DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 128 — pletenine, dapače i šiblje zato, naručivati iz inozemstva, već će gojitba vrbe otvoriti našim posjednikom vrielo dobitku, kojemu se ni ne nadahu. Kamo sreće, da se to u Hrvatskoj što prije obistini, te da se to vrielo što bolje crpi. S. Obćinske šume i njihovo stanje. burne, koje su sada vlastničtvo pojedinih urbarijalnih obćina staroga provincijala, bijahu prije vlastnost vlastelina. Taj vlastelin bio je bud plemić, bud družba, po koji put moralna osoba. Sume sada obćinske dopale su istim segregacijam. Segregacija bijaše nuždan posljedak koli političke restauracije i odnošajah nastalih godinom 1848. s jedne strane, toli i s narodnogospodarstvenoga gledišta s druge strane. Feudalni odnošaji riešeni su uvedenjem osobne slobode, — dignućem kmetstva Osim stališa nije mogao prije nitko nekretnina posjedovati, plemić pako dolazio je do posjeda bud darom, baštinom, bud ženitbom, kupom, a često i geslom: ,,tko je jači, taj kvači". Nu buduć da je vrlo razprostranjeni posjed bio skroz slabo napučen, te usljed toga i manje vriedan, nego li u protivnom slučaju, to je bila glavna briga vlastniku, da si posjed napuči, jedno da dobije privriednika, a drugo da si novu stečevinu osjegura, jer osim toga što su mu naseljenici obradjivali polja morali su oni i stečevinu braniti. Pa i vriednost posjeda ocienjivala se je ne po njegovoj prostranosti, po njegovu položaju i po raznih protekcijah same naravi, već po broju podložnika — kmetova. Buduć da seljak nije mogao vlastitoga posjeda imati, to mu ga je vlastelin samo na uživanje ustupio, te ga obvezao na plaćanje pogodjene najamnine. Ta je bila s ondašnjimi okolnostmi skroz u suglasju, mjesto novaca primao je danak u naravi. Trećina, desetina poljskih prihoda, dio privriede od stoke bili su obični podanci, kojimi se je imalo jedno potrebi vlastelina udovoljiti, a drugo se često takvim podavanjem imao samo priznati odnošaj, u kom se je kmet nalazio prama svomu gospodaru. Usuprot tomu imao je vlastelin obveznosti prama svomu kmetu: suditi mu sud, brinuti se zanj u gladnih godinah, ter ga iz svojih žitnica podupirati, akoprem je često to bivalo samo u posudbenom odnošaju. |