DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 98 — Koje se jedinice u drvnoj zalihi pojedinih šumskih stabala sastoje, su više trajnoj vriednosti odgovarajuće količine šumskog zemljišta. Pojedina šumska stabla dakle jesu one jedinke šumskog gospodarstva, koje nam prije svega za daljne šumarsko-gospodarske učine služe. A prema tomu jest poznavanje drvne sadržine tih počela šumskih bitni uvjet svakog sumsko-gospodarskog nacrta. Dapače možemo tvrditi i to, da se temelji sav posao šumsko glavničarskog računa, dotično proračunanje šumske vriednote i prihoda, na poznavanju zalihe i prirasta drva pojedinih stabala. Buduć pako da nas „dendrometrija" (Holzmesskunst, drvomjerstvo) prije svega uči opredieljivanje tjelesnine stabala i čitavih uzrasta šumskih, zato se i podpunim pravom smatra ova nauka podlogom šumske procjene. Ne mogu se ovde upuštati u kritična razmatranja onih mnogobrojnih razprava i djela, koja su razni učenjaci i šumari tečajem ovog vjeka napisali obzirom na dendrometriju. Kao što ne može biti svrha ovim člankom razglabati i tumačiti one šumarsko-matematične formule drvomjerstva, koje su nam dali Hundeschagen, Smallian, Hubert, Heyer, Rieke, Simpson, Pressler, Kunce i t. d. počam od zametka mathematične procjene do dan danas. Jer kao što znamo, to su se drva od starine na ogled ocjenila na drvnu sadržinu, dotično tjelesninu, a jedino skupocjenomu liesu opredieljivali su tjelesninu na temelju izmjerenih olina duljine i debljine debla. Nu dan danas, gdje nam drvo stalnu novčanu vriednost predstavlja, gdje je potrajno šumsko gospodarstvo prvi uvjet šumarstva, moralo je i mjerenje drvne tjelesnine napredovati. A mathematika, koja je stala sve više i više pronicati šumarstvom, nije mogla ni dendrometriju mimoići. Osobito pako nastojali bi razni strukovnjaci o tom, da pronadju zakon drvne´ kolutke, dotično da nam označe mathematički izraz, koji bi nam omogućio čim točnije tjelesninu skupocjenog debla opredieliti. Nu motreć mi ove razne formule, vidimo, da za porabu svake i sliednje trebamo prije svega za moći ustanoviti tjelesninu ili jedrinu stablu, poznavanje ploštine jednog ili više stabalnih proreza. Ovi porezi uzeti okomito na os stabla, imadu uvjek manje više oblik kružnice (ili joj se barem približuju ploštinom). |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 99 — Praktična uporaba theorije u đrvomjerstvu brzo je doka ´zala, da ovisi točnost opredjeljenja tjelesnine stabala iz faktora debljine i duljine stabala (prema ksylometričnom opredieljivanju tjelesnine drva) prije svega na točnom opređieljenju potrebne ploštine temeljnice drvnog stupca. Znamo nadalje, da se ploština kružnice (u đrvomjerstvu temeljnice) može ustanoviti ili opredieljenjem veličine oboda ili duljine promjera debla. Naravno dakle da se je već za rana stalo na tom raditi, da se konstruiraju razna pomoćna sredstva, koja bi nam za šumske procjene omogućila brzo i točno potrebne dimenzije stabla opredieliti. — Mjeračke vrpce i drvna šesti!a (Baumzirkel) najstariji su strojevi takve vrste. — Sada će nam se biti prije svega osvrnuti na valjanost pojedinih strojeva obzirom na točnost resultata za opredjeljenja ploštine temeljnice. 1. Mjerački lanac za opredieljenje drvnog oboda (die Baummesskette), koga su pojedini taxatori preporučivali za opredie- Ijivanje drvnog oboda, ne valja, kao što znamo, a to stoga, jer nam ne daje veličinu obodnice, nego veličinu višekuta, koji je drvnoj obodnici opisan. 