DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 76 —


Vrst drveća, njegov prirast i razmjer smjese.
Uzrok, što ovdje uspievaju mnoge i raznobrojne vrsti
drveća, jest dobro tlo i dobre podnebne okolnosti. Prvobitno,
uspievali su ovdje kao domaće vrsti; bukva, grab, lužnjak,
kitnjak i cer, nadalje jela, prosti javor i javor mliec, jašika,
breza i iva, docim se omorika i ariš stopram kasnije, i to umjetnim
načinom, udomiše.
Jašika, iva i breza, koje se vrsti veoma Mtro pokažu, osobito
na čistih sječinah, bi sve plemenitije vrsti prerasle, nu radi
toga se broj istih proriedjivanjem tako umanjuje, da ne mogu
više plemenitim vrstim na štetu biti. Ovo vadjenje, odnosno
prorieđjivanje je dakako skupo, ali je veoma koristno, jer mlade
omorikove sastojine vrlo dobro uspievaju.
Bukva i hrast su ovdje vladajuće vrsti, za njimi dolazi
jela s bukvom ili jela sama. Omorikove kao i ariševe sastojine,
koje su stopram u novije vrieme umjetnim načinom gojene,
doduše su jošte mlade, nu kako smo vidli, će vrlo dobro uspievati.
U nutarnjih sklopljenih sastojinah raste bršljan (Hedera
helix) i vinika (Clematis vitalba), te se penju kndkada do krošnjah
najjačih stabala. Bršljan naraste do 16cm. u promjeru te
škodi veoma prirastu jela. Takodjer liepka (Viscum album)
imade mnogo u ovih šumah.


Uredjenje šume.
Od kako su iste šume postale vlastnictvom kneza Windischgrätza,
bljuje briga uprave, da se uvede potrajno šumarenje.
Godine d86^ sastavio je šumarnik g. Gustav Pollak — sada
šumarnik u NašicaK u Slavoniji kod svietloga bana grofa Pejačevića
— osnovu za uredjenje. Revizija te osnove obavljena
je posljednjih godina, pa su svi šumski kotari po „sustavu sak
sonskom" uredjeni.
Zemljištu i putevom valjano prilagodjena mreža prosjeka
razdieljuje šumske kotare u potrebite uredjajne razrede, gospodarske
odiele i glavne dielove. Svaki od ovih šumskih kotara,
Macel, Lorg i Siltern je za se samostalan. Za nje je ustanovljen
posebni sjecni red i kulturna osnova na 10 godina.
Nakon 10 godina sliedi opet revizija, kojom se na temelju
stečenoga lO-godišnjega izkustva opet na dalnjih 10 godina
rečene osnove ustanovljuju.