usljed zloga postupka š
njimi toli lošega obrasta, da se može u velikom promjeru uzeti
8 stabala po jutru (gdje bi ih 18—24 stajati moralo). Drvna
kolikoća po jutru iznaša 24—30 umjesto 70—80 hvati. Pojedine
čistine umjesto da buje od pomladka, obraštene su glogom
(Crataegus Oxyacantha), a tlo, s kojega je sunce humus izžeglo,