2. Mjera ili mjeračka vrpca (Baummessband), koja takodjer ne daje točni iznos, kao što su to mnogobrojni pokusi dokazali, a to zato, jer je uzrast slabla obično baš u dolnjoj si česti najnepravilniji, a uz to lišaji, mahovine i razne kvi-ge čine, da je veoma težko vi´pcu u ravnini temeljnice i okomito na os stabla oko debla obaviti, kao što bi moralo biti, a zato i dobivamo preveliki resultat, koji nas ne može zadovoljiti, kao ni onaj prije spomenuti s mjerničkim lancem. Buduć pako da drugih pomagala za opredieljenje obodnice stabala ne imamo, a ova nam ne daju točni iznos, to je naravno, da su se počeli praviti pokusi opredielenja ploštine temeljnica iz poznatih duljina polu-, dotično promjera stabalnih. A to je baš onaj način, na kojeg temelju se sada i zbilja u praktičnom šumarstvu najobičnije jedrine ili tjelesnine stabalnih trupca (debla) opredieljuju. Nu s druge je strane poznato, da se veličina ovih promjera mora osobitom točnošću mjeriti, ako hoćemo na točni iznos radnje reflektirati. Jer kao što znamo (a i kockovne skrižaljke nam to jasno kažu), to jedan centimetar pogrieške u opredieljenjn veličine promjera debla odgovara jednomu metru pogriešuo označene visine, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 100 — dotično duljine trupca ili debla. Posve je dakle naravno, da su taxatori već odavna stali razmišljati, kojim načinom i kakovimi pomagali bi se dalo najbolje zadovoljiti zahtjevu točnog i jednostavnog opredieljenja stabalnih promjera u svrhu drvomjerstva, dotično procjene, jedrine stabala i šumskih sastojina. To je imalo tu dobru posljedicu, da su tečajem prošlih decenija nastali raznovrstni strojevi, namjeneni za šumarsku porabu, koji su svi bili prije svega tako udešeni, da nam omoguće brzo i točno svaki povoljni promjer debla označiti. Ja neću ovdje govoriti ob onih manje više kompliciranih strojevih Winklera, Feistmantella, St. Lawilla, Breymanna itd. koji se obično takodjer „universalnimi strojevi" zovu (jer nam omogućuju uz visinu debla ili stabla, takodjer na manje vise shođni način u povoljnoj visini debljinu debla, dotično duljinu promjera označiti i t. d. te koje strojeve zato i „visomjeri", „debljomeri" ili „denđrometri" zovemo, već ću razmatrati one jednostavnoj svrhi opredielenja promjera zadovoljujuće strojeve, koji su u literaturi poznati pod imeni „Baumzirkel" „Grabelmass" „Kluppe" „Messkluppe i t. d. dotično „drvna šestila", te za koje strojeve sam ja usvojio ime „promjerke", a to zato, jer nam „promjerka" ujedno već označuje i svrha stroja t. j . označivati promjerne duljine na deblu, a i u praksi mislim da će se taj novi izraz lahko moći udomiti. Uzrok zašto sam baš ove strojeve uzeo u ovoj razpravi razmatrati, jest taj, što držim ove strojeve neobhođno potrebnimi pomagali šumara, a stoga i dajem točnomu poznavanju istih osobitu važnost, a to tim više, Sto se baš u najnovije doba po svih listovih štiju velike reklame i preporuke, koje imadu svrhu svimi mogućimi sredstvi vanrednu valjanost, spretnost i udobnost takovih svaki čas novo izumljenih, jeftinih, liepih, praktičnih i bog si ga zna što sve, strojeva dokazati. A ipak kupimo li takov stroj, to se obično u brzo osvjedočimo, da ih većina niti iz daleka ne odgovora zahtjevom i svrsi, ne spominjajuć ni veliku cjenu njihove nabave. Nu i to se priznati mora, da je moderna mehanika hvalevriednom potrajnošća nastojala sve većim usavršenjem šumarskih strojeva, takodjer i za „promjerke" udovoljiti koliko iole bolje svim zahtjevom šumarske znanosti i prakse, što je zbilja manje više postignuto. Nu ipak sve, stoje do sad u tom učinjeno, učinjeno je na tudjem temelju i obzi |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 6 <-- 6 --> PDF |
