DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 37 <-- 37 --> PDF |
. , — 85 — iglaca (jele i omorike) stržen. Buduc je pako n mnogili šumah Va — V4 svega dryeca zarezana, to je tim prouzročena šteta ogromna, te će morati ondašnji šumari prigodom veće sjeee drva približno pronaći razmjer zdravoga drva takovih stabala prama oštećenomu. Ob oštećivanju bor a (poimence crnoga bora) uslied produciranj a luci govorili smo nešto već prije. Deblo se naime 1—ly^ ^n- visine nad zemljom podbjeli i tako se dugo izsjeku luci, dok se ono, ne imajuć dovoljne podpore, uslied vjetra na ozliedjenom mjestu ne slomi. Borici su stoga većinom riedki, jer leži više stabala po zemlji, nego što stoji, a i ova stabla su većinom podbjeljena (angeplatzt), te će skoro istu sudbinu dieliti. Luci ne rabi pužanstvo samo za razsvjetu, već ik takodjer donaša u svežnjili u grad na tržište, gdjeno služe za pođpaljivanje na ognjištu i u pećik. Buduć ne ima za čudo u tih šumab nikakova podmladka, — što se ima pripisati suhoći tla u cistinah uslied velike vrućine ili tomu, što škodi spomenuto postupanje klicavosti sjemenja —, nestati će za kratko vrieme borici u Bosni, ako se neće skoro umjetnim načinom pomladjivati i našumljivati. Od običnijih vrsti drveća još je najmanje trpila bukva, jer bukovina služi pravilno samo za ogriev, a za to upotriebljavaju stanovnici udobnosti radi ponajviše nizke šume. Nu vriedno je spomenuti uporabu bukve, osobito u hercegovačkih buk^acih. Na rubu bukvika nalazimo naime često više ili manje, većinom velikihj posječenih stabala, i čovjek bi rekao, da nisu za ništa rabljena. Ovo drveće posieče se samo zato, da se može marha u zimi, kad se je bojati, da neće biti dosta siena, hraniti mladim granjem i pupovi toga drveća, čega radi se marha i po sniegu goni na tu čudnovatu, „pašu" u šumu. S razloga., što se u tu svrhu čitavi redovi stabala posieku, to je naravni podmladak obično slab, tiem više, što se krčenjem ide sve dalje, Hrast ^ koji je u sjevernoj Bosni i u Hercegovini vladajuća vrst drveća, dolazi samo u nekih malih sastojinah kao visoka šuma. Hrastici u savskih nizinah i na granici Dalmacije u Hercegovini, koji su nekoč bili tako liepi, spali su uslied bezumne porabe na nizke šume, i to u Hercegovini već prije, u Bosni pako tek od jedno dvadesetak godina uslied´produciranja dužica ~ sve do Žepča. Stabla za dužice nevaljala lišila su se granja te je ovo rabljeno za ogriev, a lišće kao hrana marhi. Najbolje |