DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 127 — Odbijemo li troškove, ostaje nam čiste dobiti od 800 jutara 119.060 maraka na godinu, što čini 71.430 for. a. v.. dakle od hektara po prilici 179 for. Polag tolike koriš tonosnosti vrbovih kultura možemo sigurnošću tvrditi, da će se gojitba vibe još jako razširiti, tiem više, .^to produkcijom ujedno raste i potreba. U Njemačkoj stoji jutro zemlje najlošije vrsti 2B talira, ili jedan hektar 100 talira, pa uzprkos tomu daje korist od 30—35"/,,, koliko veću korist bi dakle morala pružati gojitba vrbe kod nas, gdje zemljište, prikladno izključivo za gojitbu vrbe, ne ima baš nikakove vriednosti ili bar vrlo male; mi bismo mogli dobiti 60—100% čistoga dobitka. Kušajmo jednom sastaviti malen pregled troškova za vrbovu kulturu kod nas, i to za površinu od 1 hektara. Troškovi. Hektar zemlje za nasad stajao bi 30 for. Obradjivanje 1 za prekopavanje 200 rad. dana po 70 n. 140 „ zemlje i to J za poravnanje zemlje 35 radnika 35 „ Sadjenje sadjenica, za 1000 kom. 4 radnika po 70 n. 48 „ Za dvokratno okopavanje u godini i čišćenje od kukolja 24 „ Kamati za izdani novac, sa 5% na godinu 18 „ Svi troškovi iznose 395 for. Računajmo popriečno na godinu od 1 hektara samo 400 svežanja vrbova šiblja, svežanj po 1 for. 50 nov., to imamo već prve godine brutto-dohodak od 205 for.; pa ako uzmemo, da je trošak za produkciju t. j . za sječenje, vezanje, gulenje kore i t. d. iznosio 150 for., ostaje nam ipak već prve godine čist dohodak od 65 for.. dakle l5"/o kamatnoga dobitka. Pa uzmimo, da su tro.škovi za nasad još veći, nego što smo rekli, pa da se još ni druge godine obhodnje ne može pomisliti na čisti dobitak, ipak ne može nitko podvojiti, da ne bi uložena glavnica pri današnjoj cieni vrbova šiblja nosila bar 30"/^—50%, tiem manje, što može vrbova kultura postojati 50 godina, a kroz tih petdeset godina jedini je (i to neznatni) trošak onaj za sječenje šiblja. Kad se bude i kod nas uvidilo, koliku korist nose vrbove kulture, pa kad budu neki veleposjednici naši svoja dosad bezkoristna zemljišta preobratili u vrbove kulture, sliediti će taj primjer i maloposjednici, te mi ne ćemo više prisiljeni biti svoje |