_ 101 — rom na potreboće i zahtjeve bud njemačkih, francezkih i inih u šumarstvu vele naprednijih zemlja od Hrvatske. Na hrvatske šume i potrebštine hrvatskih šumara nije se mnogo obaziralo. A ipak nam ne mogu vazda rabiti oni isti, doduše dobri, nuskupi, tofino konstruirani šumarski strojevi koji n. pr. Njemcem, jer je baš n. pr. obzirom na promjerke objam naših prastarih hrastova bitni faktor, koji traži preinaku istih, ne gledeći na to, da se kod naših šumskih procjenbenih radnja u obće nemogu rabiti skupocjeni strojevi, uz neznatnu tržnu cienu drva, kakova je u nas. Jedan od poznatijih šumskih strojeva, koji se i kod naših šumskih ureda nailazi, gdje se jur odustalo od najprimitivnije vrsti drvomjerstva, od ocjene stabala na sadržinu po ogledanju ili okularnoj ocjeni, jest Presslerovo „drvno šestilo" (Baumzirkel), koga je Pressler u svojih procjenbenih knjigah vrlo preporučivao. Ovaj Prosslerov stroj nije drugo, van željezne klješte. kojim je pričvršćeno kazalo za neposredno čitanje duljine kračnih razmaka, dotično debljine debla, ako ga tim strojem u pravcu promjera zahvatimo. Buduć da kod porabe toga stroja deblo stabla samo sa dvie točke krakova zahvaćamo, to ne znamo jesmo li i zbilja na obodnici prosječnice stabla najveću sekantu t. j . promjer, a ne možda drugu koju prosječnicu odmjerili, te tim krivi resultat označili. A uz to oblost i nepravilnost debla čini, da ovim strojem riedko kada zahvatimo promjer, a ipak znamo, da baš o valjanosti oznake promjera takodjer valjanost oznake, kružne (prorezne) ploštine debla ovisi. Ministerijalni savj. R. Miklitz dokazao je još godine 1868. u „Allg. Forst.- und Jagdzeitung" da, mjereć drva ovim strojem skoro uvjek premaleni resultat dobivamo. Ne gledeć na to, da nije ovaj stroj već i zato za hrvatske šume prikladan, što nije za mjerenje jačih stabala, i što buduć od kovi konstruiran, svoje težine radi, radnika, koji ga vazda u prsnoj visini držati mora, brzo umori, i tako za pospješan rad oslabi. Ja sam nekoliko pokusa 8 ovim strojem izveo, prispodabljajuć resultate izmjerenih drvnih trupca s ovim strojem s resultati, koje sam dobio za iste trupce radeć sa ksylometrom, ter našao poprečnu pogriešku za ovaj stroj od 3´88%. Grodine 1812. opisuje nam W. Hossfeld po prvi puta u svojoj dendromentriji promjerku, i to promjerku najprimitivnijeg oblika. To je imalo za posljedicu, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 102 da se ideja stroja u obliku Hossfeldove „Kluppe" u brzo počela praktično izvadjati, i tako se u brzo razviše novi strojevi, koji su nazvani promjerke ili njemački: Kluppe. Dan danas razlikujemo u glavnom dvie razne vrsti, i to: 1. Promjerke, kojim je samo jedan (istosmjernih) krakova promican (Kluppen mit einem beweglichen Sohenkel, sistem Hossfeld) i 2. Promjerke, kojim su oba (istosmjerna) kraka pomična (sistem Friedricli). Svaka ovih dvijuh glavnih vrsti konstrukcije promjerka imađe opet manji ili veći broj manje više prikladno promenjenih sistema izradbe, koji se obzirom na gradivo, konstrukciju dielova, točnost radnje i t. d. razlikuju. Razmotrimo li im obilježja, to vidimo prije svega kod promjerka s jednim pomičnim krakom, da se temelji njihov sastav na poznatoj geometrijskoj zasadi: „istosmjernice medju istosmjernicami jesu jednake". Jer ako si pomislimo prorez stabla ^-#"^^^5^ kojemu promjer označimo sa AB, to X4^^^^^3>C\\\ opredieliti, ako opređielimo duljinu O^^^^^ff-´P istosmjerne crte CD. Jer su u pravo- V^^´^S^ i kutniku ABDC stranice AB i CD je ^>^^J^^^^ : dnake. A i zbilja nisu promjerke driigo "^ ^ nego povoljno ravnalo CF, kojemu je u C I krak CA, dočim je drugi krak BD u podnožju D tako udešen, da ga može ravnalom CF po volji i potrebi micati, i to tako, da uvjek ostane BDC==E,°=90´´ a ujedno i BD 11 CA. Na temelju toga pričinja nam se takov stroj na prvi