DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 86 — hrastove sastojine nalaze se još na Ozren-planini sjevero-iztoSno od Maglaja, zatim u gostovičkoj dolini na sjeveru od Zepča. Nu i u tih šumah, osobito na Ozren-planini, je svako cjepko drvo posjećeno, ostalo drveće pako je zarezanjem na dolnjem kraju debla oštećeno, jer je kora u visini od 1 metra i širini od IVa metra oguljena; nu buđuć se obavila ta operacija istom pred nekoliko godina, nisu ta stabla valjda toliko trpila. Međju Pociteljem i Stolcem u Hercegovini bijaše još pred 20 godina krasna, po prilici 1 četvornu milju obsizuća hrastova visoka šuma, iz koje je turska vlada prodavala jedno stablo po dukat nekomu tršćanskomu trgovcu. Ostavša stabla sačinjavahu uzprkos tomu godine 1867, kad je izvjestitelj prvi put razgledao to mjesto, šumu u priličnom još sklopu. Sada ne ima od nje nijednoga drveta, jer one mnogobrojne, 2—3 m. visoke panjeve ne možemo nazvati drvećem. Ovo je žaliti tiem više, buduć bijaše ta šuma — zvana Dubrava — još jedini preostavši hrastik u Hercegovini i od velike vriednosti kao što radi prikladnoga drva za gradjenje brodova (Qu. pubescens), tako i radi lahkoga prevažanja drva cestom Mostar-Metković, koja ju pre siecaše, napokon i radi blizine mora. Sto je toliko visokih šuma listača već nestalo ili spalo na grmlje, mnogo je takodjer kriva porab a paše , osobito pasenje koza , ovaca; kojih ima u okupiranih zemljak vrlo mnogo. Docim ne nalazimo u visokih šumah ni traga, da bi se tu marha pasla, može se u mladih, odnosno nizkih sumah točno viditi, da su pupovi svake godine odgriženi, pa se stablo nije moglo oporaviti. — Prem sačinjavaju takse za pašu znatan dio zemaljskih dohodaka (120.000 for. na godinu), ipak je sigurno, da je šteta, prouzrokovana uništenjem podmladka, veća, nego kad bi se umanjenjem premnogobrojnoga sitnoga blaga umanjili i državni dohodci; ovdje budi još napose spomenuto, da se drveće najviše oštećuje od paseće se marhe u onih preajelih, gdje se je uslied lakše prodaje drva više šuma izkrcilo, te gdje bi dakle bilo sa financijalnih razloga najprije nuždno pošumljivati, štedeć podmladak. Napokon treba još spomenuti, da ostavljaju ondašnji stanovnici pri šestarenju 1 — l´/^ m. visoke panjeve, a stoga ne samo da ne ima nikakove koristi od najjačega i najvriednijega diela drveta, već se tiem kod bjelogorice uništi ujedno mogućnost, da panj potjera jake izdanke. |