DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 38     <-- 38 -->        PDF

- 86 —
hrastove sastojine nalaze se još na Ozren-planini sjevero-iztoSno
od Maglaja, zatim u gostovičkoj dolini na sjeveru od Zepča.
Nu i u tih šumah, osobito na Ozren-planini, je svako cjepko
drvo posjećeno, ostalo drveće pako je zarezanjem na dolnjem
kraju debla oštećeno, jer je kora u visini od 1 metra i širini
od IVa metra oguljena; nu buđuć se obavila ta operacija istom
pred nekoliko godina, nisu ta stabla valjda toliko trpila. Međju
Pociteljem i Stolcem u Hercegovini bijaše još pred 20 godina
krasna, po prilici 1 četvornu milju obsizuća hrastova visoka
šuma, iz koje je turska vlada prodavala jedno stablo po dukat
nekomu tršćanskomu trgovcu. Ostavša stabla sačinjavahu uzprkos
tomu godine 1867, kad je izvjestitelj prvi put razgledao
to mjesto, šumu u priličnom još sklopu. Sada ne ima od nje
nijednoga drveta, jer one mnogobrojne, 2—3 m. visoke panjeve
ne možemo nazvati drvećem. Ovo je žaliti tiem više, buduć
bijaše ta šuma — zvana Dubrava — još jedini preostavši hrastik
u Hercegovini i od velike vriednosti kao što radi prikladnoga
drva za gradjenje brodova (Qu. pubescens), tako i radi
lahkoga prevažanja drva cestom Mostar-Metković, koja ju pre


siecaše, napokon i radi blizine mora.


Sto je toliko visokih šuma listača već nestalo ili spalo
na grmlje, mnogo je takodjer kriva porab a paše , osobito
pasenje koza , ovaca; kojih ima u okupiranih zemljak vrlo
mnogo. Docim ne nalazimo u visokih šumah ni traga, da bi
se tu marha pasla, može se u mladih, odnosno nizkih sumah
točno viditi, da su pupovi svake godine odgriženi, pa se stablo
nije moglo oporaviti. — Prem sačinjavaju takse za pašu znatan
dio zemaljskih dohodaka (120.000 for. na godinu), ipak je sigurno,
da je šteta, prouzrokovana uništenjem podmladka, veća,
nego kad bi se umanjenjem premnogobrojnoga sitnoga blaga
umanjili i državni dohodci; ovdje budi još napose spomenuto,
da se drveće najviše oštećuje od paseće se marhe u onih preajelih,
gdje se je uslied lakše prodaje drva više šuma izkrcilo,
te gdje bi dakle bilo sa financijalnih razloga najprije nuždno
pošumljivati, štedeć podmladak. Napokon treba još spomenuti,
da ostavljaju ondašnji stanovnici pri šestarenju 1 — l´/^ m.
visoke panjeve, a stoga ne samo da ne ima nikakove koristi
od najjačega i najvriednijega diela drveta, već se tiem kod
bjelogorice uništi ujedno mogućnost, da panj potjera jake izdanke.