pogled veoma jednostavnim i lahko konstruiranim pomagalom, nu faktično tomu nije tako. Jer ako i jest jedan od bitnih uvjeta svake promjerke (za obična samo približno točnu radnju) da bude čim jednostavnije konstrukcije t. j . da bude takova, da nam su svaki obližnji stolar oli bravar bar popraviti može, to i ovaj stroj ipak mora da nekim stanovitim zahtjevom obzirom na točnost radnje odgova. Ovi uvjeti jesu: a) Promjerka ne smije biti ni odviše težka, ni skupa, ni velika. i3) Promjerka mora biti točno radnjena t. j . kraci moraju uvjek istosmjerni (medju sobom) ostati, al i okomiti o ravnalu biti. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 103 S) Pomični se krak mora dati lahko, nu stalnom nekom silom micati. Y) Gradivo mora takovo biti, da se brzo ne iztroši ili lahko nepotare (obzirom na primitivno osoblje, koje obično š njima radi.) v;) Pojedini dielovi kazala na ravnalu moraju biti točno označeni, te odgovarati točnosti radnje, koju obavljamo, a uz to mora da bude kazalo trajno. s) Gradja ne smije uplivom zraka , vlage i t. d. mienjati svoj objam tako, da bi tim prestala točnost radnje same. Sto se prije svega težine promjerke tiče, to ova u prvom redu ovisi o gradji, a zatim o veličini. Obzirom na građju imamo promjerke, koje su od drva i onakove od kovi. Kovne promjerke dodviše su trajnije, te manje od drvenih podvrgnute uplivu stezanja, bubrenja i t. d. nu zato imadu i opet prije svega tu manu, da su čim malo veće, pretežke radniku, koji ih mora za mjerenja promjera obično držati vodoravno i u prsnoj visini. A uz to su kovi zimi tako studene, da se ručke drvom ponačiniti moraju, a isto tako postaju kovi u zimi krhke, tako da nam se kovne promjerke zimi lahko razbiju, ako ne pazimo. To su uzroci, da se kovne promjerke obično ne rabe za mjerenje stojećih stabala u šumi, nu tim se njimi radje služe trgovci na tovarištih i drvodvorih za mjerenje gradje i liesa, kod radnje ne samo da težina promjerke ne dolazi u obzir, već ona dapače još i olakša posao kod mjerenja takovih ležećih debla. Obzirom na veličinu promjerka imamo spomenuti, da ova jedino o debljini, dotično jakosti (starosti šume t. j.) drvlja, koje ćemo da izmjerimo ovisi, jer najveći razmak krakova promjerke mora da odgovara najjačemu promjeru stabala. Što se pako drvenih promjerka tiče, to su ove doduše laglje od kovnih, nu zato su i manje trajne, a sbog upliva zraka, vlage i topline na drvo još i bubrenju i stezanju podvrgnute, što opet na točnost radnje upliva ili manje više kompliciranu konstrukciju zahtjeva. Nu zato ipak vidimo, da su baš ove vrsti promjerka u najraznijih konstrukcijah i najobičnije u praxi. Napokon imamo još i takovih promjerkah kojim su pojedine cesti od kovi (kraci), a druge od drva. Nu buduć da su sve do sad poznate konstrukcije promjerka u obće nespretne za porabu, zato i nisu obljubljene u praksi, akoprem bi baš ove zadnje yrsti najbolje mogle odgovarati svim |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 104 zahtjevom stroja, kao što ću to kašnje dokazati za onaj po meni novo konstruirani stroj ili promjerku. Što se pako obćenito promjerka sa jednim pomičnim krakom tiče, to ih imađemo više vrsti, koje sa sve medju sobom manje više slične a razlikuju se jedino u raznolikoj konstrukciji pomičnog kraka. Tako imademo prom. s jednim, p. k. od Reissiga na pero (i paralel trapezalnim ravnalom), zatim C. Heyer-ova promjerka ua vijak, onda promjerka s jednim p. krak. sa klinom i vijkom od Dr. Heyera. Onda Smalianova promjerka sa klinom i t. d. Za nas je od svih vrsti promjerka sa jednim pomičnim krakom samo jedna baš znamenita, a to je promjerka po sistemu dr. Heyera sa vijkom i klinom, koja