DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 41 <-- 41 --> PDF |
´ — 89 — Drugi su opet nemirne glave, pune ideja, od kojib se pako nijedna ne obistinjuje, jer kakove imadu hire, tako im se mie:ijaju i osnove. Takovi ljudi nekom žestinom upravo i vatrom nastoje oko svojega dalnjega izobrazivanja, čitaju ili bolje veleć progutaju sve knjige, ali od svega toga malo čestita zapamte; i njihov je rad kadkad izvrstan, nu nikad trajan, revnost njihova bila je samo goreća slama, a ukupan njihov rad ne ima vriednosti, te riedko kad komu koristi. Baš od ovih pola/.e naši, toli slabo cienjeni, veleumu Treći dio napokon, i to najmanji, jest cviet šumogojaca. Ugled njihova zvanja, koje su si odabrali, im je prvo. Oni ne^ ostanu na stepenu časti, koju su postigli položivši državni izpit, vec znajući, da sad tek počima pravi studij njihove struke, i da se u životu ništa ne uči, da se vremenom opet zaboravi, pomnožaju svoje znanje i izobrazuju se kao muževi, svjestni si svoje svrhe. Naravski da i ovdje mnogo upliva na razvitak stručnoga znanja duševna sposobnost pojeiinca, materijalni odnošaji života, više ili manje razvijen značaj, temperamenat, obsežnost prijašnjih nauka, napokon praktički život i da mnogi već ondje svršava, gdje drugi tek počima. Iz toga ujedno sliedi, da ne mogu ni u eliti šumarske struke biti svi jednako sposobni i da med njimi gdjekoji obnašaju časti, koje im ne pripadaju, niti bi ih postigli, da se je gledalo na njihovo znanje. Kako je pako s onimi višimi činovnici, koji su svoje nauke završili položenjem državnoga izpita, može si čitatelj ovih redaka lahko predstaviti. Stoga tvrdimo smjelo, da državni šumarski izpit za samostalno vodjenje gospodarstva ne osposobljuje za sve službe! To su uvidili i naši susjedi u Njemačkoj, pa kao što nas u svem pretiču, tako i ovdje. Sličnu organizaciju, kakovu su uveli Niemci kod šumarskoga osoblja, nalazimo u austro-ugarskoj vojsci. Šumski stražar mora naime kao i kod nas pokazati svoju sposobnost izpitom; od tehničkoga pomoćnoga osoblja pod imenom „Forstjung" veo se zahtieva više. Ovakav morao je dobrim uspjehom svršiti šumarski zavod, te ako položi šumarski izpit, može i šumarom postati. Bližnji veći stepen je onaj kotarskoga šumara ili upravitelja šumskoga okružja. Mlad čovjek, koji je svršio svoje šumarsko-tehničke nauke na visokoj školi ili sveučilištu, pa hoće zadobiti višu šum. službu, stupa kao t. zv. |