se rabi u državno-šumarskih uredih Wirtenberžke, a poznata je pod imenom kockujuće promjerke (Kubirungskluppe). Sgotavlja jit prilično solidno stolar Ph. Ch. Barboth u LofFenau u Wiirtembergu uz cienu od 10 tor. Ova promjerka bude god. 1863. propisana za porabu u državnih šumah "VViirtenberžke, te se razlikuje od inih promjerka sa jednim pomičnim krakom, što imade široko ravnalo, na kojem je označena skrižaljka za tjelesninu drvnih trupca. Ako si dakle tom promjerkom promjer debla poznate visine, dotično duljine opredielimo, to možemo neposredno na ravnalu kockovnu sadržinu odčitati, čim si prištedimo rabljenje kockovnih skrižaljka ili računanje. Poraba ove promjerke osobito se tamo preporučuje, gdje se lies u stanovitih unapred označenih dimenzijah, unovčuje. Ja sam ovakovu promjerku nabavio za šumarsku zbirkvi u Križevcih; ista je liepo izradjena, te daje dovoljno točne resultate obzirom na praktičnost porabe u stanovitih slucajevih, ter mislim, da bi ju svaki šumarski ured mogao imati, imenito pako imovne obćine, koje ovlaštenikom običaju građju dopita vati ocjenom stabala na ogled, bez obzira na kiće i panjevinu, koju seljak riedko izvaža, jer je nedvojbeno, da nam wurtenberžka promjerka točnije i bržje resultate daje, nego li ih možemo sigurnošću predmnievati, ocjeniv.ši jediinu debla na ogled. Uz svu kombiniranu konstrukciju i drvenu gradju ostaje ipak promjerkam sa jednim pomičnim krakom neodoljiva mana, a ta je, da su veoma nespretne, i to: prvo što se kraci ne dadu složiti, a drugo što je duljina ravnala (kazala) nespretna, imenito kod promjerke, koje nam imaju za mjerenje jačih stabala služiti. Zato nije ni |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 105 čudo, što su se ovi šumarski strojevi toli sporo u praksi pro- krčili put, ta šumari su upravo zazirali rek bi strahom od svih strojeva do „buzole". Nu tako ne mogaše za dugo ostati; ocjena na ogled nailazila je na sve veći odpor, čim se je šumar;^ka obrt većma do znanosti uzpinjala, a odkada su morali i najvatreniji zatočnici ocvjene na ogled priznati vele vjerojatnost netočne radnje svoje, stalo se boljma o tom razmišljati, da se glavno pomagalo praktičnomu drvomjerstvu, to jest „promjerka" čim priličnije udesi. Grodine 1858. objelodane nadšumar Friedrih i povjerenik šumarstva Puschel skoro istodobno nove nacrte za ustroj promjerke, kojega god. 1863 uz nove neke preinake i nadšumar Stahl kao osobito vrstan i shodan šumarski stroj preporuči. Ovi novi strojevi pako nisu ino, van promjerke druge spomenute vrsti t. j . takove, kojim su oba kraka pomična, te tako udešena, da se mjeralo, (ravnalo) iz dvijuli međjusobno se nadopunjujućih Česti sastoji. A baš na tom i jest glavna poboljšica obzirom na dosad spomenute vrsti promjerka. Jer dočim su sve pripreme na promjerkah sa jednim pomičnim krakom manje više komplicirane konstrukcije obzirom na stezanje i bubrenje drva (jer su ponajveć od drva), to je nadšumar Josip Friedrih svim tim manam na najjednostavniji način predusreo time, Sto je svoju promjerku tako konstruirao, da je svaki krak na posebnom ravnalu nepomično učvršćen, a ova se ravnala jedno u drugom posebnom pripremom pomicati mogu. Jer dočim se na jednom od ravnala žlieb nalazi, to su na drugoj pričvršćene odgovarajuće liestvice, i to tako, da imadu žlieb i liestva oblik trapeza. Bielovi mjere se pako nadopunjuju međjusobno na obih ravnalih ter se tim sa ravnalom takove promjerke mogu promjeri stabala dvostruke odgovarajuće debljine mjeriti. A kao Sto nam to i priležeći nacrt jasno kaže, to ne samo da su takove promjerke sa dva pomična kraka veoma jednostavne konstrukcije, nego se tom konstrukcijom posvema uništuje i upliv miene drva, na točnost radnje, dotično laganost micanja krakova kod kraćega oli duljega razmaka. Uz to je radnja s promjerkami po .sistemu Friedriha mnogo spretnija, a promjerka sama nije odviše velika, ni za prastaro drvlje, bar ne onolika, kolika mora da je odgovarajuća s jednim pomičnim krakom. Od promjerka po ovom sistemu imamo i opet više vrsti konstrukcije. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 106 — Prije svega mogu biti od drva ili pako od kovi, a zatim je prorez liestve raznolik, taj bo može biti četverokut, trapez i t. d. a osim toga je i namještenje krakova na ravnalih razno, te manje više spretno ili sbodno, nu ipak baš obzirom na ovo svojstvo (razmetanja krakova i ravnala) nisam još do sele naišao na shodnu konstrukciju. Jer kao što se iz priležećih navrta vidi, to se kraci n. pr. kod Friedribove kovne promjerke jednostavno u ureze odgovarajuće širine umetnu, ter onda vijkom učvrste, a kod drvenih promjerka otežouje i umećanje krakova u ravnalo. Ako li se pako kraci ne dadu snimiti, to je promjerka nespretna i izvrgnuta potrenju za radnje, dočim željezna konstrukcija s onih istih uzroka, koje smo jur za željezne promjerke s jednim pomičnim krakom spomenuli, praktičnoj porabi drvnog tjelesomjerstva ne odgovara. Za to sam, hoteć svim manam Frieđrihovog sjstema promjerka doskočiti, konstruirao novu vrst takve promjerke, i to promjerku, kojoj su kraci od željeza pomoćju medenog omota nepomično učvršćeni o pojedine česti mjerala, nu tako da ih možemo složiti, al i opet okomito i istosmjerno posebnimi vijci postaviti. Ravnala i ručke su od javorovog drva sgotovljene, ter ravnala metričkom mjerom označena. Razmak krakova iznaša 125 cmt. odgovara dakle i debljini naših najjačih u sglobu uzrašćenih stabala. Upliv vlage, temperature i t. d. ne djeluje na točnost i spretnost uporabe ništa. Upotriebiv pako željezo za krakove povisio sam znatno trajnost stroja, jer su baš kraci ona čest promjerka, koja se najprije pokvari. Uz to ju možemo veoma lahko transportirati, čim joj krake vodoravno pričvrstimo. Težina i cjena porazmierno je manja od one inih promjerka, a točnost velika (vidi priležeću skrižaljku). Ja sam ravnalo i drvenu gradju dao načiniti kod običnog stolara H. u Križevcih po mojem nacrtu, dočim sam željezne krakove sa omoti od mjedi naručio od mehanika Schablassa u Beču i to po modelu krakova one promjerke, koju je on konstruirao. Buduć da nije imao takovih jednolikih krakova gotovih, kako sam ih ja trebovao, to ih je morao tekar načiniti, naravno da su zato i cjeniji nego li bi inače bili, kad bi se oveći broj takovih promjerka dalo načiniti. Svakako se nadam, da će produkcijom u veće ciena ove novo konstruirane vrsti manja biti, nego li je ovog prvog exemplara. Nu kao što iz priležeće skrižaljke lasno razabrati možemo, to su svi izkazi ob |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 12 <-- 12 --> PDF |
J _ 107 — žirom na prednost, soliđnost konstrukcije, veličinu, točnost, spretnost, težinu i t. d. ovoj novoj promjerki u prilog. Stoga se uslobodjujem ovu svoju novu konstrukciju šumarskog stro jaza opredielj iva nj e debljine stojećih i ležećih stabala ovdje preporučiti našim šumarom. 0 sudu tom pako ovisiti će i vriednost stroja po praktičnu šamarsku uporabu u nas. Mislim da sam navedenim dovoljno dokazao, da su u drvomjerstvu, dotično drvnom tjelesomierstvu, nedvojbeno najlaglje i najbolje postigavamo resultate strojevi po systemu Friedriclia t. j . s promjerkami sa dva pomična kraka (Kluppen mit zwei beweglichen Schenkeln). Jer kao što smo vidjeli, to ni opredieljenjem obodnica stabalnih pomoćju raznovrstnih mjera (Messband), ni drvnimi šestili oli škarami ne dobivamo bolje ni točnije resultate. Spomenuti bi samo još to mogao, da su se u novije doba pojedini šumari našli, koji traže, da se na mjerilib promjerka uz odgovarajuće oznake duljine takodjer plošne sadržine odgovarajućih kružnica označe. To bi moglo imati doduše podredjenu vriednost kod proračunavanja tjelesnine pojedinih ležećih stabala, nu za proračunanje drvne tjelesnine cielih uzrasta ili ća šumskih kompleksa ne ima važnosti, zato se i zbilja takovi predloži nit nisu uvažavali. Što se pako tiče onih promjerka po systemu Heyera sa kazalom nonija za millimetre, to ove mogu jedino znanstvenoj porabi odgovorati, jer u praksi takove manimalne čestice ne dolaze u obzir. Nu niti za znanstveno opredieljivanje volumina drvnih ne rabimo obično promjerke, no ksylometar, koji nam brže, bolje i točnije volumen dotičnog drvnog komada kaže, nego ikoja promjerka. Kao zaključak ove ciele razprave pako imao bih još spomenuti, da ne samo što smatram promjerke jednim od najpotrebnijih i najobičnijih pomagala praktičnog šumara, već da i držim, da je točno poznavanje ovoga stroja baš dužnost svakoga taxatora. Ne samo da svaki šumarski ured takova pomagala imati mora, nego svaki šumar mora da znade, ako mu se povjeri nabava novog inventara, koji stroj i u kojem slučaju odgovara potrebam i trošku. A s druge strane znamo, kako se u najnovije doba baš bezobzirnim načinom neznanje gospodara u obće, a šumara napose na polju tehnike zlorabi , tim što se prodavaju i preporučuju strojevi nevaljali za skupe novce uz velike reklame. Promjerke pako, u koliko i jesu, kao što smo vi |
| ŠUMARSKI LIST 3/1880 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 108 — " đjeli, u bitnosti strojevi najjednostavnije konstrukcije, to im je ipak ciena porazmjerno velika, koja mora u nas Hrvata tim više u obzir dolaziti, što nam je prihod šuma neznatan, te nam omogućuje samo najpotrebnije, nu zato svrsi i najbolje odgovarajuće strojeve nabavljati. U Križevcib mjeseca travnja 1879. Državno-šumarsko-gospodarski sustavi. Piše professor šumarstva F r. X. K c s t c r č a n e k. Razmatramo li važnost šuma po države i narodno blagostanje u obće, to će nam prije svega u oči pasti velika raznolikost nafiina i sredstva, kojimi se vlade po raznih državah služe, da šumsko gospodarstvo u obće, ponajpače pako ono državnih šuma, bude i zbilja odgovaralo svim državno kao i obće narodno gospodarskim zahtievom. Neću da se upuštam sada u razmatranja, kako li si urediše pojedine države evropejske, državno-šuniske odnošaje i sustave, već bi samo rad koju spomenuti ob onih šumarsko-gospodarskih šuštavih, po načelih kojih se u obće dan danas u svih naprednijih evropskih zemljah u šumah, podčinjenih neposrednomu nadzoru ili upravi di-žavnih organa, gospodari i upravlja. Kako je u obće državno šumarsko upravoslovje još vele neizradjena grana liepe nam šumar.ske znanosti, tako je napose još i poglavje o državno šumarsko-gospodarskih šuštavih predmet mnogih i najraznoličnijih razprava po raznih strukovnih casopisih. Al u mjesto da bi ovimi razprami postizavali kakav konačni i željeni resultat, vidimo , da se njimi u obće samo sve to većma pojmovi o šumarsko- gospodarskih šuštavih pomućuju. Da se inaši hrvatski šumari uzmognu sa tečajem ovih zaprieka, i to s objektivnoga gledišta, upoznati, naumili u slieđećem spomenuti u kratko glavna obilježja najvažnijih državno - šumarsko - gospodarskih sustava. Državno šumarsko upravoslovje (Staatsforstverwaltungslehre) grana je obćeg državnog upravoslovja t. z. allgemeine Verwaltungslehre, a baš zato i vidimo, da kao što razlikujemo u državnoj upravi u obće dva glavna upravno-gospodarska su |